-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 62, travanj 2014. :: Podtema: knjižnični programi


Predmetna obrada u programu Zaki

Marin Juraga

redaktor predmetnog kataloga KGZ-a

marin.juraga@kgz.hr

 

Predmetna obrada, odnosno sustav označivanja sadržaja dokumenata riječima prirodnog jezika nadziranim rječnikom i posebno strukturirane sintakse, u Knjižnicama grada Zagreba (u daljnjem tekstu KGZ) primjenjuje se prema Pravilniku za predmetni katalog autorica Dušanke Štrbac i Mirjane Vujić. Pravilnik je sastavljen na temelju dugogodišnje prakse Knjižnice Božidara Adžije u predmetnom označivanju, te na temelju međunarodnih strukovnih smjernica. Svaka knjižnica koja koristi baze podataka KGZ-a i ulazi u sustav kooperativne predmetne obrade, prolazi, radi održavanja kontrole nad sustavom, određen broj sati edukacije. Predmetnim analitičarima, nakon završene edukacije, dodjeljuju se ovlasti da mogu samostalno raditi na predmetnoj obradi i sudjelovati u kreiranju baza normativnih datoteka. Edukaciju, organiziranje predmetne obrade, kao i redakturu predmetnog kataloga provodi matična služba za predmetnu obradu u Knjižnici Božidara Adžije. Osim KGZ-a, predmetna obrada, u skladu sa spomenutim Pravilnikom integrirana je u nekoliko knjižnica koje kao i KGZ koriste knjižnični program Zaki. To su: Knjižnica Ministarstva kulture, Gradska knjižnica Samobor, Gradska knjižnica Rijeka, te Knjižnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu koja koristi knjižnični program ZAKI, ali ne i zajedničke baze podataka inicijalno stvorene unutar mreže KGZ-a.

Sam rad na predmetnom označivanju u Zakiju organiziran je unutar dvije baze – tzv. A i B baze, odnosno normativne baze i baze bibliografske obrade. Obje baze izgrađene su na temelju odgovarajućih formata UNIMARC-a – bibliografskog i formata za pregledne zapise.

Unutar A baze stvaraju se normativni zapisi odnosno predmetne odrednice različitih kategorija (osobne predmetne oznake, predmetne oznake za korporativno tijelo, predmetne oznake za obitelj, vremenske predmetne oznake, predmetne oznake za opći pojam, predmetne oznake za naslov, predmetne oznake za oblik). Predmetne odrednice izrađuju se poštujući načela za izradu predmetnih jezika što znači da su podvrgnute terminološkoj kontroli, jasno definirane, sinonimi su izdvojeni i upućuju na normirane odrednice, a homonimi su označeni kvalifikatorima koji im utvrđuju jednoznačnost. Između normiranih predmetnih odrednica uspostavljene su hijerarhijske veze, odnosno povezane su unakrsnim uputnicama koje upućuju na povezanost po načelima srodnosti, podređenosti ili nadređenosti, što pridonosi dobrom kretanju po sadržajima dokumenata.

Sustav predmetnih odrednica KGZ-a ima prijekoordiniranu sintaksu, odnosno, moguće je u skladu s Pravilnikom povezati više predmetnih odrednica u predmetni niz, odnosno predmetnu rečenicu. Takav pristup omogućava kontekstualizaciju osnovne teme o kojoj je riječ, kao i veću preciznost u izražavanju sadržaja dokumenata.

Nakon izrade odgovarajuće predmetne odrednice u normativnoj bazi, slijedi povezivanje istih s dokumentima na koje se odnose. To povezivanje radi se unutar bibliografske baze (B) pomoću kompatibilnih UNIMARC polja. Svaki dokument dobiva odgovarajući broj predmetnih odrednica s obzirom na broj tema koje se u njemu nalaze te njihovu informativnu važnost.

Građa koja je obuhvaćena predmetnim označivanjem je stručne i znanstvene tematike, beletristici se uglavnom dodjeljuje samo klasifikacijska oznaka. Ukupan broj dokumenata u predmetno obrađenih od 2000. g. kada počinje predmetna obrada u knjižničnom programu ZAKI iznosi preko 66 000 naslova. Normativna baza broji otprilike 82 000 predmetnih odrednica. Doprinos knjižnica izvan mreže KGZ-a, kooperativnoj predmetnoj obradi, iznosi do 10 % od ovih navedenih brojki.

 

Predmetno pretraživanje na web katalogu KGZ-a

 

Predmetnom pretraživanju, odnosno pretraživanju putem sustava predmetnih odrednica u novom web katalogu KGZ-a posvećena je naročita pozornost. Nastojalo se što više približiti korisničkom pristupu, čuvajući istovremeno i norme struke. Korisnicima je ponuđeno nekoliko opcija za dohvat sadržaja. Tu je i dalje „klasično“ pregledavanje predmetnih odrednica i hijerarhijskog stabla oznaka Univerzalne decimalne klasifikacije. Osim tog „klasičnog“ načina, moguće je pretraživati odabirom opcije „katalog“ na glavnom izborniku. Pretragom po „katalogu“ pretražuje se po svim formalnim i sadržajnim podacima kataloškog zapisa. Taj način pretraživanja posebno je pogodan kada se korisnikov upit ne poklapa u potpunosti s oblikovanom predmetnom odrednicom kojom je pokrivena tema koju korisnik traži. Budući da su indeksacijom obuhvaćeni svi elementi kataloškog zapisa, velika je vjerojatnost da će unutar izlistanih rezultata neki dokument odgovarati upitu. Preko tog dokumenta korisnik onda može preusmjeriti svoju pretragu na predmetne odrednice. Tako pretraga „po katalogu“ služi kao svojevrsni „most“ ili „prijevod“ korisničkih upita na jezik formalne ili sadržajne obrade. Valja još istaknuti i mogućnost sužavanje pretrage po faseti „Predmet“ koja sadrži sve predmetne odrednice koje se nalaze u dokumentima koji su dobiveni inicijalnom pretragom. Također, kao velika pomoć korisniku, ponuđen je i tzv. autocomplete, odnosno, samodopuna, kada korisnik nije siguran kako formulirati upit. Osim toga, u upitu je moguće kombinirati više riječi, bez obzira na redoslijed pa korisnik ne mora biti upoznat sa sintaksom predmetnog jezika, odnosno sa strogo utvrđenim redoslijedom nizanja odrednica u predmetnom nizu. Kretanje po unakrsnim uputnicama u preglednim zapisima normiranih odrednica također vrlo je jednostavno, one su poveznice koje okupljaju sve dokumente vezane na njih.

Te „novine“ u načinu dohvata podataka u web katalogu KGZ-a, odavno poznate na mrežnim pretraživačima, ne ugrožavaju pouzdanost i preciznost pretraživanja sadržaja. Za razliku od mrežnih pretraživača, u knjižničnim katalozima izrađenim po načelima struke, pretraživanje sadržaja je podržano normativnim datotekama predmetnih odrednica koje su osigurač i temelj kontroliranog sustava predmetnog označivanja. Njih se pak predano održava u sustavu predmetnih odrednica KGZ-a u ZAKI programskoj podršci.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-