-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 62, travanj 2014. :: Biblioterapija


Predavanje Program vođenog čitanja sa zatvorenicima
Knjižnica Kustošija (Knjižnice grada Zagreba), 28. veljače 2014.

Željka Bagarić

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

zbagaric@mup.hr

 

Dana 28. veljače 2014. godine u prostorima čitaonice Knjižnice Kustošija (Knjižnice grada Zagreba) održano je predavanje na temu Program vođenog čitanja sa zatvorenicima.

Tom prigodom detaljnije je predstavljen rehabilitacijski program vođenog čitanja i diskusije sa zatvorenicima, koji je u okviru multidisciplinarne doktorske disertacije Željke Bagarić (Model suradnje narodnih knjižnica i zatvorskog sustava u Republici Hrvatskoj, http://koha.ffzg.hr/cgi-bin/koha/opac-detail.pl?biblionumber=323176), kreiran, proveden i uspješno evaluiran tijekom 2012. godine u Kaznionici u Turopolju (na slici). Takav program je prvi put proveden u našoj zemlji, a poslužio je kao jedan od elemenata uspostave modela međuinstitucionalne suradnje između narodnih knjižnica i zatvorskog sustava Republike Hrvatske.

Struktura predavanja slijedila je logiku doktorskog rada, pa je uz praktični dio, naznačen i teoretski problemski okvir, čemu su poslužili noviji rezultati inozemnih istraživanja kriminologa, neurolingvista, molekularnih biologa te drugih znanstvenika i to o:

  • povezanosti pismenosti i kriminaliteta, gdje se pokazalo da određene vrste kriminaliteta - nasilnički i imovinski delikti - korespondiraju prema većim problemima s pismenošću;
  • činjenici da zatvorska populacija, kad god je u prilici čitati, postiže bolje rezultate na testiranjima vještine čitanja u odnosu na opću populaciju;
  • značajnom preklapanju neuromreže koja se koristi za razumijevanje priče i mreže za upravljanje interakcije s drugim osobama, posebno onih interakcija u kojima pokušavamo shvatiti misli i osjećaje drugih (tzv. mind theory).

Uz pomoć suvremene tehnologije (MR, CAT, EEG) dokazane su antičke teorije o katarzičnom djelovanju umjetnosti te terapeutskom učinku čitanja. Kad navedenomu pribrojimo spoznaju da čitanje stimulira neurološka područja našeg mozga na isti način kao i stvarna fizička aktivnost, te da se zbog procesa književnog transfera omogućuje sagledavanje i doživljavanje prikazanih situacija i razrješenje konflikata u literarnim predlošcima, bez osobnog emocionalnog angažmana ili štete po okolinu, rasvijetljena je i uloga terapeutskog učinka čitanja nasmanjenje napetosti, poticanje emocionalnog izražavanja i razvijanja osobnostikao i povećanja stupnja empatije.

Osnovno pitanje koje se ovdje postavlja jest – kako smjestiti terapiju čitanjem u zatvorsko okruženje? Brojni inovativni rehablitacijski programi u okviru edukacije kroz kulturu i umjetnost, posebice od 60-ih godina prošlog stoljeća pa do danas, uporabom i transformacijom pisane riječi trasirali su put za izgradnju prihvatljivijih životnih stilova osuđenika, te u konačnici, život izvan rešetaka u skladu sa zakonom i društvenim normama. I svi oni vjeruju u uspješnost rezultata i učinaka programa, do te mjere da se, doduše neargumentirano, tvrdi kako je smanjen recidiv.

Značajno je, stoga, naglasiti kako u inozemnoj znanstvenoj zajednici prevladava negativna recepcija šarolikih i različitih programa temeljenih na umjetnosti. Razlog tome leži u nedostatnoj znanstvenoj evaluaciji programa i provedenih studija. Kako u Hrvatskoj ne postoji rehabilitacijski program vođenog čitanja, pristupila sam kreiranju i provođenju programa vođenog čitanja i diskusije sa zatvorenicima, u cilju kreiranja dobre prakse s jedne strane, te etabliranju znanstvenih procedura evaluacije s druge strane.

 

Tijek eksperimentalnog rehabilitacijskog programa

Sukladno kratkoročnim i dugoročnim istraživačkim ciljevima, kriterijima odabiranja ispitanika, mojim kompetencijama kao autorice i voditeljice programa, te pod uvjetom poštivanja etičkih načela i normi u provođenju istraživanja nad odraslim ispitanicima, program vođenog čitanja obuhvatio je rad s eksperimentalnom skupinom odraslih muških zatvorenika Kaznionice u Turopolju u razdoblju od tri mjeseca tijekom 2012. godine, kroz dvanaest tjednih sastanaka u trajanju oko dva sata. Ispitanici su za pripremu tjednih sastanaka prethodno dobili na čitanje po jedan naslov iz literature predviđene Programom (npr. Stranac A. Camusa, Preobrazba F. Kafke itd), a uz ciljanu diskusiju, u sklopu tjednih sastanaka korištene su i druge metode grupnog rada, odabrane u svrhu redefiniranja uloge zatvorske knjižnice, kao i prezentiranja i promicanja mogućih usluga u okviru zatvorske knjižnice.

Valja reći da su uz autoricu i voditeljicu Programa, na tjednim sastancima s eksperimentalnom skupinom, logističku podršku radu pružali jedan knjižničar iz Gradske knjižnice Velika Gorica i jedna djelatnica tretmanske službe Kaznionice. Navedeni se djelatnici vlastitom odlukom nisu aktivno uključivali u grupnu diskusiju, a njihov se doprinos sastojao u pribavljanja odgovarajućeg broja primjeraka knjiga predviđenih Programom, za članove eksperimentalne skupine, odnosno, u pisanju zapisničkih zabilješki tijekom tjednih sastanaka.

Izrađena te primijenjena metoda, opis i analiza dobivenih rezultata kao i zaključci izvedenog programa dostupni su u doktorskog disertaciji Model suradnje narodnih knjižnica i zatvorskog sustava u Republici Hrvatskoj.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-