-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 74, srpanj 2017. :: Projekti knjižnica


Kviz knjiz u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici

U Gradskoj knjižnici Knjižnica grada Zagreba u ovogodišnjoj Noći knjige, uz druge programe, održan je književni pub kviz. Za ovu prigodu bez puba, u knjižničnom okruženju, s pitanjima orijentiranim na književnost i "knjiškim" nagradama za pobjednike.

Model pub kviza prethodno je primijenjen u uspješnom programu Gradske knjižnice, projektu Kroz knjižnicu do mature, u kojem se već petu sezonu na drugi način propituje znanje zagrebačkih srednjoškolaca iz hrvatskog jezika, ali i opće kulture, te im se tako pomaže u pripremama za ispit državne mature.

Popularni format kviza ponovio se pred drugom publikom, ovaj put u Noći knjige, u organizaciji knjižničarki iz Informativno-posudbenog odjela Gradske knjižnice. Uz autorice teksta, sudjelovala je i kolegica Isabella Mauro, a njima se kao voditelj i urednik pridružio Marko Smiljić iz Knjižnice Dugave, i sam iskusni kvizaš.

Kako bismo bolje razumjeli koncept pub kvizova i ukazali na njihovu primjenjivost u knjižnicama, razgovarale smo s knjižničarem i kvizašem Markom.

Kada i kako je počelo s pub kvizovima u Zagrebu?

Pub kviz scena u Zagrebu počela se razvijati prije petnaestak godina entuzijazmom skupine zaljubljenika u kvizove, a po uzoru na svjetske, posebice britanske, primjere takvog tipa zabave. Pionirski kviz održavao se u klubu Booksa, koji stoga ima gotovo legendarni status, a igrala se i tzv. „kvizna liga“.

No nije li ubrzo došlo do prave eksplozije pub kvizaške scene?

Da, i to ne samo u Zagrebu, već u cijeloj Hrvatskoj. Danas se u dvadesetak hrvatskih gradova redovito održavaju pub kvizovi, a broj im raste iz dana u dan. U Zagrebu ih je teško pobrojati, igra se gotovo na kvartovskoj bazi. Također, neki su se i brendirali, primjerice popularna „KOZa“.

A postoji i Hrvatski kviz savez?

Hrvatski kviz savez (HKS) je neprofitna udruga građana koju su 2013. godine osnovali kviz entuzijasti i dugogodišnji pub kvizaši s ciljem promoviranja kulture kvizova i povezivanja hrvatskih kvizaša s međunarodnom scenom. Član je međunarodnog kviznog saveza i organizira brojne kvizove, pa i humanitarnog karaktera. Poseban događaj u njihovoj organizaciji  je Svjetsko kvizaško prvenstvo.

Kakva su iskustva sa specijaliziranim književnim kvizovima i njihovim održavanjem u narodnim knjižnicama?

Iako je specijaliziranih književnih kvizova bilo i prije, djeluje najprirodnije da se organiziraju (i) u knjižnicama. Ne samo zato što je među zaljubljenicima u kviz veliki broj knjižničara, već je kviz sam po sebi spoj zabave i stjecanja pa i promoviranja znanja, u čemu se može prepoznati i jedna od mnogobrojnih uloga knjižnica.

U Noći knjige u Gradskoj knjižnici natjecalo se osam ekipa s maksimalno pet igrača koji su odgovore ispisivali na pripremljene obrasce. Naglasak u ovakvim kvizovima je upravo na zajedničkom kreiranju odgovora. Nakon svake rubrike čitali su se odgovori, a na kraju – konačni poredak i pobjednik, ekipa Knjizlinzi. Nagrađeni su besplatnim jednogodišnjim članstvom u Knjižnicama grada Zagreba i knjigama, a ostali sudionici također su dobili prigodne poklone. Atmosfera je bila zabavna i opuštena, ali ne bez natjecateljskog žara, kako i priliči svakom pub kvizu, što je pokazatelj da je i knjižnično okruženje poticajno za održavanje kvizova.

Izjave sudionika Kviza knjiza u Gradskoj knjižnici dodatno ukazuju na uspješnost ovog kviza, ali i primjenjivost modela književnih kvizova u narodnim knjižnicama. Članica pobjedničkog tima, široj javnosti poznata kao „lovkinja“ Morana u popularnom HRT-ovom kvizu Potjera, podijelila je s nama da se za književnost opredijelila već na studiju, a upravo ovaj kviz doživljava kao poticaj da ponovno testira svoje znanje iz tog područja. Na pitanje zašto čita i ide na kvizove, pub kvizaš Ivan odgovara da je to za njega i zabava i testiranje vlastitog znanja. Naglašava da je čitanje danas jedan od rijetkih besplatnih oblika zabave!

Možemo zaključiti i da je Kviz knjiz bio obostrani dobitak. S jedne strane, popularizirali smo  književnost, ali i samu knjižnicu jer su se kvizaši odazvali u tolikom broju da smo prijave morali zatvoriti ranije zbog popunjenosti kapaciteta. S druge, nakon završetka kviza sudionici ne samo što su zadovoljno „pozdravili“ kvizaška okupljanja u knjižničnom okruženju, nego su nam i predložili da ih ubuduće organiziramo kao dio stalnog programa. Pojednostavljeno – knjižnica se promovirala kao zabavna institucija znanja koja je ovim potezom dobila zadovoljne konzumente svojih „usluga“ znanja. Ili, rečeno jezikom marketinga, to je win-win situacija.

Na temelju svega navedenog možemo zaključiti da se forma kviza pokazala vrijedna pažnje u planiranju budućih knjižničnih programa jer istovremeno promovira čitanje i znanje, ali i knjižnicu kao modernu i inovativnu ustanovu dostupnu svima.

Ivana Fištrek

ivana.fistrek@kgz.hr

Ivana Radenović

ivana.radenovic@kgz.hr

Sanja Repanić Blažičko

sanja.repanic@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-