-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 75, listopad 2017. :: Tema broja: "Suvremena knjižnica kao prostor društvenog života zajednice"


Od druženja, zabave i učenja do građanskog aktivizma

U skladu s postavkama o trećem prostoru koje je u svojoj monografiji The Great Good Place Ray Oldenburg izložio 1999., a koncepcijski razradio još 1982. godine u sociološkome članku The third place, suvremene knjižnice svoje programe i usluge, ali i same prostore, oblikuju tako da postanu što privlačnije mjesto za susrete, društvenu interakciju, međugeneracijsko druženje, neformalno cjeloživotno učenje i zabavu. S obzirom na to da su knjižnice javni prostori dostupni svima te da su programski sadržaji koje nude korisnicima besplatni, neprocjenjiva je njihova uloga u društvenom životu zajednice – one omogućuju razmjenu iskustava, izgradnju međuljudskih odnosa, smanjenje izoliranosti ili osamljenosti, razvoj osjećaja pripadnosti lokalnoj sredini te potiču korisnike na civilni aktivizam kojim se može poboljšati postojeća razina socijalnog, ekološkog, gospodarskog i kulturnog života mjesta.

Od svoga otvorenja, 1993. godine, Knjižnica Savica djeluje kao treći prostor za sve dobne skupine svojih korisnika, nastojeći osluškivati njihove potrebe te razvijati programe i usluge koje podupiru druženje i razvoj lokalne zajednice.

Knjižnica se nalazi u zagrebačkom naselju Savica, na jednom od kvartovskih platoa, izdignutih nekoliko metara od tla i namijenjenih samo za pješake, kakvi su 80-ih godina izgrađeni u mnogim novim stambenim naseljima u svrhu razdvajanja prometnih i pješačkih prostora. Time joj je osigurana laka dostupnost, kako za roditelje s djecom u kolicima i osobe s invaliditetom tako i za osnovnoškolce koji se gradom ne kreću bez pratnje odraslih.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2011. godine u naselju je živjelo 8449 stanovnika, a uzmu li se u obzir stambeni objekti koji su izgrađeni u međuvremenu, može se pretpostaviti da danas na Savici živi više od deset tisuća stanovnika. Budući da je u tom „malom gradu“ jedina ustanova u kulturi, uloga knjižnice u društvenom životu lokalne zajednice nezamjenjiva je.   

Dvjesto četvornih metara knjižnice čine integralan prostor čiji se nijedan dio ne može zatvoriti kao zasebna cjelina, što pridonosi njegovoj transparentnosti, no nerijetko otežava neometano održavanje skupnih aktivnosti. S druge strane, prednost mu je u tome što se i odjel za djecu i mlade i čitaonica periodike, gdje se ti programi održavaju, lako dadu prilagoditi za raznovrsne potrebe i različit broj sudionika, od samo nekoliko osoba koje će se okupiti oko jednog ili dvaju stolova, ili će sjediti ukrug na foteljama, pa do nekoliko desetaka posjetitelja.

Od aktualnih programa koji se u Knjižnici Savica provode u svrhu društvene interakcije, cjeloživotnog učenja i socijalne kohezije osobito se izdvajaju sljedeći: Zmajevanje, radionica društvenih igara namijenjena djeci i mladima, Coprničje pero, radionica kreativnog pisanja, Grupa za potporu dojenja i roditeljstva Maštoviti anđeli, dio programa koji se provode u sklopu projekta 65 plus, namijenjenog korisnicima zrelije dobi – radionice stranih jezika i kreativna radionica Slikosat, te suradnja s TranS-om (Tranzicijskom grupom Savica) u sklopu projekta Zelena knjižnica.

Radionica Zmajevanje namijenjena je mladim korisnicima u dobi između 12 i 16 godina, a temelji se na popularnoj stolnoj borbenoj društvenoj igri Dungeons & Dragons (Tamnice i zmajevi), koja se smatra početkom suvremenih igara gradnje uloga. Od tradicionalnih ratnih igara ova se igra razlikuje po tome što svakog igrača postavlja u ulogu pojedinačnog lika, a ne veće vojne postrojbe. Za uspješno obavljene zadaće, likovi bivaju nagrađeni blagom, znanjem i bodovnim iskustvom, na taj način napreduju i stječu mogućnost da se okušaju u još većim izazovima. Osim D&D-a, na radionici se povremeno igraju i druge slične moderne društvene igre, poput Carcassonnea i Catana. Sve one pripadaju skupini poučnih igara misaonog karaktera, koje osim na razvoj koncentracije, logičkog mišljenja, imaginacije i kreativnosti, osobito pozitivno utječu na socioemocionalni razvoj i društvene vještine. U doba osamljeničkog provođenja slobodnog vremena pred računalom ili nekim drugim uređajem s virtualnim sadržajima, na ovoj radionici mladi su korisnici u međusobnoj interakciji u realnom vremenu i prostoru, čime oplemenjuju svoj društveni život, razvijaju socijalne kompetencije i zbližavaju se s vršnjacima iz lokalne sredine.

Coprničje pero radionica je kreativnog pisanja koja se zasniva na tehnici pisanja prvih misli na zadanu riječ bez autocenzure, po načelima pisanja spisateljice i učiteljice pisanja Natalie Goldberg. Radionicu pohađaju osobe mlađe i srednje životne dobi koje pomoću pisanja progovaraju o svojoj intimi te u komunikacijskom dijelu radionice razmjenjuju životna iskustva, savjetuju se i podupiru. Kako bi se osigurali uvjeti koji jamče privatnost i opuštenost polaznika te njihovu usredotočenost na tok misli koje prenose na papir, knjižnica je nabavila drvene paravane kojima se tijekom održavanja radionice taj dio prostora odvaja od ostatka.

Grupa za potporu dojenja i roditeljstva Maštoviti anđeli sastaje se dvaput mjesečno pod vodstvom patronažne sestre koja je djelatnica mjesnog doma zdravlja. Trudnice i mladi roditelji na tim susretima imaju prigodu dobiti podršku u obliku stručnih informacija, ali i savjeta iz osobnih iskustava u vezi s dojenjem te ranim rastom i razvojem djeteta. Za mališane s kojima roditelji dolaze na susrete knjižnica je osigurala prikladne igračke, kao i strunjače kojima se radi njihove udobnosti i higijene prekriva dio poda.  

Radionicama engleskoga i talijanskoga jezika za osobe zrelije dobi najstariji se korisnici knjižnice podupiru u održavanju vitalnosti kognitivnih sposobnosti, poboljšava im se  kvaliteta socijalnih kontakata te omogućava stjecanje novih poznanstava. S obzirom na to da  ih vode volonterke koje su većinom i same umirovljenice, dobrobit je tih radionica dvosmjerna. 

Kreativnu radionicu Slikosat,  također namijenjenu osobama zrelije dobi, osmišljavaju i vode sami polaznici, ovladavajući pritom različitim likovnim i kreativnim tehnikama. Osim utjecaja na motoričke funkcije i likovne vještine, ovu radionicu odlikuje visok stupanj socijalne kohezije polaznika, timski rad i druženje u kreativnom ozračju.

Tranzicijsku grupu Savica (TranS) osnovala je krajem 2015. godine skupina aktivista, stanovnika naselja, pridruživši se tako svjetskom tranzicijskom pokretu, zasnovanom na ideji okupljanja volontera koji svojim aktivnostima podižu razinu ekološke i socijalne kvalitete života u svojoj sredini. Ne samo da je knjižnica u svom prostoru osigurala TranS-u stalni termin za susrete nego je podršku njegovim aktivističkim idejama ugradila u program  Zelena knjižnica, koji je na njegov poticaj i razvila. U suradnji s TranS-om knjižnica je tijekom prošle godine organizirala i dva cjelodnevna događaja na kvartovskim javnim površinama, Bum tres TranS – Savica cvjeta i Bum tres TranS – Savica čita, u kojima su sudjelovali brojni stanovnici naselja, ali i drugi sugrađani. Pri organizaciji obaju tih događaja, knjižnica je bila mjesto susreta, sastanaka i dogovora.

Takvim neposrednim utjecajem na život zajednice, knjižnica osnažuje svoju društvenu ulogu i postaje predvodnicom pozitivnih promjena u svojoj sredini.

Božica Dragaš

bozica.dragas@kgz.hr

Snježana Ercegovac

snjezana.ercegovac@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-