-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 46, prosinac 2009. :: Iz knjižnica


Obilježavanje 100. obljetnice osnutka prve hrvatske javne knjižnice u Puli

Dana 12. studenog u 18 h u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Puli Društvo bibliotekara Istre i pulska Gradska knjižnica obilježili su 100. obljetnicu osnutka prve hrvatske javne knjižnice u Puli. O osnutku i djelovanju Javne pučke knjižnice (1909. – 1920.) govorio je mr. sc. Bruno Dobrić.

Nakon što je manjinsko hrvatsko sitno građanstvo u Puli krajem 19. i početkom 20. st. stvorilo osnovne preduvjete za nacionalnu kulturno-prosvjetnu djelatnost u svrhu obrane od talijanske asimilacije (hrvatske pučke škole, novine, kulturna društva, organiziranje predstava, koncerata i dr.), bilo je neophodno da ono – pored ostalog i zbog svoje malobrojnosti – organizira prosvjećivanje siromašnog puka – radnika i seljaka iz pulske okolice, među kojima je bilo puno nepismenih. Godine 1909. pulski hrvatski intelektualci postavili su kao primarnu zadaću rad na prosvjećivanju puka tečajevima opismenjivanja i širenjem knjige među siromašnim slojevima u Puli i okolici.

Stoga je hrvatska inteligencija okupljena u hrvatskim kulturno-prosvjetnim društvima 1909. godine pokrenula inicijativu za osnivanje “opće pučke knjižnice". Rezultat toga bilo je osnivanje Javne pučke knjižnice, nastale objedinjavanjem knjižnica triju hrvatskih društava – Čitaonice (osnovane 1869.), Prvog istarskog sokola (osnovanog 1897.) i Narodne radničke organizacije (1907.). Glavna svrha njezina osnivanja bila je obrana od talijanske asimilacije, a sredstvo za to bilo je obrazovanje puka putem knjiga.

Knjižnica je imala sjedište u zgradi Narodnog doma. Na poziv osnivača za prikupljanjem knjiga za novu knjižnicu odazvali su se, pored pojedinaca, i društva iz Banske Hrvatske, npr. zagrebačko Društvo Sv. Jeronima darovalo je 100 svezaka knjiga.

Najveći darovatelja knjiga bio je umirovljeni mornarički časnik Dušan pl. Preradović (1854. -1920.), sin hrvatskog pjesnika Petra pl. Preradovića, koji je darovao 216 svezaka knjiga.

Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije 5. studenoga 1918. talijanska vojska zaposjela je Pulu. Već u prosincu 1918. zapovjedništvo talijanske vojske zatvorilo je hrvatske čitaonice u okolici Pule. Nepune dvije godine nakon toga započelo je fašističko nasilje prema Hrvatima i Slovencima u Istri. Fašističke militantne skupine (fasci di combatimento) pojavile su se prvi put u srpnju 1920. paljenjem zgrade ‘Balkan’ u Trstu i pulskog hrvatskog Narodnog doma.

U Puli je 13. srpnja 1920. «fascio» pozvao narod na javni skup i huškao ga je protiv hrvatskog stanovništva. Zapaljen je hrvatski Narodni dom koji je izgorio do temelja. Time je bila uništena sva imovina hrvatskih društava smještenih u toj zgradi, među ostalim i oko 7000 knjiga iz knjižnice. Bila je to jedna od prvih fašističkih lomača knjiga u Europi, prvi izraz fašističkog terora koji će se ubrzo provoditi diljem Europe.

Samo je jedna knjiga sačuvana iz ove knjižnice. Na njezinoj je naslovnici, pokraj potpisa darovatelja Dušana pl. Preradovića, sačuvana i jedna kasnija zabilješka: “Poslije prevrata vlasništvo (rukopis nečitak – op. B.D.) pošto razne se knjige puljske knjižnice podijeliše među članove iste da ne dođu u ruke Italiana koji sve naše što je progone i pale. Pula, 5. II. 1921.” U nedostatku sačuvanih dokumenata o toj knjižnici, navedena knjiga je izvorno svjedočanstvo o njoj i o uništavanju hrvatskih knjiga u Istri između dva svjetska rata.

Uništenjem pulskog Narodnog doma nasilno je prekinuto višegodišnje djelovanje hrvatskih kulturno-prosvjetnih društava i ustanova u Puli, a ubrzo i u cijeloj Istri. Knjige, novine i dokumenti iz tih društava i knjižnica najvećim su dijelom uništeni.

Pri sagledavanju kulturne i obrazovne važnosti ove knjižnice za Pulu treba ima u vidu da je to najstarija i u prvoj polovici 20. st. (do 1949.) najveća hrvatska javna knjižnica u Puli. Ona je dala poticaj osnivanju pučkih knjižnica u okolici Pule, pa njezino osnivanje znači početak hrvatskog knjižničarstva u južnoj Istri. Nakon njezina uništenja 1920. uslijedio je gotovo tridesetogodišnji prekid djelovanja hrvatskih knjižnica u Puli (do osnutka Naučne biblioteke, danas Sveučilišne knjižnice, 1949. godine).

B. Dobrić
bdobric@unipu.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-