-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Tema broja: školske knjižnice (knjižnična raznovrsnost u homogenosti)


Školska knjižnica – mjesto njegovanja kulturne baštine

Alica Bačeković Pavelić

Knjižnica Ekonomske i birotehničke škola Bjelovar

knjiznica.ebb@gmail.com

 

Svjedoci smo činjenice da novo vrijeme donosi novi način života. U vremenu kada se koješta može kupiti novcem, prave životne vrijednosti često ostaju neprepoznate i zanemarene. Poznavanje vlastite kulture, običaja, jezika, povijesne i prirodne baštine važne su sastavnice identiteta nekog naroda, a njihovo je očuvanje od neprocjenjive vrijednosti. Na važnost očuvanja i njegovanja baštine upozorava i stara kineska izreka: „Zaboraviti pretke znači biti potok bez izvora, stablo bez korijena.“

Stariji se često sa strahom pitaju što će biti s tradicijskom kulturom te hoće li se narodni običaji u potpunosti zaboraviti. Jesu li mladi doista potpuno nezainteresirani za ostavštinu svojih predaka ili među njima ipak ima i istinskih zaljubljenika u tradiciju?

U Ekonomskoj i birotehničkoj školi Bjelovar učenici se već tri godine susreću s bilogorskim narodnim običajima zahvaljujući svome školskom kolegi, učeniku Ivanu Vinkoviću. Ivan pohađa 3. razred i posebno je senzibiliziran za očuvanje baštine bilogorskog kraja te s ljubavlju čuva ostavštinu svojih baka i djedova. Svoje zanimanje za tradicijsku kulturu i narodne običaje često i rado dijeli s ostalim učenicima u školi, a tijekom školske godine 2013/ 2014. u školskoj je knjižnici, uz pomoć profesorice Blaženke Urh te školske knjižničarke Alice Bačeković Pavelić, pripremio dvije izložbe: izložbu zidnjaka ili kuharica (rujan 2013 - na slici) te izložbu pod nazivom Od lana do platna (siječanj 2014).

S druge strane, zidnjaci ili kuharice nekada su ukrašavali zidove radnog, svakodnevnog prostora domaćice, a danas, već pomalo zaboravljeni, predstavljaju dragocjen izvor saznanja o svakodnevnom životu i običajima jednoga vremena. Izrađivale su ih žene, a na njima su se često nalazili natpisi duhovitog ili poučnog karaktera, zahvaljujući kojima se moglo iščitati raspoloženje domaćice, njezine namjere ili neka skrivena poruka. Uz dvadesetak zidnjaka u knjižnici je izloženo i nekoliko ručnika i stolnjaka od lanenog platna te predmeti koji su neizostavni dio svake kuhinje (zdjele, tanjuri, žlice…). Bilogorska narodna nošnja, u koju je nekoliko učenika na otvorenju izložbe bilo obučeno, te ukusne domaće kiflice za posjetitelje, stvorili su u knjižnici ugođaj nekadašnjih seoskih domaćinstava. Učenici su na zidnjacima mogli pročitati razne natpise od kojih im se najviše svidio natpis Naša djeca, naša radost, neka znadu što je mladost jer je posvećen mladima, kojima je ova izložba ponajprije bila i namijenjena.

Izložbom Od lana do platna (na slici) prikazan je proces proizvodnje domaćeg lanenog platna kojega su ljudi bilogorskog kraja sami izrađivali u prošlome stoljeću: od sijanja lana do tkanja i ukrašavanja lanenog platna. Izložen je i dio predmeta na kojima se lan obrađivao: preslica, vreteno, kolovrat, grebeno, dijelovi tkalačkoga stana… Navedeni pojmovi mlađima su danas gotovo posve nepoznati pa je uz izložbu oblikovan i Pojmovnik u kojemu su na jednom mjestu okupljeni zavičajni (bilogorski) leksemi koji su vezani uz proces obrade lana i konoplje. Autorica Pojmovnika je Tatjana Kreštan, profesorica i knjižničarka Komercijalne i trgovačke škole u Bjelovaru. Osim toga, na otvorenju izložbe prikazan je i video uradak o obradi lana (autor je Mario Vinković) te katalog uz izložbu kojega je uredila Alica Bačeković Pavelić.

Kako je obrada lana i izrada lanenog platna dio nastavnoga programa susjedne Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar, ova je izložba bila korisna i zanimljiva i njezinim učenicima jer su predmete o kojima uče na nastavi mogli vidjeti u školskoj knjižnici. Nakon školske knjižnice izložbu Od lana do platna zainteresirani su građani mogli pogledati na Studijskom odjelu Narodne knjižnice „Petar Preradović“ u Bjelovaru, a predstavljena je kao dio programa pod nazivom Tradicijsko tekstilno rukotvorstvo. Program je organizirala knjižničarka Tina Gatalica, a o izložbi je govorio njezin autor, učenik Ivan Vinković. Na ovaj je način ostvarena suradnja školske i narodne knjižnice, ali i otvorena mogućnost mladim ljudima da i široj javnosti pokažu čime se bave.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-