-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 62, travanj 2014. :: Tema broja: specijalne knjižnice


Komisija za državne informacije i službene publikacije

Irena Pilaš

predsjednica Komisije za državne informacije i službene publikacije HKD-a

irena.pilas@nsk.hr

 

Komisija za državne informacije i službene publikacije djeluje pri Hrvatskom knjižničarskom društvu od 1993. godine. Od 1998. godine djeluje u okviru Sekcije za specijalne knjižnice. Kontinuirano radimo na povezivanju knjižničara, informacijskih specijalista i državnih tijela kao izdavača – s namjerom promicanja suradnje između izdavača i korisnika službenih publikacija. Posebno nas zanima, sukladno IFLA-inim uputstvima, i parlamentarno knjižničarstvo kao značajan oblik informacijske djelatnosti državnih tijela. Također smo usmjereni na zajednicu knjižnica koje su sastavni dio i rade za tijela javne vlasti. U skladu s osnovnim ciljem rada Komisije, a to je – osiguravanje ljudskog prava na univerzalnu dostupnost informacija o državnoj politici, članovi Komisije aktivno su sudjelovali u izradi Zakona o knjižnicama u dijelu o državnim informacijskim izvorima i obveznom primjerku.

Službene publikacije zastupljene su u fondovima većeg broja knjižnica u Republici Hrvatskoj – od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i sveučilišnih knjižnica u Osijeku, Puli, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku, preko županijskih matičnih knjižnica gdje se pohranjuju županijske službene publikacije i publikacije Grada Zagreba, do općinskih i gradskih knjižnica gdje se nalaze službene publikacije njihovih osnivača i dostupne su građanima. Također, neke visokoškolske i specijalne knjižnice uz hrvatske službene publikacije pohranjuju i službene publikacije međunarodnih organizacija (pravni fakulteti posjeduju publikacije Ujedinjenih naroda i Europske unije, ekonomski fakulteti publikacije Svjetske banke, agronomski fakulteti Organizacije za hranu i poljoprivredu itd.). Veličinom zbirke i zastupljenošću hrvatskih službenih publikacija te službenih publikacija stranih država i međunarodnih organizacija vodeća je Zbirka službenih publikacija u Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (http://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/738), koja je ujedno i depozitarna knjižnica za mnoge međunarodne organizacije. Također, zbirke službenih publikacija mogu se naći u knjižnicama instituta, arhiva, knjižnica pri ministarstvima i agencijama i u knjižnici Sabora.

Članovi Komisije za državne informacije i službene publikacije, dolaze iz različitih tipova knjižnica koje u svojim fondovima imaju službene publikacije i daju ih na korištenje svojim korisnicima. U knjižnicama u kojima djeluju koriste se različiti informacijski sustavi (Aleph, ISIS, MetelWin…) i različite baze podataka, tako i neke specifične za pojedini tip knjižnice, kao na primjer baza podataka ECPRD (Europski centar za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju) vezana uz parlamentarne knjižnice EU-a. Neke zbirke službenih publikacija otvorene su i dostupne svim korisnicima tijekom cijelog dana, a neke se nalaze unutar knjižnica zatvorenog ili poluzatvorenog tipa.

Elektronička dostupnost službenih informacijskih izvora dovela je do promjena u organizaciji i poslovanju knjižnica, pogotovo zbog povećane produkcije – sve više službenih publikacija državna tijela izdaju isključivo u e-obliku što predstavlja veliki izazov za knjižnice i održavanje zbirki. Stoga je potrebna stalna edukacija knjižničara kako bi bili u mogućnosti pratiti i pružati informacije te educirati korisnike da se što lakše i brže informiraju i imaju pristup elektroničkim publikacijama kojih je svake godine sve više.

Cjeloživotno učenje se od početne ideje razvilo u dominantno načelo i orijentaciju razvoja brojnih sustava. Njegova važnost ističe se u nizu međunarodnih akcijskih planova, deklaracija i dokumenata. Hrvatska ne zaostaje za ovim trendom te je uključivanjem cjeloživotnog učenja u strateške dokumente iz područja obrazovanja, ono postalo osnovno načelo razvitka hrvatskoga obrazovnog sustava. U Europi se cjeloživotno učenje tumači kao politika koja odgovara na ekonomske probleme i povećanu nezaposlenost. Promiču se znanje i sposobnosti koje će pojedincu omogućiti laku prilagodbu društvu znanja, veću konkurentnost na tržištu rada i trajnu zaposlenost. Uz cjeloživotno učenje često se vežu navedeni ciljevi ekonomske politike, no ne treba zaboraviti ni one koji pridonose aktivnoj ulozi pojedinca u društvu. To podrazumijeva stjecanje društvenih kompetencija radi uspješnog sudjelovanja u izgradnji građanskog društva. Nastoji se stvoriti aktivne građane koji su spremni i osposobljeni za sudjelovanje u javnom životu i politici, koji znaju svoja prava i znaju kako ih iskoristiti. Potiče se društvena uključenost pojedinaca, razvoj aktivnog građanstva i individualnih potencijala pojedinca. Tu do izražaja dolaze knjižnice i zbirke službenih publikacija koje građanima omogućavaju uvid u dokumente kojima mogu ostvariti svoja prava, kao i stjecanje znanja za aktivnu uključenost u društvo i donošenje kvalitetnih odluka.

Edukacija vezana uz područje službenih publikacija i državnih informacija te uz slobodan pristup istima započela je na početku djelovanja Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH. Danas se u sklopu CSSU-a izvode sljedeći programi: Službeni informacijski izvori – digitalne zbirke, Digitalne zbirke službenih publikacija namijenjene djeci i mladima, Službeni informacijski izvori Republike Hrvatske i Europske unije, Informacijski izvori prava Europske unije za knjižnice. Programe izvode članice Komisije za državne informacije i službene publikacije. U radionicama se naglasak stavlja na dostupnost službenih publikacija međunarodnih organizacija i europskih asocijacija te se predstavljaju digitalne zbirke međunarodnih organizacija i stranih država. Govori se o dostupnosti službenih publikacija i državnih informacija Republike Hrvatske. Edukacija je uglavnom namijenjena knjižničarima odgovornima za slobodan pristup informacijama u svim vrstama knjižnica s ciljem da ti knjižničari budu u mogućnosti što bolje odgovoriti na upite građana.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-