-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 64, listopad 2014. :: Studentski prilozi


BiblioKamp u Knjižnici i književnom svratištu „Zvona i nari“
„Zvona i nari“, Ližnjan, 12 – 24. srpnja 2014.

Iva Barković, ibarkovi@ffzg.hr

Ileana Kurtović, ilkurtovi@gmail.com

Ivana Radenović, ivana.radenovic7@gmail.com

Filozofski fakultet u Zagrebu

Ivana Manojlović, imanojlovic91@gmail.com

Filozofski fakultet u Osijeku

 

Prvi ljetni volonterski BiblioKamp održao se u Knjižnici i književnom svratištu „Zvona i nari“ u Ližnjanu, na jugu Istre, od 12. do 24. srpnja 2014. godine. Ovu udrugu osnovali su Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen s ciljem podupiranja i promicanja kulturne i umjetničke produkcije. Svratište svim zainteresiranima (piscima, urednicima, prevoditeljima...) omogućuje besplatan smještaj na određeno vrijeme tijekom kojeg imaju osigurano i mjesto za rad i priliku za povezivanje s lokalnom zajednicom.

BiblioKamp u ljeto 2014. bio je osmišljen kao sastanak volontera-studenata bibliotekarstva koji će svojim djelovanjem pomoći s problemima prostora, signaturnog sustava i razmještaja građe, ali i sudjelovati u književnim susretima. Izabrane volonterke koje su sudjelovale u kampu su Ivana Manojlović s Filozofskog fakulteta u Osijeku, Ivana Radenović te Ileana Kurtović i Iva Barković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

U sklopu BiblioKampa organizirani su i različiti događaji namijenjeni široj javnosti, tzv. matineje sa zanimljivim predavačima i književnicama koji su u to vrijeme boravili u Svratištu. Ukupno su održane četiri matineje. Prva je gošća bila Ljubica Radović, profesorica ruskog i češkog jezika i književnosti, umirovljena djelatnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Gošća je održala predavanje na temu organizacije i rada ove knjižnice u kojoj je radila dugi niz godina, a dotaknula se i općenito djelatnosti koju obavljaju knjižnice. Raspravljalo se i o budućnosti knjige i biblioterapiji. Istaknula je probleme s kojima se knjižnice svakodnevno susreću, prvenstveno zahvaljujući suvremenoj tehnologiji, te se razgovaralo o mogućim rješenjima tih problema. Konkretno po pitanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao najveći problem gospođa Radović istaknula je nefunkcionalnost i neiskorištenost prostora u potpunosti. Kao razlog tome navela je nedovršenost knjižnice i napomenula kako je samo dio zgrade NSK u funkciji knjižnice. Upravo funkcionalno uređenje prostora smatra jednom od najvažnijih zadaća koju knjižnica treba ispuniti da bi dobro poslovala. S obzirom da je u svijetu sve češća pojava knjižnica/knjižara u sklopu kojih se nude i ugostiteljske usluge, razmotrila je ovu ideju zajedno s publikom te su se istaknule prednosti i nedostaci ovakvih modernih knjižnica. Mnogi su se složili da je čitanje u današnje vrijeme sve manje zastupljeno te da je u suvremenom okruženju to dosta zahtijevan posao, a čitalačke sposobnosti i navike potrebno je njegovati i razvijati od malena. Posljednja tema o kojoj se razgovaralo jest budućnost knjige. Raspravljalo se o predviđanjima vezanim za formate, pa čak i opstanak knjiga u budućnosti, a zaključak je da je teško predvidjeti što će se točno dogoditi. Unatoč tome, jedno je sigurno – društvene je procese nemoguće i nepotrebno zaustavljati, a knjižnice ne smiju bježati od tehnologije, nego je moraju prigrliti i iskoristiti za svoj napredak i razvoj te pružanje što kvalitetnije usluge korisnicima.

Simpatična i otvorena Tomica Šćavina, diplomirana psihologinja i književnica s nekoliko hvaljenih naslova iza sebe, bila je gošća druge matineje. Ova svestrana psihologinja, autorica kolumni, romana i eseja, te programa za rad na sebi i upoznavanje sebe kroz umjetnost, predstavila se publici „Zvona i nari“ svojim novim romanom Povratak genija. Njen stil kritičari opisuju kao kreativan, odvažan i često provokativan, a autorica nam je objasnila kako ona shvaća svoje pisanje, te koji smisao i poruke stoje iza romana Povratak genija. U razgovoru nam je otkrila u čemu nalazi inspiraciju, kako se nosi sa stvaralačkim krizama, kako prihvaća kritiku, te kako smišlja radnju u svojim romanima – ukratko, sve ono što čini stvaralački proces pisca. S obzirom na svoje zvanje psihologa i uključenost u razne programe psihološkog i duhovnog sadržaja, njezini se romani dotiču tema poput univerzalnih ljudskih potreba, želja i očekivanja, potrage za smislom i srećom te načina nošenja s gubitkom i razočaranjem, ali su istovremeno čitki, zabavni i lepršavi, te uvijek prožeti opuštenim, ponekad provokativnim, a ponekad toplim humorom.

Jedan od sljedećih dana organiziran je bio posjet otvorenju izložbe nakita umjetnice Maje Čerljenko zanimljivog naziva Književnost oko vrata u Medulinu (slika dolje). Izložbu je organizirala udruga MedulinArt, u kojoj je autorica dugogodišnja članica, a održala se u galeriji Loža na medulinskoj placi. Autorica je inspiraciju za nakit našla u brojnim stranim i hrvatskim književnim djelima pa su se tako na izložbi mogle vidjeti ogrlice s privjeskom u obliku knjige s raznovrsnim detaljima iz djela Mate Balote, Dinka Šimunovića, Franza Kafke, Williama Shakespeara, Lewisa Carrolla, Antoinea de Saint-Exuperyja i dr. Maja Čerljenko diplomirana je kroatistica i talijanistica te se već deset godina bavi izradom nakita. Otvorenje je pratila Ivana Demarin sa slasticama posvećenim knjigama.

Matineja s kolegicama knjižničarkama Teom Čonč iz Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Nives Franić iz Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, okupila je nekolicinu mještana koje zanima nešto više o knjižničarskoj struci. Razgovorom smo se dotakle važnih tema: katalogizacije, organizacije knjižnične građe, funkcioniranja knjižnice i reorganizacije knjižnične zbirke našeg ližnjanskog svratišta. Knjižničarke su nam pomogle u ideji kako osmisliti organizaciju građe i kako pristupiti korisnicima.

Istoga je dana bio organiziran posjet Sveučilišnoj knjižnici u Puli (slika dolje) kojom nas je provela kolegica Nives. Razgled smo započele u spremištu stare i rijetke građe. Ubrzo nakon toga odvela nas je u sobu Eduarda Čalića i kroz poučno i zanimljivo izlaganje objasnila vrijednost građe koja se nalazi u sklopu te memorijalne sobe. Razgled smo nastavile u čitaonici, referentnoj zbirci i prelistavajući stare kataložne listiće. Sve je to bila uvertira za posjet znamenitoj Mornaričkoj knjižnici nastaloj u 19. stoljeću. Zbirka ove knjižnice izazvala je posebnu pažnju i zanimanje. Mnoštvo građe na različitim jezicima pokriva područja od prirodno-matematičkih i tehničkih znanosti pa sve do društveno-humanističkih. Kolegica nam je pružila informacije o povijesti, fondu, vrijednosti knjižnice te načinima na koji se građa danas prezentira i tko joj sve može pristupiti.

Osmog dana BiblioKampa umjetnice Ane Božičević i Sophie Le Fraga unijele su u našu književnu matineju dašak suvremene njujorške umjetnosti. Ove partnerice, kako u stvaralaštvu, tako i u privatnom životu, osim razgovora o umjetnosti i čitanja poezije, rekle su nam ponešto i o svojim ne tako običnim životnim pričama. Ana Božičević rođena je u Zagrebu, no već kao 20-godišnjakinja emigrirala je u New York, gdje je studirala i doktorirala književnost na Sveučilištu New York. Predaje na Koledžu Baruch, a na mnogim je sveučilištima gostovala kao predavačica i kao umjetnica. Dosad je objavila nekoliko knjiga i zbirki poezije te osvojila razne nagrade, između ostalog Lambda Literary Award za knjigu Rise in the Fall, koju je predstavila i na našoj matineji. Amerikanka Sophia Le Fraga, mlada i samozatajna umjetnica i pjesnikinja, predstavila nam se čitanjem poezije iz svoje zbirke ironičnoga naziva I don't want anything to do with the internet. Sophia je dosad održala mnoštvo izložbi i performansa, o kojima nam je ponešto otkrila, te je objavila nekoliko knjiga poezije. Diplomirala je poeziju i lingvistiku na University of New York, gdje su se dvije umjetnice i upoznale, te otada njihova umjetnost izvire iz udruženih stvaralačkih snaga.

Osim navedenih matineja, u sklopu ovogodišnjeg BiblioKampa održana je promocija zbirke pjesama Žuta šatirana ruža domaćeg, ližnjanskog pjesnika Josipa „Pipa“ Škifića (na slici). Ovo je ujedno druga knjiga iz Biblioteke Brnestra u nakladi Općine Ližnjan koju uređuju i izdaju Natalija i Ognjen. Promocija je održana 22. lipnja u glavnoj dvorani svratišta, a Pip je događaj obogatio interesantnim pričama iz svojega života i stvaralaštva, dok je promocija upotpunjena muzičkom pratnjom ližnjanskog glazbenika. Tijekom promocije pročitane su najljepše pjesme iz zbirke, a čitao ih je sam autor, kao i sudionice BiblioKampa u društvu Franziske, mještanke Ližnjana, koja je bila prisutna na svim događajima organiziranim u sklopu BiblioKampa. Nakon promocije publici su podijeljene ankete s kratkim pitanjima o ovoj maloj neformalnoj knjižnici u sklopu svratišta Zvona i nari kako bi se upoznali s njihovim potrebama i zahtjevima te na taj način dobili ideje za poboljšanja svojih usluga. Anketa nam je dala uvid u to što korisnici žele promijeniti i koliko su zadovoljni radom knjižnice.

Iskustvo sudjelovanja na Ližnjanskom BiblioKampu pomoglo je boljem razumijevanju rada sa malom, lokalnom zajednicom korisnika i donijelo nam novi pogled na knjižničarstvo koje smo dosada uglavnom gledale samo kroz vlastiti profesionalni razvoj. U praksi smo vidjele kako Knjižnica i književno svratište Zvona i nari zaista djeluju na cijelu lokalnu zajednicu, pa i šire. Oni šire kulturu jedne zajednice, potiču razvoj mjesnog izdavaštva i trude se prikupljati zavičajnu zbirku. Ipak, prije svega, to je mjesto susreta za lokalno stanovništvo, ali i drugih zainteresiranih za ovu kulturnu ponudu, to je mjesto gdje se sklapaju nova prijateljstva i gdje se raspravlja o kulturnim pitanjima. Svakako se može reći kako zajednica živi kroz svratište, a svratište živi kroz zajednicu. Na kraju BiblioKampa osjećale smo se kao dio ove male zajednice.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-