-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 84, prosinac 2021. :: Vijesti iz knjižnica


Izložba Obitelj Truhelka za svoj Osijek i buduće naraštaje

Mjesec hrvatske knjige 2020. godine obilježen je u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek predstavljanjem osječkih zavičajnika, nastavljajući lijepu tradiciju nazvanu „Zavičajne priče“. Četvrta izložba u nizu posvećena je životu i radu obitelji Truhelka: učitelju i pedagogu Antunu Vjenceslavu Truhelki, majci Mariji, učiteljici i književnici Jagodi, povjesničaru umjetnosti i muzeologu Ćiri i natporučniku Karlu Dragošu Truhelki.

U Mursiani, bogatoj zavičajnoj zbirci Gradske i sveučilišne knjižnice izabrani su i izdvojeni vrijedni naslovi i predmeti iz ostavštine obitelji Truhelka, koja je svojim radom, zalaganjem i ljubavlju prema svom gradu zadužila sve nas, stoga se izložbom posjetitelje željelo bolje upoznati s njihovim radom, ostavštinom i značajem.

Izložba Obitelj Truhelka za svoj Osijek i buduće naraštaje osmišljena je tako da posterima budu prikazana postignuća obitelji Truhelka, koja je za grad Osijek i Hrvatsku u društvenom i kulturnom pogledu učinila zaista mnogo. Dizajnom i izgledom postera namjera je bila prikazati duh vremena i sâm grad Osijek u periodu kada su oni u njemu živjeli i radili.

U vitrinama su izložene vrijedne knjige, radovi oca Antuna te različita izdanja najpoznatijih djela Jagode Truhelke te mnoštvo knjiga, članaka i radova koji svjedoče o raznolikosti znanstvenog interesa Ćire Truhelke. Kako bi bio dočaran duh vremena druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća, izložba je obogaćena osobnim predmetima, slikama i obiteljskom korespondencijom, darom praunuka Aleksandra von Reisnera Zavičajnoj zbirci Knjižnice.

Posteri su zasebno imenovani jer je istraživanjem građe o obitelji uočeno kako su se vrlo često Truhelke vodili jednim motom - Kako u životu, tako i radu.
Za potrebe izložbe izrađeno je pet postera. Naslovni je imenovan Dobrota je, doista, najveća mudrost, a daje prikaz obiteljskog stabla koje započinje majkom Marijom (rođ. Schön) i ocem Antunom, grana se preko njihove djece: Jagode, Ćire i Dragoša, čije se obiteljsko stablo nastavlja do danas.

Drugi je poster u cijelosti posvećen roditeljima Truhelka, glavi obitelji Antunu Vjenceslavu Truhelki, liberalnom učitelju i pedagogu, glazbeniku i osebujnom roditelju. Svoja odgojna načela zajedno sa suprugom Marijom primjenjuje i u svojoj obitelji. Moto je postera Misliti, govoriti, čitati (razumeti) i pisati. Namjera je bila time naglasiti koliko su u toj obitelji bili cijenjeni znanje, knjige i čitanje, a posebice hrvatski jezik.

Ćiri Truhelki u cijelosti je posvećen treći poster. Po struci povjesničar umjetnosti, a po interesima i radu arheolog, povjesničar, etnograf. Čovjek koji je istraživao i spašavao stećke, iščitavajući zapise s njih i proučavajući pismo srednjovjekovne Bosne (on ga je i prvi imenovao) – bosančicu. Istražujući ilirske iskopine, pronalazi natpise, a u želji da ih objasni pronalazi poveznice s albanskim jezikom i kulturom te prvi postavlja znanstvenu teoriju o ilirskom podrijetlu Albanaca. Stoga je njemu posvećen poster naslovljen motom Pronaći i očuvati od zaborava.

Dragoš Truhelka najmlađi je član obitelji i svoj je životni poziv odredio već u najranijoj dobi igrajući se „sodoje“ (vojnika). Vojnik je doista i postao. Naime, bio je natporučnik 78. pješačke Šokčevićeve pukovnije i na strani austrougarske vojske borio se u Prvom svjetskom ratu. Jedini je nastavio živjeti u Osijeku i u svojoj obiteljskoj kući u Strossmayerovoj ulici sačuvao je obiteljske knjige i uspomene. Izraziti domoljub Dragoš jedan je od začetnika izrade spomenika palom vojniku koji je, u spomen svim poginulim vojnicima Šokčevićeve pukovnije, izradio kipar Robert Frangeš Mihanović 1897. godine, a slika spomenika postaje ex-libris obiteljske knjižnice koja se danas čuva u knjižnici Muzeja Slavonije u Osijeku. Poster posvećen njemu nazvan je Lijepa naša domovino, oj junačka zemljo mila.

Posljednji, peti poster posvećen je Jagodi, javnosti najpoznatijoj članici obitelji Truhelka, a nazvan je Svijetli sanci – priče djetinje, koristeći se pritom nazivom koji je sama upotrijebila govoreći o svome književnom radu. Jagoda je bila nadahnuta učiteljica i prosvjetna radnica, a sebe nije vidjela kao književnicu. No, upravo njezina zbirka pripovijedaka Zlatni danci otvara novo poglavlje u hrvatskoj književnosti, a posebno u književnosti za djecu. Svoj Osijek i rijeku Dravu opisala je okom umjetnika te doista zaslužila naziv „literarne dame“, kako ju je nazvao književni kritičar Matko Peić.

Tragovi rada obitelji Truhelka mogu se pronaći i danas u književnom svijetu, muzeologiji, obrazovanju pa i u kulturno-turističkom značaju Osijeka. U najljepšoj osječkoj ulici, Europskoj aveniji, uz zgradu Županijskog suda, nalazi se bista Ćire Truhelke koju je izradio Vanja Radauš. Pogled Ćire Truhelke usmjeren je prema drugoj strani ulice, gdje se ispred ulaza u Gradsku i sveučilišnu knjižnicu nalazi bista njegove starije sestre Jagode.

 


Ljiljana Krpeljević
kljilja@gskos.hr

Melita Nađ
melita@gskos.hr

Celine Carette
cceline@gskos.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-