-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 62, travanj 2014. :: Tema broja: specijalne knjižnice


Specijalni knjižničari, usredotočimo se (!) ili kako zadržati utjecaj

priredila Andrea Božić

 

*** Tekst je prilagođen prema materijalima s predavanja dostupnima na stranici http://www.slideshare.net/slideshow/embed_code/18593411.

 

Prema Stephenu Abramu, knjižničaru, konzultantu, blogeru koji piše o knjižničnim strategijama, marketingu, novim tehnologijama i usklađivanju s potrebama korisnika, praćenje sljedećih deset trendova u (specijalnom) knjižničarstvu jest upravo ono što će vašeg fićeka od knjižnice pretvoriti barem u audi.

Ako ste pažljivo pročitali temu ovoga broja, primijetit ćete da ove smjernice, iako američki obojene, i nisu baš toliko udaljene od naše (hrvatske) prakse (nešto više u komercijalnim specijalkama, a nešto manje u javnim). Kako biti vidljiviji unutar organizacije, nametnuti se svojim znanjima i uslugama kao ravnopravni sudionik u ostvarivanju općih ciljeva organizacije, a čak i više od toga – kako postati upravo nezamjenjiv kotačić uorganizaciji muka je koju muče sve knjižnice u sastavu.

 

1. Upravljanje odnosima s korisnicima

  • upoznajte strukturu svoje korisničke zajednice
  • usredotočite se na procjenu njihovih korisničkih potreba
  • postavite konkretne ciljeve (specifične, mjerljive, dostižne, relevantne, vremenski određene)
  • postavite prioritete: ako radite sve i služite svima vjerojatnije je da ništa nećete postići
  • stvarajte partnerstva koja nose dodanu vrijednost

 

2. Zaposlenička računalna mreža (intranet) i e-usluge od presudne su važnosti

  • nudite mobilne usluge
  • ne zaboravite važnost dobrih sadržaja
  • povežite se s arhivsko-dokumentacijskim službama u svojoj organizaciji kako biste korisniku osigurali baš ono što on treba
  • usluge moraju biti smislene i pristupačne

 

3. Strategije poučavanja korisnika/zaposlenika organizacije

  • počnite nuditi tečajeve, potvrde i certifikate
  • ponudite mogućnosti učenja nečeg sasvim novog, ne samo nadopune postojećeg znanja
  • povezujte se s drugim odjelima unutar organizacije
  • potražite vanjska partnerstva, npr. s poznatim edukacijskim centrima ili školama

 

4. Poboljšajte svoje vještine poučavanja korisnika

  • naučite kako steći nove korisnike i poučavati online
  • poučavajte korisnike kako da uspješno koriste učenje online i kako da pretražuju online
  • knjižničari u visokoškolskim (akademskim) knjižnicama trebali bi prvenstveno biti usmjereni na poučavanje i pomoć korisnicima pri istraživanju, a tek potom na samu knjižnicu, odnosno fond
  • naučite se prilagođavati raznim sustavima, načinima i metodama (npr. pretraživanja, klasifikacije, učenja, itd...)
  • nudite savjete i preporuke korisnicima, budite im na usluzi svojim znanjem i iskustvom
  • upoznajte strukturu zaposlenika kako biste odabrali što bolji pristup

 

5. Iskustveni pristup korisniku (portal, programi, tečajevi koji nude ugodno iskustvo)

  • dodajte virtualna nova iskustva svojim postojećim knjižničnim zbirkama
  • budite mobilni do krajnjih granica
  • usmjerite se na upravljanje stvarnim i virtualnim odnosima s korisnicima
  • počnite od edukacijskih i istraživačkih područja u kojima ste najbolji
  • nemojte to raditi sami, povežite se s drugima, tražite partnerstva koja stvaraju dodanu vrijednost
  • vodite brigu o budućem razvoju i održivosti onoga što nudite korisnicima
  • tražite ponavljajuće elemente koje možete više puta iskoristiti

 

6. Brendirajte svoju knjižnicu

  • dodajte novu dimenziju pojmu knjižničara
  • promovirajte sebe i svoj tim
  • brendirajte svoje programe
  • riskirajte kako biste privukli pozornost
  • proširite svoj izgrađeni brend i izvan granica knjižnice, neka on bude prisutan u svemu što radite
  • idite i dalje od informatorskog brenda prema informiranju, stvaranju i društvenim kompetencijama

 

7. Usklađenost zbirki s potrebama korisnika

  • ojačajte svoje zbirke u nekoliko strateških područja
  • razvijte tzv. hibridne strategije, one moraju biti konzistentne, uključivati sve vrste i formate građe kao i knjižnične programe
  • integrirajte virtualno i analogno

 

8. Repozitoriji na steroidima

  • povežite knjižnični katalog, sve baze podataka i repozitorije svih vrsta s korisničkim sučeljima
  • ponudite i suvremene repozitorije s vodičima kroz knjižnicu, tečajevima, video-materijalima i sl.
  • naučite razumjeti pedagogiju i poučavanje u kontekstu studentskog iskustva i ciljeva poučavanja
  • razmislite o partnerstvima koja uključiti knjižničare u obrazovne i istraživačke procese

 

9. Uklopljeno* i osobno

  • uklopljeniknjižničar može biti:
    • trener i učitelj
    • član tima
    • voditelj istraživanja
    • osobni knjižničar

 

10. Neugodan bonus ove priče – žrtvovanje

  • nemojte ulagati vrijeme i novac u postojeće uspješne prakse, koncentrirajte se na buduće uspjehe
  • učite iz neuspjeha
  • NEMOJTE obezvređivati svoje vrijeme i trud
  • pri procjenama uzmite u obzir sve uloženo (npr. vrijeme, trud, energiju), a ne samo materijalne troškove
  • procjenjujte i nematerijalne uspjehe (kvalitetne međuljudske odnose, zadovoljstvo korisnika)

I za kraj – budite promjena koju želite vidjeti!

Više ideja ovog autora možete pronaći na stranici http://stephenslighthouse.com/

 

*embedded librarianship – uklopljeno knjižničarstvo, izlazak knjižničara iz knjižnice, on postaje punopravan član nekog tima (nastavnog, istraživačkog, poslovnog...) i svojim ekspertnim znanjima informacijskog specijalista pomaže timu u ostvarivanju ciljeva pronalaženjem odgovarajućih informacija – vidi više u članku Carlson, Kneale, „Embedded librarianship in the research context“ // College and research libraries, 72(2011), 3, 167-170, http://crln.acrl.org/content/72/3/167.full.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-