-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 76, siječanj 2018. :: Tema broja: „Nabava knjižnične građe: interakcija između mogućnosti knjižnica i potreba korisnika“


Nabava knjižnične građe u Knjižnicama grada Zagreba

Knjižnice grada Zagreba suvremena su mreža knjižnica koja objedinjuje Gradsku knjižnicu i Knjižnicu Božidara Adžije kao centralne knjižnice mreže, Bibliobusnu službu te još dvanaest područnih knjižnica s njihovim ograncima na ukupno 42 lokacije u Gradu Zagrebu. Korisnici Knjižnica grada Zagreba služeći se jedinstvenom iskaznicom mogu koristiti fondove svih knjižnica i njihovih specifičnih zbirki kao što su zavičajna zbirka Zagrabiensia, zbirka starih i rijetkih knjiga Rara, specijalna zbirka BDI, Hrvatski centar za dječju knjigu, AVE odjeli knjižnica, medioteka Gradske knjižnice, romska zbirka Knjižnice Silvija Strahimira Kranjčevića, Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske kao i Središnja knjižnica Albanaca Republike Hrvatske. Ukupan fond Knjižnica grada Zagreba na kraju 2016. godine sadržavao je 2.303.312 svezaka knjiga te 123.782 jedinice ostalih vrsta građe a ukupna prošlogodišnja posudba iznosila je 2.887.531 jedinica građe.

Model nabave u Knjižnicama grada Zagreba je koordinirana nabava građe koja obuhvaća 15 službi nabave u područnim knjižnicama s voditeljima nabave koji raspolažu svojim sredstvima za nabavu građe i izgrađuju zbirke svojih knjižnica. Model koordinirane nabave knjiga izrađen je u Matičnoj službi Knjižnica grada Zagreba 1990. godine a temelji se na višegodišnjem iskustvu centralizirane obrade te na uvidu u stanje i strukturu postojećih knjižničnih fondova svih narodnih knjižnica u Zagrebu, strukturu i opseg njihove nabave knjiga i druge građe te strukturu njihovih korisnika. On je ujedno i priprema za centraliziranu nabavu građe kada se ostvare preduvjeti za taj model nabave. Primjena modela podrazumijeva mjesečno održavanje sastanaka svih voditelja nabave u narodnim knjižnicama u Zagrebu. Sadržaj sastanaka obuhvaća razgovore o knjigama koje planiramo uvrstiti u naše fondove, za koju razinu knjižnice su prikladni (centralnu, područnu ili ogranak), predstavljamo najveće europske sajmove knjiga (Sajam dječje knjige u Bologni i Sajam knjiga u Frankfurtu), govorimo o književnim nagradama i obljetnicama u zemlji i svijetu, dolaze nam se predstaviti autori, urednici i njihovi izdavači te tematiziramo stručne probleme nabave knjižnične građe. Od 1991. godine održavaju se redoviti sastanci koordinirane nabave za knjige, od 2003. godine za glazbenu građu i od 2006. godine za multimedijalnu građu. Koordiniranom nabavom ostvarili smo zajedničke stručne kriterije nabave za čitavu mrežu. 

Nabava knjižničnog fonda financirana je sredstvima Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba kao redovna djelatnost kroz natječaj putem Programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba i sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske putem natječaja za Program javnih potreba u kulturi. Dodatni izvori financiranja su izdvajanje vlastitih sredstava knjižnice te sredstva Zagrebačke županije i Grada Zaprešića koji financiraju nabavu građe Knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću.

U ovo vrijeme krize financiranja knjižnične djelatnosti jedan od glavnih problema su nedostatna sredstva za nabavu građe koja se nažalost svake godine smanjuju kao i neredovitost priljeva sredstava. Građu još nabavljamo putem obveznog županijskog primjerka za zavičajnu zbirku, zamjene s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, otkupom Ministarstva kulture i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba te darovima raznih institucija i građana.

Službe nabave nabavljaju veliki broj vrsta knjižnične građe: knjige, audio i vizualnu građu, elektroničku građu, grafičku građu, kartografsku građu, sitni tisak (razglednice, programske knjižice, poštanske marke), note, rukopise, periodiku (novine i časopisi), multimedijalnu građu, igračke i baze podataka. U 2016. godini Knjižnice grada Zagreba nabavile su svega 90.043 jedinice građe, od čega 81.129 svezaka knjiga, čime su Standardi za narodne knjižnice ostvareni tek s 51% što je jedna od  najmanjih nabava u posljednjem desetljeću. Statistike pokazuju da su 2006. godine Knjižnice grada Zagreba nabavile 110.582 sveska knjiga, što je za 27 % više nego deset godina kasnije.

Kriteriji za nabavu građe podrazumijevaju prije svega praćenje Smjernica za nabavu građe Knjižnica grada Zagreba koje imaju razrađene kriterije za mrežu u cjelini, zatim za svaku pojedinu knjižnicu a potom i za pojedine odjele i zbirke. Smjernice su temeljene na univerzalnim međunarodnim dokumentima važnima za knjižničnu djelatnost (Deklaracija o ljudskim pravima, IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice, UNESCO-v manifest za narodne knjižnice), općenitim zakonima, propisima i preporukama Republike Hrvatske (Zakon o knjižnicama, Standardi za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, Sporazum o jedinstvenoj cijeni knjige, Nacionalna strategija za poticanje čitanja) te pojedinačnim kriterijima za izgradnju fonda pojedinih knjižnica i njihovih zbirki. Neki od općenitih kriterija za odabir građe su kvalitetan sadržaj, primjeren način obrade i dubina razrade teme, ugled autora, urednika i izdavača, kvaliteta prijevoda, dobra opremljenost knjige predgovorima, pogovorima, biografskim podacima, bibliografijom i kazalima, kvalitetne ilustracije (posebno važan kriterij kod odabira dječjih knjiga), vrijedne recenzije, kritike i nagrade koje je djelo dobilo te kvaliteta tiska i uveza. U sustavu koordinirane nabave Knjižnice grada Zagreba služe se IFLA-inim Conspectus modelom i njegovim elementima za selekciju pojedinih naslova. Odluku o broju primjeraka donosimo temeljem svih navedenih kriterija kvalitete djela, potražnje korisnika (statistika posudbe i rezervacija i analiza korisničkih upita), financijskih i prostornih mogućnosti.

Cjelokupan proces upravljanja zbirkama u Knjižnicama grada Zagreba podrazumijeva analizu postojećeg stanja fonda, istraživanja potreba korisnika, propisivanje načina korištenja, pohrane i zaštite građe, procese izgradnje zbirke (selekciju, nabavu i obradu građe), pročišćavanje zbirki revizijom i otpisom te vrednovanje procesa izgradnje zbirki.

Knjižnice grada Zagreba svoje ukupno poslovanje provode putem knjižničnog programa ZaKi a modul nabave sadrži sve podmodule potrebne za izgradnju fonda uključujući i desideratu, akcesiju i statističke izvještaje. Iz statistika knjižničnog programa ZaKi moguće je dobiti uvid u razne podatke važne za nabavu građe kao što su struktura nabave (koliko je nabavljeno beletristike, znanosti, dječje literature i priručnika), kojim načinom je građa nabavljena (kupnja, dar, otkup, zamjena ili obvezni primjerak), koliko je prinovljeno novih naslova u koliko primjeraka, pojedinačne statistike po zbirkama i lokacijama, koliko je što plaćeno i iz kojih izvora financiranja, kakva je struktura nabavljene građe prema UDK klasifikaciji, statistike nabave prema dobavljačima, ispis prinova i napraviti još mnoge druge potrebne analize. Knjižnični program ZaKi kao alat za rad u službi nabave olakšava svakodnevno poslovanje a posebno je koristan prilikom praćenja rada i statističkih izvještaja.

Povodom donošenja Nacionalne strategije za poticanje čitanja kojoj je jedan od strateških ciljeva povećanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala nadamo se da ćemo u godinama koje slijede raspolagati s više sredstava za nabavu građe a svakako nam predstoji i uvođenje e-knjige kao novog formata građe u fondove Knjižnica grada Zagreba.

Jasmina Kenda

jasmina.kenda@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-