-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 81, srpanj 2019. :: Vijesti iz knjižnica


Dan bajki i priča: Baj(kaj)mo i pri(ča)jmo s ma(što)m

Prošle 2018. godine u Krapini je održan prvi Dan bajki i priča, a  već „na prvu“ pobudio je veliko zanimanje. Razmišljajući kamo smjestiti tu manifestaciju organizatori su se odlučili za najbajkovitiju županiju, Krapinsko-zagorsku županiju koja se diči sloganom: Bajka na dlanu. Tako je u subotu, 30. ožujka 2019. u Krapini  održan  Dan bajki i priča drugi put. Bajkalo se i pričalo cijeli dan u prostorima Gradske knjižnice Krapina i Srednje škole Krapina, ali i u dvorištu između školske i knjižnične zgrade.

Jutarnje pričanje bajki i priča za djecu

U jutarnjim satima u prostoru Gradske knjižnice pričale su se bajke i priče za djecu koje su najmlađima interpretirale poznata spisateljica Nada Mihaljević te knjižničarke Valentina Mokrovčak i Danica Pelko. Okupljenu djecu i odrasle pozdravila je voditeljica Dječjeg odjela GK Krapina Petra Salamon odjevena u kostim iz bajke, a iza pripovjedačica bila je kulisa koja je podsjećala na Šumu Striborovu po kojoj su „skakutali“ Domaći. Tim dijelom programa pružamo djeci užitak veći od užitka čitanja jer pripovjedač cijelo vrijeme održava s publikom kontakt očima, lakše uočavajući dojam koji bajka ili priča pobuđuje. Interakcija je jača nego pri čitanju, a pripovjedač pritom u tekst unosi i svoju osobnost te se može reći da je svaka interpretacija drukčija. Pokazalo se da je pripovijedanje najbolji put prema čitanju. Djeca kojoj se pripovijedaju bajke i priče  lakše će se vezati za sadržaje u knjigama i s više će zadovoljstva prionuti čitanju. I današnje generacije koje odrastaju uz elektroničke medije imaju interes za bajku. Važno je djeci pričati bajke, voditi ih u maštovite i nerealne svjetove. Ako ih ostavimo u svijetu čiste realnosti, odgojit ćemo generacije interpretatora i imitatora, a ne inovatora i kreativaca.

Nakon pripovijedanja djeca su imala jedinstvenu priliku ući u bibliokombi koji je došao čak iz Rijeke. Bila je to atrakcija jer na području Krapinsko-zagorske županije nema bibliobusa ni bibliokombija. Dvoje knjižničara iz Gradske knjižnice Rijeka pripremili su kratki program za djecu. 

 

Stručni skup posvećen pričanju bajki i priča

Središnji dio programa odvijao se u Srednjoj školi Krapina, a okupio je odgajatelje, učitelje i knjižničare iz cijele Hrvatske, posebice iz sjeverozapadnog dijela. Počeli smo nagrađenom bajkom „Neispričane priče…kojima nema kraja“, koju su napisali učenici iz Sv. Križa Začretje, a koju je ispričala voditeljica bajkaonice Lorena Belina. Prisutne su pozdravili predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva dr. sc. Dijana Machala, ravnatelj Srednje škole Krapina Ivica Rozijan, predsjednik Knjižničarskog društva Krapinsko-zagorske županije Davor Žažar te voditeljica i idejna začetnica projekta Danica Pelko.

U plenarnom dijelu skupa dr. sc. Vladimira Velički s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu održala je izlaganje „Pričanje priča - stvaranje priča“, kojim nas je podsjetila na značenje koje bajke, priče i pričanje imaju za razvoj djeteta. Jurica Barišin iz 1. gimnazije Split govorio je o simbolici brojeva u „Pričama iz davnine“ Ivane Brlić Mažuranić, nastojeći povezati mitološko, religijsko i književno značenje brojeva i pojedinih mitoloških religijskih i književnih likova.

Poslijepodnevni dio programa bio je ispunjen radionicama. Radionicom Srebrenke Peregrin „Kako priče liječe“ nastojalo se naučiti sudionike kako ispripovijedati priču koja će imati pozitivan i ljekovit učinak na slušatelja. Svestrana umjetnica Margareta Peršić svojom je radionicom  „Abrakadabra“ svoje je polaznike nastojala „začarati“ glasom, pokretom, grimasom, plesom. Knjižničarke dr. sc. Anita Tufekčić i Biljana Krnjaić vodile su radionicu „Digitalno pripovijedanje“ kojom se nastojala pronaći spona između tradicionalnog pripovijedanja i novih digitalnih metoda. Spisateljica Nada Mihaljević vodila je radionicu Bajkoslov – kreativna radionica pričanja bajki, kojom se željelo otkriti možemo li ispričati suvremenu bajku, odnosno je li dovoljno u suvremenu sliku svijeta ubaciti elemente nadnaravnog da bi ona funkcionirala kao bajka. Inspirirana vlastitim bajkovitim romanom „Grad na zrnu soli“, spisateljica iz Krapine Nena Lončar vodila je radionicu-pričaonicu „U početku bijaše priča“. U drugom dijelu radionice sudionici su se igrali stvarajući pačvork priču.

Središnjim dijelom Dana bajki nastoji se bajkama, pričama i pripovijedanju dati teorijska podloga. Krajnji je cilj ohrabriti učitelje, odgajatelje i knjižničare da pripovijedanjem zainteresiraju djecu za knjige, književnost i čitanje. Bajke i priče djeci nude junake s kojima se mogu identificirati  i situacije u kojima dobro pobjeđuje, diskretno ih uvodeći u  svijet odraslih. Bajke nude nadu u pravedniji svijet, uvijek iznova uspostavljajući narušenu neravnotežu.

 

Pričom te zovem

Navečer smo pričom posjetitelje ponovno pozvali u Gradsku knjižnicu Krapina. Priču je započela knjižničarka Ines Krušelj Vidas na kajkavskom narječju, prihvatila ju je naša posebna gošća iz Splita Tanja Mravak, „kraljica Pričigina“, a završila Margareta Peršić iz Zagreba. Ines je ispričala dvije priče koje je čula od svoje bake, Tanja nam je ispričala nevjerojatno inkluzivnu priču Obama, a Margareta se pozabavila Grimmovim žmarcima. Tako smo čuli sva 3 hrvatska narječja: kajkavski, čakavski i štokavski. Vidjeli smo i čuli tri načina pripovijedanja. Stil pričanja Margarete Peršić pokazao se nevjerojatno zabavnim jer je svojom dramatizacijom u priču uvukla publiku.

Cjelodnevno događanje organizirali su: Hrvatsko knjižničarsko društvo, Knjižničarsko društvo Krapinsko-zagorske županije, Srednja škola Krapina i Gradska knjižnica Krapina. Dan bajki realiziran je uz potporu Ministarstva kulture RH, Krapinsko-zagorske županije, Grada Krapine te izdavačkih kuća Alfa i Školska knjiga.

 

Danica Pelko

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-