-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 56, lipanj 2012. :: Iz knjižnica


I četvrti put Zadar čita!

Manifestacija promicanja knjige i čitanja Zadar čita već je po četvrti put zaredom ujedinila u čitanju stanovnike Zadra i Zadarske županije. Nakon prvog travanjskog Zadar čita koji se održao 2009., manifestacija je polako postala tradicionalan proljetni kulturni program Gradske knjižnice Zadar, organizatora i pokretača manifestacije, a ovogodišnji Zadar čita odvijao se u tjednu od 16. do 20. travnja 2012. godine. Ovo je druga godina održavanja manifestacije u kojoj se ona proširila na cijelu Zadarsku županiju te prva godina u kojoj je manifestacija službeno postala dio Županijskih dana 2012. (u organizaciji Zadarske županije).

Prilikom ovog promicanja knjige i čitanja cilj nije bio samo ujediniti različite tipove knjižnica u čitanju nego obuhvatiti cijelu lokalnu zajednicu. Drugim riječima, sudionike manifestacije predstavljaju odgojno-obrazovne ustanove od dječjih vrtića do visokoškolskih ustanova, potom društvene ustanove poput bolnica i domova umirovljenika, baštinske ustanove kao što su muzeji i arhivi, raznolike kulturne institucije i udruge, ali i volonteri-pojedinci, bez čije bi nesebične pomoći ovakva manifestacija bila daleko siromašnija. Gradskoj knjižnici Zadar svake se godine pridružuju nove institucije i udruge, a ove godine to su: Matica hrvatska (Središnjica), Državni arhiv Zadar, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti te Dramska radionica Sveučilišta u Zadru, Zadarski plesni ansambl, Zajednica Talijana Zadar. Na području cijele Županije sudjelovalo je 56 institucija i udruga, od čega je 29 škola i 10 narodnih knjižnica, što je do sada najveći broj sudionika.

Zadar čita u je sadržajnom smislu oblikovao programsku jezgru koja se međutim svake godine modificira te joj se pribrajaju novi sadržaji. Događanja su obično grupirana prema dobi. Najbrojnija među njima su ona organizirana za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta – različiti tipovi čitanja priča, radionica, izložbi, predstava itd. - a ona medijski najpopraćenija su večernji književni susreti s istaknutim hrvatskim ljudima od riječi - od pisaca do književnih urednika i teoretičara. Prijašnjih godina bili su uobičajeni svakodnevni takvi književni susreti, dok je 2012. smanjen broj susreta, ali su im se dodali kvalitativno novi sadržaji poput okruglih stolova. Tako su ove godine izuzetno uspješna gostovanja ostvarili Igor Zidić i Dubravka Oraić Tolić s voditeljima Antom Mihićem i Nives Tomašević. U večernjim programima neizbježan je ostao i književni kviz Knjigoteka, čiji je autor i voditelj ponovno Ante Mihić, ravnatelj Hrvatske knjižnice i čitaonice Sali, Dugi otok.

Ono što izdvaja ovaj Zadar čita od ostalih je sve jači proboj interdisciplinarnih sadržaja i tema, koji se s književnošću mogu, ali i ne moraju doticati. Primjeri takvih sadržaja su predstavljanja knjiga i okrugli stolovi. Uz predstavljanje interdisciplinarne knjige Dalmacija – hrvatska ruža svjetova, na kojem su sudjelovali Jakša Fiamengo, Tonko Maroević i Ivica Maštruko, i susret s Igorom Zidićem bio je oblikovan kroz raznolike kulturno-tematske sadržaje, među kojima su i književnost i povijest umjetnosti. Moglo bi se reći da književni susreti sve više postaju kulturni susreti. Novi tipovi kulturnih događanja – okrugli stolovi – svojim tematskim zahvatima zahtijevaju širu elaboraciju i izlazak iz usko knjižničarsko-književnih krugova. Tako je okrugli stol Što i kako čitamo danas u organizaciji Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru okupio intelektualce iz nekoliko područja: knjižničarstva (Srećko Jelušić), poezije, te povijesti i teorije književnosti (Sanja Knežević, Dubravka Oraić Tolić), nakladništva (Nives Tomašević) i sociologije (Mirko Petrić). Svi spomenuti sudionici istovremeno su i dio sveučilišnog svijeta u svojstvu sveučilišnih profesora i doktoranata. Drugi okrugli stol (Etika novinarstva) u organizaciji zadarskog Odjela za turizam i komunikacijske znanosti bio je usko povezan uz predstavljanje knjige Profesionalno novinarstvo & samoregulacija, te je svojim sadržajima otvoren širim raspravama. Interesi različitih sudionika počinju otvarati i tematske vizure same manifestacije, što bi idućih godina moglo rezultirati i interdisciplinarnom kulturnom manifestacijom čija jezgra sastavljena od pisane riječi i knjige može privlačiti i druge čestice…

Uz ove sadržaje visokog intelektualnog naboja prisutni su i književni sadržaji koji se svake godine tijekom Zadar čita organiziraju na Odjelu za pedijatriju Opće bolnice Zadar te u Domu za starije i nemoćne osobe u Zadru: petodnevno čitanje priča bolesnoj djeci te čitanje humoristične dijalektalne poezije i proze osobama treće životne dobi. Koliko god su svi ostali programi hvalevrijedni, bez spomenutih programa Zadar čita ne bi bio ono što jest.

Na kraju, potrebno je spomenuti važan problem koji organizaciju manifestacije prati od samog početka, te sve više postaje ograničavajućim faktorom. Gradska knjižnica Zadar svih je ovih godina uglavnom sama financirala održavanje svojih programa, uz iznimku jedne donacije. Ove godine Zadarska županija po prvi put manjim novčanim iznosom potpomaže realizaciju programa pa je time postala i prvim službenim pokroviteljem manifestacije, a nagrade za finaliste Knjigoteke donirali su Hrvatsko narodno kazalište Zadar i Algoritam. Svoj doprinos dala je i Knjižnici vjerna Pizzeria Šime. Na taj način Gradskoj knjižnici bilo je lakše „prebroditi“ buran recesijski mjesec. Ali, sve su to privremena i sporadična rješenja. Bez obzira što se većina programa realizira s minimalnim financijskim sredstvima, potrebna je stvarna, konkretna investicija osnivača u nešto što se kroz četiri odigravanja pokazalo kao dobar kulturni kapital.

H. Novak Penga
helena@gkzd.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-