-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 58, veljača 2013. :: Dokumenti


IFLA-in Etički kodeks za knjižničare i druge informacijske djelatnike (prijevod: HKD)

priredili Loida Garcia-Febo, Anne Hustad, Hermann Rösch,
Paul Sturges i Amelie Vallotton (FAIFE working group)

Podržao IFLA Governing Board, August 2012
(hrvatski tekst je dostupan na
http://www.ifla.org/files/assets/faife/codesofethics/croatiancodeofethicsshort.pdf,
a original na
http://www.ifla.org/news/ifla-code-of-ethics-for-librarians-and-other-information-workers-full-version)

PREAMBULA
Ovaj etički kodeks i kodeks profesionalnog ponašanja predstavlja niz etičkih naputaka za knjižničare i druge informacijske djelatnike, te knjižničarska i informacijska društva pri izradi ili reviziji vlastitih kodeksa.
Osnovna funkcija etičkog kodeksa može se opisati kao:
- poticanje promišljanja o načelima po kojima knjižničari i drugi informacijski djelatnici mogu stvarati pravila i rješavati nedoumice
- poboljšavanje profesionalne samosvijesti
- osiguravanje transparentnosti korisnicima i društvu općenito.
Ovim se kodeksom ne kani zamijeniti postojeće kodekse ili ukinuti obvezu razvijanja vlastitih kodeksa profesionalnih društava kroz istraživanje, savjetovanje i kooperativnu izradu nacrta.
Ne očekuje se da se napuci ovoga kodeksa slijede u cijelosti.
Klauzule ovog etičkog kodeksa grade se na osnovnim načelima opisanima u preambuli, a cilj im je pružiti skup preporuka za profesionalno ponašanje. IFLA uviđa da iako bi ova osnovna načela trebala ostati bit svakog takvog kodeksa, pojedinosti će se u kodeksu nužno razlikovati ovisno o društvu, zajednici stručne prakse ili virtualnoj zajednici. Sastavljanje kodeksa temeljna je funkcija stručnog društva, baš kao što je etičko promišljanje nužno svim profesionalcima. U tu svrhu IFLA preporučuje IFLA-in Etički kodeks svim svojim društvima i ustanovama članovima te knjižničarima i informacijskim djelatnicima kao pojedincima.
IFLA preuzima odgovornost za reviziju ovog Kodeksa kad god se za tim ukaže potreba.

1. PRISTUP INFORMACIJAMA
Osnovna je zadaća knjižničara i drugih informacijskih djelatnika svima osigurati pristup informacijama u svrhu osobnog razvoja, obrazovanja, kulturnog uzdizanja, slobodnih aktivnosti, ekonomske djelatnosti i obaviještenog sudjelovanja u demokraciji i u njezinom unapređenju.
U tu svrhu, knjižničari i drugi informacijski djelatnici odbijaju svaki oblik cenzure, podupiru besplatne korisničke usluge, promiču zbirke i usluge za potencijalne korisnike i teže najvišim standardima u pristupu fizičkim i virtualnim uslugama.

2. ODGOVORNOSTI PREMA POJEDINCIMA I DRUŠTVU
Kako bi promicali inkluziju i iskorijenili diskriminaciju, knjižničari i drugi informacijski djelatnici sprečavaju uskraćivanje prava na informaciju i osiguravaju pružanje jednakih usluga svima bez obzira na dob, državljanstvo, političko uvjerenje, tjelesne ili mentalne sposobnosti, rodni identitet, nasljeđe, obrazovanje, prihode, status emigranta ili azilanta, bračni status, podrijetlo, rasu, jezik, vjeru ili spolnu orijentaciju.
Da bi poboljšali pristup informacijama /za sve/, knjižničari i drugi informacijski djelatnici pružaju podršku u traženju informacija, pomažu u razvijanju čitalačkih sposobnosti i informacijskom opismenjivanju, i potiču na etičko korištenje informacija (uz posebnu pozornost usmjerenu na dobrobit mladih).

3. PRIVATNOST, TAJNOST I TRANSPARENTNOST
Knjižničari i drugi informacijski djelatnici poštuju osobnu privatnost i zaštitu osobnih podataka, koji se nužno razmjenjuju između pojedinaca i ustanova. Istodobno podržavaju najveću moguću transparentnost informacija koja se odnose na javna tijela, privatne tvrtke i sve druge ustanove čiji rad utječe na živote pojedinaca i društva u cjelini.

4. OTVOREN PRISTUP I INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO
U interesu je knjižničara i drugih informacijskih djelatnika osigurati korisnicima knjižnice najbolji mogući pristup informacijama i idejama u bilo kojem mediju i formatu, imajući na umu da su partneri i autorima, nakladnicima i drugim tvorcima djela zaštićenih autorskim i srodnim pravima. Knjižničari i drugi informacijski djelatnici teže da osiguraju poštivanje kako prava korisnika tako i prava stvaralaca. Promiču načela otvorenog pristupa, otvorenog koda i otvorenih licencija. Traže odgovarajuća i nužna ograničenja i iznimke za knjižnice i posebice teže ograničavaju širenja uvjeta autorskog i srodnih prava.

5. NEUTRALNOST, OSOBNI INTEGRITET I PROFESIONALNE VJEŠTINE
Knjižničari i drugi informacijski djelatnici posvećeni su neutralnosti i nepristranosti u zbirkama, pristupu i uslugama. Cilj im je graditi uravnotežene/usklađene zbirke, primjenjivati načela pravičnog postupanja u pružanju usluga, ne dopuštati da osobna uvjerenja utječu na njihove profesionalne dužnosti, boriti se protiv korupcije i težiti najvišim standardima profesionalne izvrsnosti.

6. ODNOS IZMEĐU KOLEGA I ODNOS IZMEĐU POSLODAVCA I ZAPOSLENIKA
Knjižničari i drugi informacijski djelatnici odnose se jedni prema drugima čestito i s poštovanjem. U tu svrhu suprotstavljaju se svakoj mogućoj diskriminaciji pri zapošljavanju, s obzirom na dob, državljanstvo, političko uvjerenje, tjelesne ili mentalne sposobnosti, rod, bračni status, podrijetlo, rasu, vjeru ili spolnu orijentaciju. Podržavaju jednako plaćanje za jednak rad muškaraca i žena, razmjenjuju profesionalna iskustva, i pridonose radu svojih stručnih društava.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-