-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 52, lipanj 2011. :: Iz knjižnica


Obilježavanje 200-godišnjice rođenja hrvatskog bana Josipa Šokčevića

Od 5. do 7. ožujka ove godine u Vinkovcima je obilježena 200-godišnjica rođenja bana Šokčevića.

Hrvatski ban Josip Šokčević rođen je u Vinkovcima 7. ožujka 1811. godine. Bansku je dužnost obavljao od 1861. do 1868. godine. Umro je u Beču 1896. godine, gdje je i pokopan. Zahvaljujući zalaganju vinkovačkog Hrvatskoga sokola, posmrtni ostatci su preneseni u Vinkovce 2002. godine. Šokčević je zapamćen u hrvatskoj povijesti kao ban koji je osobito brinuo o gospodarskom razvoju. Organizirao je prvu Dalmatinsko–hrvatsko–slavonsku gospodarsku izložbu u Zagrebu 1864. godine, dao izgraditi željezničku prugu Vinkovci–Vukovar, podigao je spomeniku banu Jelačiću u Zagrebu, potaknuo osnivanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Arheološkog muzeja u Zagrebu, i što je najvažnije, uveo je hrvatski jezik u sve javne ustanove. Ban Šokčević neosporno je najistaknutija osoba u vinkovačkoj povijesti.

Obilježavanje 200-godišnjice rođenja organizirao je vinkovački Hrvatski sokol, a u događanja su se uključile brojne kulturno–znanstvene ustanove s vinkovačkog područja: Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci, Gradski muzej Vinkovci, Glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci, Državni arhiv u Vukovaru - Arhivski sabirni centar Vinkovci, Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima, Vinkovački šokački rodovi, Hrvatska pošta koja je izradila i koristila prigodni žig za 200. obljetnicu rođenja bana Šokčevića te Hrvatsko filatelističko društvo Vinkovci koje je tiskalo prigodnu omotnicu.

Prva događanja su počela već 4. travnja izložbom Vinkovci u Šokčevićevo doba Gradskog muzeja Vinkovci u Galeriji Matice hrvatske Vinkovci. Dana 5. ožujka odana je počast i položeni su vijenci na grob bana Šokčevića. U nedjelju, 6. lipnja otkrivena je spomen-ploča Šokčeviću u mjestu Gunja odakle potječe Banova obitelj.

Vinkovački Hrvatski sokol je izdao Sokolski vjesnik tematski posvećen banu Šokčeviću.

Središnja događanja obilježavanja godišnjice odvijala su se u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci. Knjižnica se u proslavu uključila izložbom Josip Šokčević – ban Vinkovčanin koju su postavili Martinka Sučić, Željka Djeke i Tihomir Marojević. Izložba je donijela prikaz literature i pisanih izvora o banu Šokčeviću.

7. ožujka u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci promovirana je knjiga prof. dr. sc. Agneze Szabo Ban Šokčević i njegovo doba. O knjizi su govorili autorica knjige i urednik, mr. sc. Zlatko Virc. Knjiga uz podatke o porijeklu bana Šokčevića, školovanju i karijeri, sustavno i objektivno obrađuje djelovanje bana Šokčevića. Prikazan je kao vrhunski političar koji se nije zanosio neostvarivim idejama, nego je bio svjestan okolnosti i položaja u kojem se tada nalazila Hrvatska te je u tim okolnostima postigao vrlo mnogo za Hrvatsku i Slavoniju.

Nakon promocije knjige u knjižnici je održan Znanstveni skup posvećen banu Šokčeviću. Prof. dr. sc. Agneza Szabo održala je predavanje Ban Josip Šokčević – jučer, dana i sutra. Dr. Szabo je govorila o njegovu zalaganju za teritorijalnu cjelovitost Hrvatske, uspostavljane višestranačkog sabora te borbi za ljudska prava i demokratizaciju. Poseban dio predavanja bio je posvećen njegovom radu na području gospodarstva, kulture i obrazovanja.

Dr. sc. Kristina Milković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorila je u radu Josip Šokčević i pitanje identiteta krajiških časnika o porijeklu Šokčevića, njegovom obrazovanju i društvenom statusu i pripadnosti. Veliki interes je pobudilo problematiziranje „dvostruke lojalnosti“ Šokčevića, lojalnosti dinastiji Habsburgovaca kao austrijski časnik te lojalnosti Hrvatskoj kao hrvatski ban i političar.

Najveći interes na Znanstvenom skupu izazvalo je predavanje Dnevnik kadeta Šokčevića – vojni put, obiteljske veze Stjepana Prutkog, prof. iz Arhivskog sabirnog centra u Vinkovcima. Autor je prikazao sadržaj dnevnika bana Šokčevića koji obuhvaća vremenski raspon od 18 godina. Proučavanjem rukopisa dnevnika prof. Prutki se približio osobnosti i svjetonazoru bana Šokčevića.

Dr. sc. Anica Bilić iz Centra za znanstveni rad HAZU Vinkovci je u predavanju Imanentno i izvanjsko čitanje vinkovačke prigodnice banu Josipu Šokčeviću govorila o povezanosti biografskih činjenica s prigodnicom koja je ispjevana banu prilikom posjete Vinkovcima. Tom se prilikom dr. Bilić osvrnula i na ulogu i status hrvatskoga jezika u Šokčevićevo vrijeme.

Tomo Šalić, prof. proučavao je rođenje bana Šokčevića te je u predavanju Obitelj Šokčević u svjetlu nekih novih izvora iznio podatak da je ban Šokčević rođen dan ranije od općeprihvaćenog podatka, dakle 6. ožujka 1811. godine. Do ovoga je podatka prof. Šalić došao uvidom u maticu krštenih župe Vinkovci.

Ivica Ćosić Bukvin je u predavanju Visoki časnici iz Cvleferije i sela Gunje govorio o velikom broju visoko rangiranih vojnih osoba koje potječu iz cvelferskog kraja.

Mr. sc. Zlatko Virc je pripremio rad Kućna zadruga Šokčevića u Gunji. Govorio je o radu Zadruge iz koje je potekao ban, njenom nastanku i raspadu.

Posljednji je na znanstvenom skupu govorio odvjetnik mr. sc. Lujo Medvidović iz Osijeka. Medvidović je predavanjem Ban Šokčević – Sud sedmorice i njegovo značenje u suvremenom hrvatskom sudstvu dokazao da je Stol sedmorice koji je osnovan 1862. godine i koji je djelovao pod Šokčevićevom zaštitom preteča Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Po završetku skupa događanja su se nastavila u Glazbenoj školi Josipa Runjanina. Prikazana je glazbeno-scenska Priča o banu koju je priredio i osmislio prof. Himzo Nuhanović, a u prikazivanju su sudjelovali novinaraka Biljana Pavlović, akademski glumac Vladimir Andrić, Tihomir Marojević s videoprojekcijom, muške pjevačke grupe Lipa iz Vinkovaca i Paorija iz Tordinaca, sopranistice Marina Kozina i Marija Blažević uz klavirsku pratnju Đurđice Lukačević i Zlatka Knezovića.

Po završetku Priče o banu zbog velikog interesa još jednom je održana promocija knjige prof. dr. sc. Agneze Szabo. Kako su knjiga Ban Šokčević i njegovo doba te Priča o banu pobudili veliki interes, organizirano je gostovanje u Zagrebu. Dana 18. travnja pred punom velikom dvoranom Matice hrvatske u Zagrebu još jednom je prikazana Priča o banu. Obilježavanje 200-godišnjice rođenja bana Šokčevića i dalje traje. Grad Rijeka je izrazio želju da se i ondje, nakon Vinkovaca i Zagreba, održi promocija knjige Ban Šokčević i njegovo doba te prikaže Priča o banu.

Također treba reći da se priprema zbornik radova sa znanstvenog skupa koji je održan u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci te su odrađene prve radnje kako bi se u Vinkovcima podigao spomenik hrvatskom banu Josipu Šokčeviću.

T. Marojević
tmarojevic@gkvk.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-