Mjesto i vrijeme održavanja: Providurova i Kneževa palača, Zadar, 5. - 8. listopada 2022.

Organizator: Hrvatsko knjižničarsko društvo

Suorganizatori: Društvo knjižničara Zadar, Gradska knjižnica Zadar, Znanstvena knjižnica Zadar, Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru

Programski odbor: Dijana Machala, Blaženka Peradenić-Kotur, Andreja Tominac, Jasenka Pleško, Dragutin Nemec, Drahomira Cupar, Ivan Kraljević, Amelia Kovačević, Marija Bartolić, Vera Vitori, Ivana Župić Baždarić, Branka Marijanović

Model konferencije: Hibridna konferencija. Programski dio skupštine organizirat će se kroz pozvana izlaganja, izlaganja sudionika, radionice, okrugle stolove i posterska izlaganja.

Kotizacija:
Kotizacija (uključuje materijale za Skupštinu, koktel dobrodošlice, osvježenja u pauzama, after party te društveni program):

Za uplate izvršene do 16. rujna 2022.
• Član HKD-a - puna kotizacija - 400,00 Kn (60 €)
• Član HKD-a - jednodnevna kotizacija (bilo koji dan) - 200,00 Kn (30 €)
• Ne-član - puna kotizacija - 550,00 Kn (80 €)
• Ne-član - jednodnevna kotizacija (bilo koji dan) - 250,00 Kn (35 €)

Za uplate izvršene nakon 16. rujna 2022.
• Član HKD-a - puna kotizacija - 450,00 Kn (65 €)
• Član HKD-a - jednodnevna kotizacija (bilo koji dan) - 250,00 Kn (35 €)
• Ne-član - puna kotizacija - 650,00 Kn (90 €)
• Ne-član - jednodnevna kotizacija (bilo koji dan) - 300,00 Kn (40 €)

Organizirani prijevoz:

Sudionici 47. izborne Skupštine mogu odabrati opciju organiziranog prijevoza autobusom na relaciji Zagreb - Zadar - Zagreb. Polazak iz Zagreba planiran je u jutarnjim satima sa zapadnog parkinga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a povratak u Zagreb uključuje izlet u Nin, organizirani obilazak te zajednički ručak. Cijena organiziranog prijevoza uključujući izlet i ručak iznosi 400,00 kn.

Više informacija o Zadru - TZG Zadar

Informacije o smještaju:
Sudionici Skupštine samostalno organiziraju smještaj u Zadru.

Prijava sudjelovanja

Obrazac za prijavu sažetka izlaganja

Važni rokovi:

1. rok za prijavu sažetaka izlaganja: 31. srpnja 2022.

2. rok za prijavu sažetaka izlaganja: 2. rujna 2022.

Obavijest o prihvaćenim radovima (1. rok): 8. kolovoza 2022.

Oblici izlaganja:

Izlaganje
Panel rasprava - okrugli stol
Forumska rasprava
Radionica
Postersko izlaganje
Sponzorsko izlaganje

Radovi koji će biti prihvaćeni i održani mogu se pripremiti za objavu u Vjesniku bibliotekara Hrvatske (Q3). Autori se moraju pridržavati Smjernica za autore, a svi pristigli radovi prolaze recenzentski postupak.

Tema Skupštine: Knjižnice grade nove svjetove

Podteme:

1. Digitalna transformacija i zelena tranzicija

• Kulturna baština u digitalnom okruženju: eKultura
• Knjižnice kao dio znanstvene i istraživačke infrastrukture
• Knjižnice u provedbi ciljeva održivog razvoja: zelene knjižnice

Panel: Nova organizacijska struktura IFLA-e: refleksija na nacionalne strukovne udruge

Forum: Aktivnosti regionalnih društava

2. Knjižničarska profesija u novim okolnostima

• Strateški i podzakonski profesionalni okviri: pravilnici, standardi, status reguliranosti profesije
• Knjižničarske kompetencije: kompetencijski okviri
• Znanstvena komunikacija: znanstveno-istraživačka metodologija, znanstvena pismenost
• Komunikacijski kanali: stručna i znanstvena glasila u tradicionalnom i digitalnom okruženju, programi zagovaranja, kampanje

3. Uloga knjižnica, položaj knjige i razvoj čitateljske kulture

• Izgradnja knjižničnih zbirki u novim okolnostima: nabava, otkup, obvezni primjerak
• Autorsko pravo u digitalnom okruženju: javno priopćavanje djela nedostupnih na tržištu te uloga knjižničarske zajednice
• Uloga knjižnica u otvorenoj znanosti
• Razvoj čitateljske publike

4. Briga za dobrobit članstva i knjižnične zajednice

• Knjižnični programi podrške: za dobrobit (well being) i promicanje kvalitete života (wellness)
• Knjižnice i solidarnost: suradnja, podrška, potrebite skupine
• Knjižnične usluge za posebne skupine korisnika

Središnja tema 47. Skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva „Knjižnice grade nove svjetove“ najavljuje ključne trendove u struci i njihovu implementiranost u hrvatsko knjižničarstvo. Na tom tragu cilj je u okviru predstavljenih podtema otvoriti širu stručnu raspravu o aktualnim aktivnostima u pravcu digitalne transformacije hrvatskih knjižnica i knjižničnih zbirki te razvoju knjižničnih usluga za novo doba i za različite skupine korisnika. Pitanje dostupnosti i raznolikosti digitalnih zbirki postalo je imperativ u kriznim vremenima kada knjižnice nisu u mogućnosti na siguran način osigurati pristup građi u fizičkom prostoru knjižnice svim potencijalnim korisnicima. Aktivnosti hrvatskih knjižnica u području zelene tranzicije doprinose osvješćivanju zajednice za odgovornost prema okolišu i održivost društva.

Knjižničarska profesija pred brojnim je izazovima koje donosi digitalna tranzicija što posebice zahtijeva redefiniranje knjižničarskih kompetencija u novom informacijskom dobu. Razmjena iskustava i dobre prakse u hrvatskim knjižnicama, ali i znanstveni doprinosi hrvatskom knjižničarstvu imaju dugu tradiciju u domaćim stručnim i znanstvenim publikacijama u području knjižničarstva i informacijskih znanosti. Hrvatsko knjižničarsko društvo u tom svojstvu teži dugotrajno očuvati razinu kvalitete svoje stručne i znanstvene publicistike ali učiniti pomake ka većoj dostupnosti stručnih i znanstvenih informacija knjižničarskim djelatnicima i u digitalnom okruženju. Vještine akademskog pisanja ključne su za održavanje kvalitete publikacija u izdanju Hrvatskoga knjižničarskog društva, ali i njihovom promoviranju i većoj vidljivosti u međunarodnoj stručnoj zajednici.

Trendovi najavljuju redefiniranje rada knjižnica i pristupa tradicionalnim i digitalnim knjižničnim zbirkama. Izgradnja knjižničnih zbirki u novim okolnostima temelji se na novim konceptima nabavne politike, otkupa i dostupnosti obveznog primjerka. Digitalizacija knjižničnih zbirki regulirana je novim autorsko-pravnim zakonodavnim okvirom kako bi se fondovi knjižnica učinili što dostupnijima u digitalnom okruženju. U tom svojstvu pred knjižnicama su brojne prilike ali i odgovornosti kako pristupiti digitalizaciji fondova i osiguravanju slobodnog pristupa digitaliziranoj građi. Informacije, podaci i publikacije sve više se povezuju kroz sustav otvorene znanosti i doprinose vidljivosti i dostupnosti u digitalnom okruženju. Mijenjaju se čitateljske navike korisnika i čitateljska kultura, a hrvatske knjižnice neprestano razvijaju različite pristupe i edukativne kampanje za promicanje dobrobiti čitanja i razvoj pismenosti.

Knjižnice u novom dobu se prilagođavaju i posebnim potrebama u zajednici. Suvremene društvene prilike, migracije stanovništva, zdravstvene krize i sl. pomiču granice knjižnične djelatnosti. Knjižnice se sve više prilagođavaju individualnim potrebama korisnika ali i zajednice s ciljem socijalne inkluzije, solidarnosti sa potrebitima u zajednici i pružanja različitih oblika stručne podrške za poboljšanje kvalitete života i opuštanja.