-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 62, travanj 2014. :: Nova izdanja


Monografija Narodne knjižnice i čitaonice u Bakru od 19. stoljeća: izvorišta Gradske knjižnice Bakar

Dolores Paro-Mikeli

ravnateljica Gradske knjižnice Bakar

knjiznica@gkbakar.hr

 

Monografija Narodne knjižnice i čitaonice u Bakru od 19. stoljeća: izvorišta Gradske knjižnice Bakar izašla je kao posebno izdanje Bakarskog zbornika, a izdavači su Grad Bakar i Gradska knjižnica Bakar.

Povod tiskanju monografije je visoka i vrijedna obljetnica u kulturnoj povijesti Bakra, 180 godina od prvog spomena postojanja narodne knjižnice u Bakru. Ta je obljetnica svjedočanstvo vremena u kojemu se puno pažnje pridavalo znanju, knjigama i knjižnicama u težnji za naprednijim i humanijim životom.

U Spomenici na svečanu proslavu stogodišnjice grada Bakra iz 1879. g., Dragutin Hirc bilježi otvorenje narodne čitaonice koja je pod imenom „Kasina“ djelovala u Bakru još davne 1833. godine.

Glavni urednik monografije i jedan od autora Boris Petković, pisao je o Zlatnom dobu Bakarskom (19. st.) gdje govori o povijesnom miljeu nastanka prvih čitaonica i zašto je u njima prevladala borba za jezik i hrvatsku riječ. Maja Polić osvrnula se na Čitaonički pokret u širemu bakarskome kraju s naglaskom na Ilirski pokret i Hrvatski narodni preporod, posebice u Kvarnerskome primorju. Milka Šupraha Perišić u svom radu „Od Casina do Gradske knjižnice Bakar“ obradila je period od 1833. do 2007. g. i kronološki pratila djelovanje Čitaonice: od njezine preporodne i prosvjetiteljske uloge do knjižnične djelatnosti.

Smiljka Vulinović prisjetila se prošlosti kroz „Pabirke i sjećanja na prošlost Narodne čitaonice Bakar“ kojima upotpunjuje sliku stanja i mjesto knjižnične djelatnosti u okviru kulturne riječke i bakarske stvarnosti. Božica Čop Pavušek obuhvatila je razdoblje od 1993. do 2004. g. u kojemu je Općina Bakar, a kasnije Grad, ulagao napore i pronalazio rješenja, ovoga puta usko surađujući sa strukom, Gradskom knjižnicom Rijeka, kako bi građanima omogućili korištenje prava na knjižnicu. U izvješću o radu Gradske knjižnice Bakar (2007–2013), Dolores Paro Mikeli pisala je o uspješnom oživotvorenju vizije prema kojoj je knjižnica postala važan čimbenik u životu lokalne zajednice.

U eseju „Knjižnica na kraju grada“ moderator književnih susreta i stalni vanjski suradnik Knjižnice, Nikola Petković, prisjeća se kako je sve počelo i kako su brojni književni susreti i zvučna imena domaćih i stranih književnika gostiju Knjižnice, odjeknuli u široj kulturnoj javnosti.

Fotografije potpisuju: Miljenko Šegulja (i za naslovnicu), Ivan Šamanić i Jelena Šubat, grafičko oblikovanje Branko Lenić, dok je lekturu izvršila Jagoda Randić.

Monografija je izašla u nakladi od 500 primjeraka.

U organizaciji Grada Bakra i Gradske knjižnice Bakar svečana promocija pred brojnom je publikom upriličena 13. prosinca 2013. g. u maloj dvorani Pomorske škole Bakar. Promociji su nazočili autori monografije, predstavnici knjižnica, nakladnici te sudionici kulturnog i političkog života Županije.

Kroz kratki pregled zastupljenih tema kojima je važan dio kulturne povijesti otrgnut zaboravu, monografiju je predstavila knjižničarska savjetnica Marija Šegota Novak.

Izdavanjem monografije o narodnim čitaonicama i knjižnicama u Bakru od 19. st. obogaćena je i ostavljena u nasljeđe pisana baština, na ponos budućim naraštajima. Spomenom na ovu visoku obljetnicu, koja više od svega, govori u prilog civilizaciji, gospodarskom statusu i kulturi grada, vjerujemo da smo se barem dijelom, odužili Bakru kroz vjekove, i danas.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-