-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 52, lipanj 2011. :: Iz knjižnica


Projekt Perpetuum Gradske knjižnice Zadar

Gradska knjižnica Zadar posljednjih je godina pokrenula niz edukativnih programa za različite društvene skupine (osobama treće životne dobi, invalidima, rekonvalescentima i učenicima) kako bi im se u okolnostima izrazitih promjena u društvu, posebno onih koje se događaju na području socijalne isključenosti kao posljedice nepristupanja znanju i informacijama omogućilo informacijsko opismenjavanje. Svi ovi programi dio su jedinstvenog PERPETUUM projekta Gradske knjižnice Zadar. Ovim terminom htjelo se slikovito označiti programe knjižnice čija je temeljna koncepcija učenje, i to učenje u svim životnim razdobljima (od mladosti do starosti) i u svim oblicima informacijskog opismenjavanja u kojima se ostvaruje (formalnim i neformalnim) kao kontinuirana cjeloživotna aktivnost. Programi se priređuju u suradnji s drugim institucijama i osobama koje dijele iste ciljeve (volonterima).
U okviru projekta Perpetuum, knjižnica realizira sljedeće programe:
• dostava knjiga na kućnu adresu umirovljenicima i osobama s invaliditetom
• besplatni tečajevi korištenja računala za umirovljenike i rekonvalescente
• Wii&Mii klub za umirovljenike
• razmjena školskih udžbenika
• besplatne repeticije za učenike slabijeg imovnog stanja
• projekt za mlade "How yes no…" ili Kako da učenje ne bude mučenje.

Program Dostava knjiga na kućnu adresu umirovljenicima i osobama s invaliditetom namijenjen je osobama koje zbog fizičkih ograničenja nisu u mogućnosti posuđivati knjige u knjižnici. Program se realizira od 2009. godine, i to u suradnji s domovima umirovljenika, Udrugom tjelesnih invalida Zadarske županije i volonterom. Broj korisnika varira između 20 i 25, a građa im se dostavlja svakih petnaest dana. Najstariji korisnik je rođen 1913. godine, a najmlađi 1966., osoba s invaliditetom. Kako projekt ima i socijalne značajke, za njegovo širenje, tj. uključivanje većeg broja korisnika na širem području, potrebna je pomoć Grada i/ili drugih institucija.

Besplatni tečajevi korištenja računala za umirovljenike i rekonvalescente namijenjeni su osobama treće životne dobi i rekonvalescentima – bivšim ovisnicima, koji žele savladati osnove računalne pismenosti. Ostvaruju se u suradnji s volonterima i Udrugom Nada – udrugom za suzbijanje zlouporabe droga i pomoć obitelji ovisnika. Besplatne tečajeve knjižnica realizira od 2004. godine, osim u razdoblju od 2007. do 2010. godine kada je zbog nedostatka prostora program bio privremeno prekinut. Kako je u zajednici postojao veliki interes za ovom vrstom edukacije, „internim preinakama“ formiran je prostor računalne učionice i ponovno se krenulo u organiziranje tečajeva. Osim umirovljenika, dodatna ciljana skupina su rekonvalescenti – liječeni ovisnici. S Udrugom Nada – udrugom za suzbijanje zlouporabe droga i pomoći obitelji ovisnika organiziran je ciklus tečaja za liječene ovisnike.

Tijekom posljednjih godinu dana (od travnja 2010. do lipnja 2011.) realizirano je 27 tečajeva na kojima je osnovnu obuku dobilo 190 polaznika. Kroz usvajanje elementarnih znanja polaznici svladavaju strah od računala i uključuju se u moderne informacijske tokove, što im povećava osjećaj vrijednosti i pruža mogućnost izbora

Wii&Mii klub za umirovljenike svojevrsni je nastavak Besplatnih tečajeva korištenja računala. Namijenjen je osobama treće životne dobi koje se žele na aktivan i zabavan način upoznati sa suvremenim tehnologijama. Klub vodi volonter – student knjižničarstva (ista osoba vodi i Besplatne tečajeve korištenja računala), članovi se sastaju jedanput tjedno kako bi se rekreirali igrajući igre na konzoli Wii i međusobno se družili. Klub je započeo s radom u ožujku 2011. i do sada se u njega uključilo 20-ak članova-umirovljenika.

Posljednjih godina knjižnica je priređivala akciju Razmjene školskih udžbenika. Akciju su po završetku školske godine i pred početak sljedeće provodili sami sudionici akcije – učenici, kojima je i namijenjena. Usluga se realizira u prostoru i s opremom knjižnice. Posljednjih godina u akciju se uključio iznimno veliki broj korisnika zbog čega je prerasla prostorne mogućnosti knjižnice. Zbog toga je krajem svibnja 2011. godine pozvala institucije koje su neposredno uključene u odgojno-obrazovni proces da nastave akciju.

Program Besplatnih instrukcija za učenike slabijeg imovinskog stanja zamišljen je kao sinergijski: realizatori programa su volonteri - davatelji usluga, i učenici - primatelji, a knjižnica je posrednik u razmjeni znanja. Osim umirovljenih profesora, pozivu su se odazvali zaposleni profesori i studenti. Prvi profesori - volonteri s radom su započeli u studenom 2011., a prijave volontera i učenika primale su se kontinuirano. Do kraja školske godine u kojoj je i započeo u program uključilo se 16 volontera. Individualnu poduku od nekoliko sati ili tijekom cijelog razdoblja dobilo je 39 djece. Kriterij slabijeg imovnog stanja postavljen je kao apel savjesti, a ne propisana i kontrolirana imovinska kategorija.

Projekt za mlade How yes no ili Kako da učenje ne bude mučenje realiziran je u suradnji sa Studentskim savjetovalištem Sveučilišta u Zadru. Studenti završnih godina studija psihologije u knjižnici su održali seriju besplatnih radionica za srednjoškolce, a odnosile su se na problemu u učenju, komunikaciji, izražavanju emocija, načinima odupiranja pritisku vršnjaka, rizicima nezdravog življenja itd. Primarni ciljevi ovakvih radionica su okupljanje tinejdžera u knjižnici, zbližavanje s tom populacijom, nenametljivo odgojno djelovanje i usmjeravanje te poticanje na uočavanje, postavljanje i uviđanje rješenja nekih životnih problema.

Najbolji odaziv sudionika bio je na radionicu o učenju, zbog čega je početkom 2011. priređen novi ciklus radionica pod nazivom Kako da učenje ne bude mučenje. Radionice je pohađalo 86 učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole. S učenicima se radilo na poboljšanju vještina učenja, neovisno o njihovu školskom uspjehu. Uz voditeljicu (dipl. psih.), radionice su realizirali studenti psihologije – volonteri.

Osim djelatnika knjižnice, programe su realizirali volonteri pa je uz osnovni cilj projekta – podizanje obrazovne razine korisnika – značajno njegovo postignuće na području društvene angažiranosti, razvijanja međugeneracijske komunikacije, empatije i solidarnosti s osobama na društvenoj margini. Istovremeno, knjižnica ostvaruje svoju zadaću komunikacijskog središta zajednice, institucije koja nudi programe zajednici, samostalno ili u suradnji s partnerima iz zajednice.

N. Radman
nada.radman@gkzd.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-