-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 54, prosinac 2011. :: Skupovi i manifestacije u inozemstvu


Izvješće sa stručnog boravka u Moskvi
Moskva, 24. – 28. listopada 2011.

Prilikom posjeta Moskvi delegacije Grada Zagreba u kojoj su bile i Davorka Bastić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba, Ljiljana Sabljak, voditeljica Gradske knjižnice, te Katarina Todorcev Hlača, voditeljica Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca, u ožujku 2005. potpisan je Ugovor o kulturnoj razmjeni i suradnji Knjižnica grada Zagreba (dalje: KGZ) i Središnje javne znanstvene knjižnice N. A. Nekrasov (dalje: Nekrasovka), kao dio Ugovora o kulturnoj suradnji i razmjeni gradova Zagreba i Moskve. Temeljem toga, knjižnice Moskve i Zagreba razmjenjuju stručna znanja i iskustva kako putem videokonferencije (2007. i 2011.), tako i organiziranjem stručnih posjeta knjižničara. Moskovske knjižničarke su 2010. posjetile Zagreb, a od 24. do 28. listopada 2011. smo uzvratili posjet sudjelovanjem na međudržavnom stručnom seminaru u Moskvi.

Nekrasovka (osnovana 1919.) je kordinacijsko središte koje planira i podupire jedinstvenu politiku razvoja mreže narodnih knjižnica Moskve. Knjižnični fond s više od 2 mil. jedinica knjižnične građe, na više od 100 jezika, koristi 75 000 korisnika. Osim tradicionalnih, uvedene su i nove, besplatne usluge za korisnike:
• psihološka pomoć (zaposlena 3 psihologa)
• pravna pomoć (za knjižničare i korisnike)
• pristup elektroničkim izvorima
• dostava knjiga posebnim skupinama korisnika.

Iako imaju bogatu zbirku AV-građe, zbog zaštite autorskih prava ona se ne posuđuje izvan knjižnice. U knjižnici se mikrofilmiraju i digitaliziraju sve moskovske novine, kako bi se sačuvao taj najkrhkiji dio fonda. Knjižnica ima razvijenu nakladnička djelatnost, objavljuje djela nastala temeljem istraživanja zavičajne zbirke, kao i promotivne materijale poput kalendara, te stručni knjižničarski časopis Vestnik bibliotek Moskvy. Nekrasovka je organizator brojnih stručnih skupova, uređuje Bibliotečno-informacijski portal grada Moskve Bibliogorod (www.bibliogorod.ru), te organizira posjete knjižničara iz zemlje i inozemstva. U Odjelu za javnu i međuregionalnu suradnju, koji je organizirao i naš boravak, zaposleno je pet djelatnika.

Međudržavni jednodnevni seminar Knjižnice Moskve i Zagreba na pragu suvremenosti održan je 25. listopada 2011. u Nekrasovki. Sudionici seminara bili su ravnatelji i vodeći stručnjaci moskovskih javnih knjižnica te predstavnice KGZ-a, a glavna tema - knjižnica u suvremenom okruženju - što može ponuditi kako bi korisniku bila zanimljivija, korisnija i udobnija - online i offline.

Prvo izlaganje pod naslovom Knjižnični fondovi u internetskom prostoru: dostupno, lako, učinkovito održao je Vladimir Valerjevič Četverov, programer Odjela elektroničke građe Nekrasovke, s naglaskom na potrebi izgradnje sustava pristupa cjelovitom tekstu fonda u skladu sa sve većim i učestalijim zahtjevima korisnika.

Zatim smo predstavile projekt digitalizacije građe u Knjižnicama grada Zagreba - od planiranja preko realizacije do rezultata, s naglaskom na izgradnji institucijskog repozitorija. Projekt je prisutne posebice impresionirao mogućnošću integracije slike, teksta i zvuka, a iz reakcija sudionika je zaključeno da najveću prepreku izgradnji digitalnih zbirki, osim financiranja, knjižnicama predstavlja autorsko pravo.

O Utjecaju ICT-e na stvaranje nove paradigme razvoja knjižnica govorila je Valentina Vasiljevna Iljina, ravnateljica Knjižnice za povijest ruske filozofije i kulture “Dom A. F. Loseva”. Pružen je pregled izgradnje novih usluga (medioteka, AV streaming, Twitter, blog, online korisnički komentari i ocjene novih naslova...) koje stoje u kontrastu s ovom, prema fondu i korisnicima tradicionalnom knjižnicom.

Savjetnica ravnatelja za PR, kulturne programe i spomeničku djelatnost Knjižnice i čitaonice I. S. Turgenjeva, Aleksandra Leonidovna Vahruševa, održala je nadahnuto i poticajno izlaganje Narodna knjižnica na društvenim mrežama: biti tamo gdje je korisnik. Predstavljene su usluge nastale na temelju brojnih mogućnosti koje otvaraju online društvene mreže: Biblionoć, Facebook, projekt Treće mjesto.

Sudionicima je pružen i opis uvođenja te prednosti RFID-tehnologije u knjižnicama u izlaganju Značajke korištenja radio frekvencijske identifikacije (RFID) u knjižnicama koji je pripremio Dmitrij Georgijevič Koteljnikov, savjetnik ravnatelja za IT Moskovske gradske poslovne knjižnice.

Vera Pavlovna Vikulova, ravnateljica Memorijalnog muzeja i knjižnice “Dom N. V. Gogolja”, pod naslovom Moskovski Dom Gogolja – čuvar povijesti, arhitekture i književnih tradicija u kontekstu suvremenosti izložila je praksu izgradnje elektroničke offline zbirke Gogoliana kroz prikupljanje građe i podataka iz inozemstva (izdanja Gogolja na stranim jezicima, kazališne izvedbe i plakati...), kao i rad na promidžbi knjižničnih usluga.

Na kraju seminara razmijenili smo tematske izložbe na posterima: iz Knjižnica grada Zagreba u Moskvu je stigla izložba 30 godina s Krležom bez Krleže autora Sanje Repanić-Blažičko i Ivana Glušca, a Zagrebu je predana foto-izložba Svijet i talent Vladimira Nabokova.

Sljedeća dva dana bila su predviđena za pobliže upoznavanje s novom, memorijalnom djelatnošću moskovskih narodnih knjižnica, o čemu je izlagano i na skupu. Naime, prema programu razvoja narodnih knjižnica Moskve koji je donijela Uprava grada Moskve za razdoblje od 2004. do 2006., narodne knjižnice bi trebale postati jedinstveni intelektualno-informacijski centri u kojima se uz tradicionalnu knjižničnu - bibliografsku, kulturnu i informacijsku djelatnost, razvija nova – memorijalno-muzejska djelatnost. Tako brojne knjižnice prikupljaju građu i osobne predmete osoba čije ime nose, priređuju stručne skupove i objavljuju publikacije posvećene njihovom životu i djelu, otvaraju stalne postave izložbi i uređuju memorijalne sobe.

26. listopada posjetile smo Knjižnicu i čitaonicu I. S. Turgenjeva (dalje: Turgenjevka), najstariju besplatnu narodnu knjižnicu u Moskvi, osnovanu 1885. godine. Turgenjevka je danas smještena u kompleksu zgrada iz 17. - 19. st., čiji prostori omogućuju održavanje brojnih kulturnih i drugih događanja, a otvoreni su i za događanja koja organiziraju udruge civilnog društva.

Članarina se, kao ni u drugim knjižnicama u Moskvi ne naplaćuje, osim za učlanjenje u Francusko-njemački odjel, gdje se uz korištenje građe mogu učiti i ta dva jezika.

U izložbenom prostoru je stalni postav o životu i djelu I. S. Turgenjeva te osnivačice knjižnice V. A. Morozove, o kojoj su 2008. godine objavili publikaciju u 2 sveska. Kao zasebna zbirka izgrađuje se Turgeniana, te čuva ostavština Morozove. U svečanoj dvorani uređenoj u stilu građanskih salona iz vremena Turgenjeva, priređuju koncerte i predavanja, a brojna se događanja odvijaju i u čitaonicama i drugim prostorima knjižnice.

U Turgenjevki je ugodan kafe Ex libris, u koji posjetitelji mogu ući ne samo iz knjižnice nego i izvana, a u svim prostorima korisnicima se nudi besplatan Wi-Fi pristup internetu.

Na mrežnim stranicama Turgenjevke (www.turgenev.ru) dostupne su brojne usluge, poput elektroničkog kataloga, usluge Pitaj knjižničara, elektroničke dostave dokumenata, interaktivne međuknjižnične posudbe, virtualnog muzeja, bloga, Facebooka i dr.

27. listopada posjetile smo Knjižnicu za povijest ruske filozofije i kulture Dom A. F. Loseva, osnovanu 2000. godine na temelju ostavštine od oko 20 fd000 sv. knjiga toga istaknutog ruskog filozofa i filologa. Knjižnica je smještena u njegovoj kući, u kojoj u jednom dijelu još žive njegovi nasljednici, na Starom Arbatu, a otvorena je za javnost 2004. godine. Kako je Losev bio u progonstvu u Sibiru, dio knjiga koje cijelo vrijeme nosio u drvenom sanduku, znatno je oštećen, pa ih u knjižnici sustavno restauriraju, a zbirka se stoga zove Spašena knjižnica. Njegova ostavština, s obzirom da je prevodio s klasičnih jezika, sadrži brojna vrijedna izdanja klasične filozofije na velikom broju jezika i koriste je znanstvenici iz cijelog svijeta.

Svi stručni skupovi koje knjižnica organizira snimaju se i, ako autori daju dozvolu, AV- zapisi se objavljuju na mrežnim stranicama knjižnice (www.losev-library.ru/?pid=130), a ako ne, snimke su mogu koristiti u knjižnici. Na mrežnim stranicama je dostupna i memorijalna izložba s brojnim dokumentima, fotografijama i osobnim predmetima Loseva.

Knjižnica prikuplja i građu vezanu uz povijest i kulturni život Arbata, novine koje danas izlaze na Arbatu i sl. Na mrežnim starnicama knjižnice dostupna je digitalna zavičajna zbirka Arbat (www.losev-library.ru/arbat.html). I u ovoj se knjižnici u svim prostorima korisnicima nudi besplatan Wi-Fi pristup internetu.

U sklopu kulturno-umjetničkog dijela posjeta domaćini su organizirali razgledavanje Puškinovog muzeja lijepih umjetnosti povodom izložbe S. Dalija, obilazak Kremlja i razgledavanje izložbe pariškog modnog dizajnera Paula Poireta te uživanje u nastupu baletne skupine Igora Moisejeva u Koncertnoj dvorani P. I. Čajkovskog.

A. Belan-Simić
a.belan.simic@kgz

J. Ille
jagoda.ille@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-