-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 62, travanj 2014. :: Uvodnik


Uvodnik

Tea Čonč

Poštovani čitatelji,

pred vama je proljetni broj HKD Novosti nad kojim se, unatoč svim kvalitetnim i uspješnim projektima i praksama koje smo se potrudili pronaći i predstaviti vam, ipak dominantno nadvio crni oblak teških uvjeta u kojima djeluju (specijalne) knjižnice i neprestane opasnosti od ključa u bravu. Knjižnice u privatnome sektoru, osobito pogođene ovom opasnošću, razvile su sasvim posebne oblike i načine preživljavanja od kojih neki bez sumnje čekaju i nas u javnome sektoru. Više o problemima, ali i specifičnim znanjima, kvalitetama i načinu rada i-inače-u-struci-aktivnih specijalki pročitajte u temi broja za čiju pripremu posebne zahvale idu osječkoj članici uredništva Andrei Božić.

Uz temu broja preporučamo svakako i rubriku Predstavljamo koja se u ovome broju otputila do Rijeke i tamo pronašla minimalno tri komponente nužne za povećanje utjecaja narodne knjižnice u lokalnoj zajednici: dugogodišnji predani rad s korisnicima oči u oči, što bi značilo 1:1 ili, recimo, 1:27, kvalitetan suvremeni knjižnični portal i nepresušni entuzijazam. Kristian Benić otkrio nam je u živahnom i koloritnom razgovoru pogled iz svojeg kuta na Magazin Gradske knjižnice Rijeka, a Verena Tibljaš predstavila nam je čitateljske klubove – sigurno jedan od najjačih aduta (da ne kažemo brendova) ne samo njihove knjižnice već i hrvatskog knjižničarstva usuđujemo se reći. Dio uspjeha riječke knjižnice sigurno leži i u ponešto nekonvencionalnijem pristupu te neformalnijem načinu komunikacije koji je (pssst!) malko i nas zarazio. Nemojte propustiti pročitati!

U istome tonu nemojte propustiti osjetiti dašak stare Europe (pogotovo kada se ona bavi svojim najmlađim građanima) koji je u ovaj broj unijela Miranda Corbière, nizozemska knjižničarka koja je na nedavno održanom stručnom skupu o zgradama i opremi dječjih knjižnica i odjela predstavila svoje iskustvo preuređenja dječjeg odjela (ne samo za djecu, već i s djecom) u narodnoj knjižnici u gradu Hoorn.

Posebno nas veseli što se u podtemu broja uspio ugurati knjižnični softver (!), tu su četiri sjajna teksta o Zakiju (osim tekstova KGZ-ovaca tu je i tekst Silvane Brozović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na koji posebno skrećemo pozornost), potom dva teksta o dva nova softvera za automatizaciju međuknjižnične posudbe. Sve vas pozivamo da isprobate ova programska rješenja, oba su slobodno dostupna! Na kraju bloka Jakov Vežić pokušava vas svojim tekstom nagovoriti na korištenje tehnologija i servisa u oblaku. Poslušajte ga.

I ostali sadržaji nude mnoštvo vijesti i noviteta, a kao i inače, rad HKD-a, njegovih tijela i članova raspršen je po cijelome broju upravo na način na koji je rad ove naše strukovne organizacije duboko ukorijenjen u većini knjižničnih aktivnosti u našoj zemlji.

 

 

Andrea Božić

 

Kad je glavna urednica predložila blok posvećen specijalnim knjižnicama s posebnim osvrtom na „komercijalne“, odnosno one smještene u privredi, bilo je: „Super, ima nas... ups, samo šest“. Krenuli su telefonski razgovori, mailovi i priča o raznolikosti, jer specijalne knjižnice obuhvaćaju stvarno najrazličitiju moguću grupu knjižnica. Kao što je Vesna Špac rekla u svom uvodniku o Sekciji, specijalke ne samo da su različite po tipovima osnivača, već su razbacane i po ministarstvima, a o korisnicima da i ne govorimo. Ono što raduje je energija koju kolegice i kolege ulažu u svoj posao i njihova želja za napredovanjem, pružanjem novih usluga i težnja da u svemu budu bolji nego sad, bez obzira radilo se o glazbenoj, medicinskoj, muzejskoj ili nekoj drugoj knjižnici.

Darija Ćaleta dobro naglašava potrebu za pozicioniranjem knjižnice kao punopravnog partnera u organizaciji, a ne samo kao pomoćnog odjela. Također naglašava potrebu i za otvaranjem prema van, slično kao i bolničke knjižnice – nisu tu samo za djelatnike, već i za korisnike usluga matične ustanove. Kod jednih su to posjetitelji, kod drugih pacijenti – i svi s jednom željom: znati više. To je možda i ona bitna prednost specijalnih knjižnica – specijaliziranost fondova kojima se služe oni koji žele napredovati i biti bolji u budućnosti.

Razgovor s Nadom Avakumović, specijalnom knjižničarkom koja je dio dva svijeta (knjižnica KONČAR je s jedne strane specijalna, a s druge visokoškolska) pokazuje nam da su pojedine knjižnice daleko odmaknule u razvoju te koliko mnogo se ulagalo u znanje i promjenu načina rada i razmišljanja s ciljem opstanka i ostanka unutar matične organizacije. Ona je pravi primjer uspješne specijalke i dobar izbor kome se obratiti ako zapnete u nekim informatizacijskim pitanjima – prošla je sve faze i otišla korak dalje od ostalih.

Kolegice se također slažu u jednome – korisnici su svjesni da im knjižnica treba (od kakofonije podataka specijalni knjižničar im izvuče upravo ono što im treba), no potpuno je druga priča u to uvjeriti financijere i tu se vodi najveća bitka – osigurati sredstva za funkcioniranje knjižnica u čemu su jedni uspješniji od drugih. Dobra strana nas knjižničara je upravo to dijeljenje informacija i nesebičnost po pitanju znanja i vještina koje posjedujemo – dijelimo ih sa svima zainteresiranima i uvijek smo spremni pomoći, pogotovo drugim knjižničarima.

Nadam da će ovaj blok različitosti baciti bar malo više svjetla na svijet specijalnih knjižnica i načine kako se bore za opstanak. Uživajte u čitanju!

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-