-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 77, travanj 2018. :: Školske knjižnice u teoriji


Kako u 21. stoljeću biti knjižničar koji će pratiti sve promjene koje se stavljaju pred njega?

Pred školskog je knjižničara stavljen veliki izazov: kako u 21. stoljeću biti knjižničar koji će pratiti sve promjene koje se stavljaju pred njega?

Vrlo je često i uvriježeno mišljenje da knjižničari imaju vrlo lagan posao koji se odnosi samo i isključivo na posudbu građe. Malo je onih koji su upoznati s kompetencijama koje posjeduje knjižničar. Ne samo da je on informacijski stručnjak i osoba koja obavlja knjižničarsku djelatnost, nego on posjeduje menadžerske, pedagoške, sociološke, informatičke, organizacijske i suradničke kompetencije koje su neophodne da bi knjižnica mogla pružiti "... informacije i spoznaje neophodne za uspješno djelovanje u današnjem društvu... stjecanje vještina za cjeloživotno učenje... i tako  pomaže da postanu odgovorni građani." (Sætre i Willars, 2004, str. 10)

Današnja je školska knjižnica srce škole, mjesto gdje se odvija neposredni odgojno – obrazovni rad, kulturna i javna djelatnost te stručna djelatnost (Narodne novine, 34/00), mjesto gdje se razvija učenička mašta, kreativnost; pomaže se učenicima s teškoćama, ali i darovitim učenicima; promiču se tradicijsko – zavičajne vrijednosti; sudjeluje se u različitim projektima unutar, ali i izvan školskih zidova (suradnja s drugim školskim knjižnicama i ustanovama); aktivno provođenje Građanskog odgoja i obrazovnja kroz sate lektire; održavanje nastavnih sati iz područja Knjižničnog odgoja i obrazovanja, ali i iz svih drugih školskih predmeta. Dakle, posudba je samo onaj vrlo malen dio ukupnog knjižničarskog opsega posla.

Kako to izgleda u praksi jedne seoske školske knjižnice? Što se tiče informatičke opreme, nije tako loša situacija. Sama knjižnica ima dva računala, jedno dosta staro, drugo solidno za rad, a oba imaju pristup internetu. No, ukoliko se nastava treba održati na računalu (pretraživanje informacija na internetu, npr.) odlazimo u informatičku učionicu. Snalazimo se i pomoću pametnih telefona koji mogu poslužiti umjesto računala (a i učenicima su zanimljiviji) te se i na taj način može gradivo približiti učenicima. Također, knjižnica nema projektor pa je i to jedan od razloga zašto se nastava vrlo rijetko održava u knjižnici. Ima 15 čitaoničkih mjesta, ali to su mali stolovi i stolice pa je, gle čuda!, opet nezgodno održavanje nastave za učenike viših razreda.

                                               Fotografija knjižnice OŠ Ivan Goran Kovačić-Štitar

Pa ipak, prostor nije taj koji treba ograničavati rad knjižničara! Kvalitetna se nastava održava u učionici, Gradskoj knjižnici u Županji, prostorijama Općine Štitar, ali i na svježem zraku. Općina Štitar ugostila je učenike od 1. do 4. razreda kada su provedeni izbori u sklopu GOO-a, a sve zbog knjige Orb i Luna uče o vlasti (1999): donesena su školska pravila, otpjevani su bećarci za načelnika, nacrtan je načelnik, provedeni su izbori za predsjednika svakog razreda, te je sastavljeno i izvješće o provedenom izbornom danu. 

Fotografija prikazuje pano sa Školskim pravilima

Nadalje, Gradska knjižnica u Županji ugošćuje nas kada obrađujemo temu Zavičaj. Naime, knjižnična tema za treći razred odnosi se na upoznavanje gradske / narodne knjižnice pa je to najveći razlog zašto smo tamo. Učenici upoznaju rad gradske knjižnice, a poseban se naglasak stavlja na zavičajnu zbirku, zatim ponavljamo gradivo iz Prirode i društva tako što gledamo kratki film o Štitaru; radimo na lektiri Udovčevi sirotani (Vrkić, 1993, str. 133 – 135), a koja je napisana u županjskoj okolici, tako što ponavljamo gradivo iz uvećanica i umanjenica; Likovna kultura ove školske godine odrađena je tako što su učenici kreirali nošnju Šokice, a TZK se odnosila na plesanje kola i igranje starih igara; Glazbena je kultura probudila u njima dar za pisanje, a čega drugoga, nego bećaraca; Njemački je jezik odradio germanizme, a Matematika zadatke riječima.

Fotografija prikazuje narodnu nošnju Šokice koju su izradili učenici

Fotografija prikazuje učenike dok plešu       

Odrađeno je i nekoliko većih projekata u kojima je knjižnica opet zauzela vodeću ulogu u osmišljavanju i organiziranju aktivnosti: projekt "Dukat", "Upoznajmo velikane županjskoga kraja",  "Bajke Ivane Brlić-Mažuranić", "Stop nasilju među djecom", "Čitamo mi u obitelji svi", "PIN: pismenost inicijativa napretka" u kojem smo partneri s Obrtničko-industrijskom školom iz Županje te Osnovnom školom "Mijat Stojanović" iz Babine Grede, a koji je u potpunosti sufinanciran od strane Europske unije iz Europskog socijalnog fonda, a iznosi 726.252,60 kn, ali i još mnoge druge odgojno – obrazovne sadržaje.

U školi je knjižničarka u potpunosti preuzela lektiru u nižim razredima pa je tako u sklopu npr. lektira Pale sam na svijetu (Sigsgaard, 2006) napravljen animirani film; Pismo iz Zelengrada (Videk, 2001) recikliran je stari papir; Basne (Ezop, 2001) učenici pokazuju svoje glumačke sposobnosti, a u Emilu i detektivima (Kästner, 2009) pokušavaju odgonetnuti tko je djevojčici Ivi ukrao njezine Starke. Na taj se način knjiga i čitanje pokušava približiti učenicima i pokušava se pokazati da knjige sadrže prekrasne sadržaje i da je vrijedna da je učenik uzme u ruke.

U knjižnici također obilježavamo neke važnije datume, organiziramo  različite priredbe, a knjižničar zamjenjuje SVE učitelje u školi, organizira različite kulturne i javne događaje, brine se za lijep i zdrav okoliš, stručno se usavršava na svima razinama i tako pokušava promovirati knjižničarsku djelatnost općenito. Onaj tko prati najnovija zbivanja oko kurikularne reforme, uvidjet će da je naša struka uvelike podcijenjena i nedovoljno zastupljena u njoj. Možda je to i najveći problem s kojim se susreću školski knjižničari 21. stoljeća i upravo zato se moramo i trebamo truditi pokazati sve naše kompetencije, znanja i vještine koje posjedujemo kroz sve nastavne sadržaje i školske aktivnosti, odnosno, kako kaže Vincent Bonnet kroz formalno i neformalno učenje i poučavanje.

(https://www.schooleducationgateway.eu/hr/pub/viewpoints/interviews/education-talks-libraries-and.htm)

Izazovi koji su stavljeni pred knjižničara i knjižnicu u 21. stoljeću i više su nego ikada "... svojim službama i uslugama, novom tehnologijom i novim oblicima komuniciranja među ljude unijele promjene na svim društvenim razinama." (Zovko, 2009)

Školska knjižnica već dugo nije mjesto samo za pohranu i izdavanje građe, ona je mjesto na kojem svi sudionici odgojno – obrazovnog procesa mogu dobiti relevantne informacije koje su potrebne za cjeloživotno učenje radi stjecanja svih onih kompetencija i vještina neophodnih za život u 21. stoljeću, a školski knjižničar u "... novom obrazovnom okolišu ostvaruje svoje poslanje." (Kovačević, Lasić – Lazić i Lovrinčević, 2004, str. 19)

LITERATURA:

  1. Ezop (2001). Basne. Zagreb : Zagrebačka stvarnost.
  2. Kästner, E. (2009). Emil i detektivi. Varaždin : Katarina Zrinski.
  3. Kovačević, D., Lasić – Lazić, J. I Lovrinčević, J. (2004). Školska knjižnica – korak dalje. Zagreb :         Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za infomacijske znanosti ,         Altagama.
  4. Knjižnice i učenje u 21. stoljeću. Preuzeto s             https://www.schooleducationgateway.eu/hr/pub/viewpoints/interviews/education-talks-  libraries-and.htm (1. 3. 2018. )
  5. Orb i Luna uče o pravednosti: knjiga o osnovama demokracije (1999). Zagreb : Centar za građanski  odgoj.
  6. Sætre, T. P.  i Eillars, G. (2004). IFLA.ine i UNESCO-ove smjernice za školske knjižnice. Zagreb :        Hrvatsko knjižničarsko društvo.
  7. Standard za školske knjižnice. (2000). Narodne novine. 34.  Preuzet s https://narodne-            novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2000_03_34_698.html (1. 3. 2018.)
  8. Videk, N. (2001). Pismo iz Zelengrada. Zagreb : ABC naklada.
  9. Vrkić, J. (1993). Hrvatske bajke : 100 najljepših obrađenih : 25 antologijskih izvornih. Zagreb : Glagol
  10. Zovko, M. (2009). Školska knjižnica u novom tisućeljću. 36,43 – 50. Preuzeto s    https://hrcak.srce.hr/file/87280 (1. 3. 2018.)

Marija Klarić Brdarić,

mklaric183@gmail.com

OŠ Ivan Goran Kovačić-Štitar

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-