-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Skupovi u zemlji


Okrugli stol Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, 8. travnja 2014.

Srđan Lukačević

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek

slukacevic@gskos.hr

 

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek 8. travnja 2014. godine u sklopu je dosadašnje suradnje između Hrvatske, Mađarske i Srbije na području razmjene iskustava u izgradnji zavičajnih zbirki, a s ciljem uvida u stanje zavičajnih fondova i zbirki u knjižnicama, kao domaćin međunarodnog okruglog stola Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora ugostila brojne uvažene goste i stručnjake zadužene za očuvanje zavičajne pisane kulturne baštine.

Organizatori skupa bili su Društvo knjižničara Slavonije i Baranje, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i Komisija za zavičajne zbirke Hrvatskog knjižničarskog društva, dok su važnost postojanja zavičajnosti u svakoj knjižnici za povijesni, kulturni i zemljopisni pregled jednoga kraja, kroz predstavljanje svojih zavičajnih zbirki, istaknule kolege iz Mađarske, Srbije, Osijeka, Vukovara, Zagreba, Našica i Belog Manastira.

Zavičajnu zbirku knjižnice Csorba Győző Megyei – Városi Könyvtár iz Pečuha predstavili su mađarske kolege Pap Dávid i Szüts Etele. Mile Tasić iz Gradske knjižnice Subotica govorio je o Zavičajnom odjelu svoje knjižnice, Dubravka Petek iz Knjižnica grada Zagreba predstavila je Zagrebiensiju, zavičajnu zbirku grada Zagreba, Ivana Knežević, predstavnica Muzeja Slavonije Osijek, govorila je o Zavičajnoj zbirci Essekiana na koju se nadovezala kolegica Ljiljana Krpeljević iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek govoreći o Mursiani, zavičajnoj zbirci GISKO. Ravnateljica Gradske knjižnice Vukovar, Vlatka Surma Szabo, predstavila je vrijednu zavičajnu zbirku vukovarske knjižnice, Vukovariensianu dok su zadnja dva izlaganja održale Renata Bošnjaković koja je govorila o muzejskoj knjižnici i zavičajnoj baštini Zavičajnog muzeja Našice te Renata Benić iz Gradske knjižnice Beli Manastir koja je održala izlaganje pod nazivom Mali hrvatsko-mađarski pojmovnik knjižničarskog nazivlja. Nešto više o zanimljivim prikazima spomenutih zavičajnih zbirki moći ćete pročitati u novom broju Knjižničarstva – glasniku Društva knjižničara Slavonije i Baranje.

Važno je istaknuti kako su okupljeni dogovorili modele suradnje na lokalnoj i međunarodnoj razini koji se odnose na korištenje europskih sredstava konkretizirane kroz izgradnju zajedničkih zavičajnih kataloga, digitalizaciju zavičajnih zbirki, razmjenu stručnjaka, organizaciju izložbi, predavanja i stručnih skupova, a o čemu ćemo detaljnije izvještavati s budućih međunarodnih susreta.

Zaključeno je da zavičajne zbirke koriste znanstvenici, gospodarstvenici, političari, studenti i učenici koji izučavaju znamenite i manje znamenite ljude, povijesna previranja, običaje i tradiciju kraja. Važnu ulogu u svemu tome imaju knjižnice i knjižničari koji svojim nastojanjima pomažu korisnicima, odgovaraju na mnogobrojne upite te pronalaze informacije.

S obzirom na sve navedeno, možemo reći da je zavičajna zbirka zbir dokumenata u kojoj se prošlost isprepleće sa sadašnjošću, u kojoj dokumenti koji prikazuju događaje iz svakodnevnog života najbolje pokazuju napredak jedne zajednice te zbirka koja prikazuje običaje jednog naroda i kraja u cijeloj njihovoj veličini. U tom kontekstu knjižnice imaju dužnost i obvezu prikupljati i čuvati svu građu koja omogućava upoznavanje života ljudi i razvoja područja na kojem se nalaze.

Okrugli stoliskoristilisu Dubravka Pađen Farkaš, ravnateljica Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Dragan Rokvić, ravnatelj Gradske knjižnice Subotica da bi potpisali sporazum o suradnji.

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-