-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 50, prosinac 2010. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


10. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama: utjecaj globalne ekonomske krize na knjižnice i slobodan pristup informacijama
Zagreb, 10. prosinca 2010.

Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskoga knjižničarskog društva i Katedra za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 2001. godine redovito obilježavaju Međunarodni dan ljudskih prava, 10. prosinca, organiziranjem okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama i slobodi izražavanja. I ovogodišnji, jubilarni, deseti okrugli stol, bio je posvećen posebnoj temi Utjecaj globalne ekonomske krize na knjižnice i slobodan pristup informacijama s ciljem da se identificiraju prepreke slobodnom pristupu i ukaže na moguće načine njihova uklanjanja. Organizatori okruglog stola predmnijevaju da se dostignuti standardi u osiguravanju slobodnog pristupa informacijama i ispunjavanje temeljnih funkcija knjižnica neće mijenjati u negativnom smislu.

Dosad održani okrugli stolovi bili su posvećeni osiguranju pristupa informacijama iz kulture, službenim informacijama, informacijama za posebne skupine korisnika, informacijama za članove akademske zajednice i cjeloživotnom učenju, profesionalnoj etici knjižničara i društvenim normama, slobodnom pristupu informacijama i intelektualnom vlasništvu, mladima i pravu na osobni razvoj te pitanjima vezanih uz knjižnicu kao javni prostor.

Osim Komisije za slobodan pristup informacijama, 10. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama organizirali su i Radna grupa za javno zagovaranje, Radna grupa za pravne i srodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva te Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Ovogodišnja tema, mogli bismo reći, je top tema jer su sve zemlje svijeta, kao i naša, zahvaćene ekonomskom krizom. Prateći izvještaje i upozorenja knjižničarskih društava diljem svijeta može se zaključiti da će se utjecaj recesije osjećati i u idućem razdoblju. Kod nas, u Hrvatskoj, su zasad recesijom pogođene visokoškolske i specijalne knjižnice, ali se može dogoditi da zbog štednje proračunskih sredstava i druge knjižnice budu prisiljene smanjiti nabavu građe i ograničiti svoje programe. Budući da je 2010. godina proglašena Europskom godinom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, smatramo da se održavanjem ovog okruglog stola moglo sagledati na koje bi se sve načine globalna ekonomska kriza mogla odraziti na knjižnice i njihove korisnike.

10. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama Utjecaj globalne ekonomske krize na knjižnice i slobodan pristup informacijama bio je koncipiran u tri cjeline: ekonomska kriza i knjižnice, suradnjom i ulaganjem do održivih knjižnica i zagovaranje knjižnica.

U prvoj cjelini je Gerald Leitner, predsjednik EBLIDA-e, svojim izlaganjem uveo sudionike okruglog stola u knjižničnu politiku za Europu apostrofirajući važnost knjižnica i ostalih kulturnih institucija za Europsku komisiju. Najvažnije aktivnosti provode se oko tzv. Europeane, Europske digitalne knjižnice, koja bi omogućila pristup znanju i informacijama. Zajedno s EBLIDA-om, i NAPLE se uključuje u ova stremljenja.

O intelektualnim slobodama u teškim vremenima govorila je Barbara Jones, ravnateljica Ureda za intelektualnu slobodu i izvršna ravnateljica Fundacije Freedom to Read pri Američkoj knjižničnoj udruzi (ALA) iz SAD-a. Govoreći o lošem ekonomskom stanju u državama, zaključila je da se kao posljedica redovito javljaju pokušaji uvođenja cenzure. Autorica je svojim izlaganjem nastojala pokazati kako se knjižničari trebaju čuvati i oduprijeti tim nastojanjima.

O utjecaju recesije na narodne knjižnice i njihovo funkcioniranje govorila je Sonja Tošić-Grlač iz Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije iz Čakovca. Autorica je sagledala kako se ekonomska kriza odrazila na poslovanje narodnih knjižnica te jesu li knjižnice i sa smanjenim sredstvima u mogućnosti osigurati sve zahtjevnije potrebe korisnika. Uspoređeni su podatci o poslovanju narodnih knjižnica u RH u posljednjem četverogodišnjem razdoblju: prikaz nabave građe, prostora i djelatnika.

Autori Maja Jokić i Krešimir Zauder, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, govorili su o nabavi, odnosno dostupnosti znanstvene i stručne literature, prikazujući stanje u sveučilišnim knjižnicama s naglaskom na fakultetske knjižnice Sveučilišta u Zagrebu. Temeljem podataka dobivenih web-upitnikom poslanih sveučilišnim knjižnicama u RH i fakultetskim knjižnicama Sveučilišta u Zagrebu pokušali su dobiti uvid u stanje uključenosti tih knjižnica u nabavu, odnosno dostupnost znanstvene i stručne literature. S obzirom da je na web-upitnik odgovorilo manje od 50% knjižnica, i taj podatak jasno govori o odnosu knjižničara prema ovoj problematici. Dobiveni rezultati pokazuju stalno ukupno smanjenje knjižničnih budžeta za nabavu i dostupnost znanstvene i stručne literature u posljednjih pet godina, a fond se povećavao samo temeljem obveznog primjerka, a na kupnju su trošili manje od 10% vlastitih sredstava.

Drugi blok okruglog stola započeo je izlaganjem Alenke Kavčić-Čolić iz Narodne in univerzitetne knjižnice iz Ljubljane, koja je govorila o razvijanju knjižnice kroz europske projekte na primjeru Nacionalne i sveučilišne knjižnice Slovenije. Navela je da je u Sloveniji utjecaj recesije vidljiv 2%, a u NUK-u 10%, i da su bili prisiljeni okrenuti se nacionalnim i europskim projektima. Govoreći o pozitivnim iskustvima spominjala je Europeanu, projekt Digitalne knjižnice Slovenije, DRIVER II i EOD.

Autorica Edita Bačić iz Knjižnice Pravnog fakulteta u Splitu upoznala je slušateljstvo okruglog stola s knjižnicama u regiji i okupljanju pravnih i srodnih knjižnica. Prije nekoliko godina u našem regionalnom okruženju stvorila se mreža pravnih i srodnih knjižnica koje sačinjavaju fakultetske knjižnice, sveučilišne knjižnice i knjižnice iz područja sudstva i odvjetništva, parlamentarne i druge srodne knjižnice. U proteklih sedam godina stalne suradnje i redovitog stručnog okupljanja razmatrane su različite teme vezane uz regionalno povezivanje knjižničnih sustava, međuknjižnične posudbe i razmjene publikacija. S ovogodišnjeg skupa održanog u Neumu autorica je izvijestila da su se i u regiji smanjila državna sredstva potrebna za financiranje sustava znanosti i obrazovanja, što govori o raširenosti recesije.

Autorice Jelka Petrak iz Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Tamara Krajna iz Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu predstavile su integrirani knjižnični softver Aleph u knjižnicama Sveučilišta u Zagrebu i njegove prednosti i uštede. Integrirani knjižnični softver Aleph s produkcijskim radom započeli su u rujnu 2010. godine 21 fakultet u Zagrebu i 12 javnih znanstvenih instituta koje su se, na poziv Nacionalne i sveučilišne knjižnice, odazvale prvom krugu uključenja. Autorice se nadaju pozitivnim ozračjem uključenje u sustav Aleph, koji će zasigurno zadovoljiti i korisnike i knjižničare, zbog oživljavanja suradnje, diobe iskustava i zajedničko rješavanje poslova oko upravljanja zbirkama i oko pružanja usluga.

Posljednja izlagačica u ovom bloku je bila Dijana Machala iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja je govorila o ulaganju u obrazovanje i izobrazbu knjižničara u RH. Autorica je ustvrdila da je i prije ekonomske krize bila zadovoljavajuća isplativost ulaganja u stjecanje akademske diplome iz područja knjižnično-informacijskih znanosti. Komparativnim pregledom i analizom trenda ulaganja u stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH u posljednjih tri godine potvrdila je svoju hipotezu na primjeru nacionalnog programa Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH.

Posljednji blok 10. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama Utjecaj globalne ekonomske krize na knjižnice i slobodan pristup informacijama bio je posvećen zagovaranju knjižnica. Uvodnu riječ dala je aktualna predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić iz Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, povodom 70. obljetnice osnutka Hrvatskoga knjižničarskog društva, i provela nas kroz povijest rada HKD-a i hrvatskoga knjižničarstva. Autorica je u svom radu informirala o Nacionalnoj strategiji javnog zagovaranja knjižnica, odluci 37. skupštine HKD-a iz 2010. godine o pokretanju inicijative za ustanovljenjem i obilježavanjem 11. studenoga kao Dana hrvatskih knjižnica te o kampanji HKD-a Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu.

Autorica Maria Cotera, CILIP, London, svome izlaganju dala je naslov Doba oskudice: iskustvo Ujedinjenog kraljevstva, te brojkama potkrijepila ukupnost korisnika u knjižnicama i brojem knjižničara (4517) u Velikoj Britaniji. Međutim, danas se događaju nevjerojatne stvari jer se stotine javnih knjižnica zatvara ili im se smanjuje budžet, zbog čega mnogi profesionalni knjižničari ostaju bez posla, a njihovo radno mjesto zauzimaju volonteri. CILIP (the Chartered Institute of Library and Information Professionals) je vodeće tijelo koje predstavlja knjižničare, informacijske stručnjake i menadžerske stručnjake koji su također zahvaćeni ovom krizom.

Autorica Vanja Jurilj iz Osnovne škole „Antun Mihanović“ iz Zagreba govorila je o zagovaranju školskih knjižnica: gdje, kada, kome i kako. Govoreći o problematici statusa, funkcioniranja i financiranja školskih knjižnica, naglasila je da je ona starija od najnovije ekonomske krize. Stoga se u Hrvatskoj udruzi školskih knjižničara već duže vrijeme radi na zagovaranju korisnika (učenika i njihovih roditelja), škole (njihovih ravnatelja, knjižničara, nastavnog osoblja), nadležnih ustanova (Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva kulture, tijela lokalne samouprave) i srodne strukovne udruge (HKD). Autorica je u izlaganju obrazložila na koje se načine zagovara i koliko se u tome uspijeva.

Posljednje izlaganje Književni sladokusci – Klub prijatelja Gradske knjižnice Velika Gorica pripremile su Katja Matković Mikulčić i Ivana Grubačević iz Gradske knjižnice Velika Gorica. Katja Matković Mikulčić je slikovnim i faktografskim podacima prikazala grad Veliku Goricu i njezine specifičnosti (često mijenjanje gradske uprave). Da bi u takvim situacijama i dalje uspješno poslovali i obavljali svoju temeljnu funkciju, okružili su se prijateljima koji će im pomagati. Na tom tragu stvoren je Klub prijatelja Gradske knjižnice Velika Gorica Književni sladokusci koji javno zagovara važnost knjižnice kod bilo koje političke uprave koja dođe na vlast. Klub uključuje niz znanstvenika, udruga i društava koji djeluju na velikogoričkom području kojima je u žiži interesa boljitak njihove gradske knjižnice.

Predstavljen je Zbornik 9. okruglog stola Knjižnica kao javni prostor, koji je uz urednice predstavila i recenzentica, gošća iz Ljubljane Silva Novljan.

Zaključci 10. okruglog stola o slobodnom pristupu informacijama
Utjecaj globalne ekonomske krize na knjižnice i slobodan pristup informacijama

Zagreb, 10. prosinca 2010.

Izlaganja domaćih i stranih stručnjaka predočena na Okruglom stolu ukazuju na sljedeće:

1. Ekonomska kriza negativno se odražava na poslovanje svih knjižnica na međunarodnoj i na nacionalnoj razini. U Hrvatskoj se to posebno odnosi na smanjivanje sredstava za nabavu i ciljani razvoj knjižničnih zbirki, što dugoročno može utjecati i na ograničavanje slobodnog pristupa informacijama.

2. Kontinuirano se smanjuju sredstva koje Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa izdvaja za nabavu znanstvene i stručne literature što izravno utječe na dostupnost relevantnih izvora informacija znanstveno-nastavnom osoblju, studentima i široj društvenoj zajednici.

3. Uvođenjem novog integriranog knjižničnog sustava Aleph za uključene se hrvatske knjižnice otvaraju nove prednosti i uštede vezane uz zajedničko rješavanje poslova oko upravljanja zbirkama i pružanje usluga.

4. Partnerstvom i suradnjom na nacionalnoj i međunarodnoj razini, posebno kroz europske projekte, knjižnice mogu ostvariti uvjete potrebne za održivi razvoj, kao što pokazuju pojedina domaća i strana iskustva.

S obzirom na navedeno, smatramo da bi trebalo učiniti sljedeće:

1. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo kulture trebali bi prići izradi nacionalne strategije razvoja knjižnica kojom će se, u cilju kontinuiranog razvoja knjižnica, osigurati proračunska sredstva za stalnu financijsku potporu na državnoj i lokalnoj razini. Strategija izgradnje cjelovitog hrvatskog knjižničnog sustava kao i dostupnost statističkih podataka o knjižnicama ključni su za održivi razvoj knjižnica u Hrvatskoj.

2. Treba poticati sudjelovanje knjižnica u regionalnim i europskim projektima, jer ono donosi uštede i nova znanja, pogoduje timskom radu, primjeni standarda i razvoju novih usluga. Knjižnicama treba jača potpora lokalne, regionalne i državne uprave kako bi se mogle uključiti u međunarodne projekte.

3. Smanjeno financiranje knjižnica utječe i na smanjenje izdvajanja sredstava za usavršavanje djelatnika pa je potrebno organizirati veći broj besplatnih programa edukacije, uz pojačanu potporu Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara i Hrvatskome knjižničarskom društvu.

4. Kroz kampanju Hrvatskoga knjižničarskog društva Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu treba se zalagati za poštivanje zakonskih odredbi vezanih uz osnivanje i financiranje knjižnica i pridružiti se naporima EBLIDA-e u oblikovanju knjižnične politike za Europu.

L. Bučević-Sanvincenti
l.bucevic.sanvincenti@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-