-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 69, travanj 2016. :: Tema broja: Programi i projekti za pripadnike nacionalnih manjina


Prošlost, sadašnjost i budućnost zbirki na mađarskom jeziku u RH

Jedno od osnovnih načela demokratskog društva jednakost je svih građana pred zakonom, što podrazumijeva, ne samo zakonsku, već i praktičnu uređenost države koja nacionalnim manjinama osigurava određena prava kojima ih štiti od asimilacije i omogućava razvoj kulturnog i nacionalnog identiteta. Prava nacionalnih manjina u RH, između ostalog, uređena su Ustavom RH, (NN, br. 85/10. - pročišćeni tekst), Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (NN, br. 155/02., 47/10., i 80/10.), Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH (NN, br. 51/2000.), odnosno Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

Važeći Zakon o knjižnicama (NN, 105/97, 05/98, 104/00, 69/09) ne uređuje problematiku knjižnica za nacionalne manjine, iako novi prijedlog istog uključuje i odredbe koje bi trebale regulirati navedene odnose. Prijedlog novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti između ostalog predviđa da: „Narodne knjižnice izgrađuju zbirke ili nabavljaju građu na jeziku i pismu nacionalne manjine ukoliko u lokalnoj zajednici živi najmanje 1000 pripadnika određene nacionalne manjine“. Dok navedeni prijedlog ne zaživi, jedno od važnijih dokumenata na području knjižničarstva koja regulira manjinska prava, odluka je Vladinog ureda za nacionalne manjine kojom su početkom 90-ih osnovane središnje knjižnice za nacionalne manjine u okviru narodnih knjižnica. Sukladno toj odluci Gradska knjižnica Beli Manastir ima status Središnje knjižnice Mađara u RH.

Prema IFLA-inim smjernicama za narodne knjižnice, knjižnica na području svog djelovanja treba ponuditi građu za sve narode, na jezicima po njihovom izboru i onu koja se odnosi na njihovu vlastitu kulturu. Imajući to u vidu Gradska knjižnica Beli Manastir, Središnja knjižnica Mađara u RH, u okvirima svojih financijskih mogućnosti, djeluje s ciljem očuvanja i njegovanja mađarskih tradicijskih vrijednosti i kulturne baštine, zadovoljavanja kulturnih i informacijskih potreba pripadnika mađarske nacionalne zajednice i unapređivanja postojeće suradnje s matičnom zemljom. Središnja knjižnica pored toga nastoji osigurati što veću dostupnost knjiga na mađarskom jeziku te ujedno svim zainteresiranima na području RH pružiti stručnu podršku za izgradnju zbirki na mađarskom jeziku.

Zadatke i ciljeve postiže:

  • suradnjom s mađarskim knjižnicama na području Hrvatske i u matičnoj državi,  
  • suradnjom s ostalim narodnim knjižnicama i središnjim knjižnicama,
  • kupovinom i obradom knjiga na mađarskom jeziku,
  • organiziranjem različitih kulturnih manifestacija,
  • sudjelovanjem na raznim natječajima,
  • suradnjom s raznim kulturnim i prosvjetnim ustanovama,
  • suradnjom s medijima u cilju informiranja mađarske zajednice i ostalih građana,
  • stalnim stručnim usavršavanjem

Središnja knjižnica Mađara u RH, od samog njezinog osnutka, intenzivno djeluje na uspostavi suradnje i obnovi tradicionalnih stručnih veza između mađarskih i hrvatskih knjižnica te organizaciji zajedničkih programa i projekata. Tijekom godina uspostavljena je uspješna stručna suradnja prvenstveno s knjižnicama u Pečuhu, Baji, Mohácsu, Budimpešti, Csongrádu i Kecskemétu. Razmjena iskustava i informacija, zajednički rad na očuvanju manjinske kulturne baštine s obje strane granice, stručno usavršavanje te povezivanje hrvatskih i mađarskih knjižnica i knjižničarskih društava, glavni su ciljevi međuknjižnične suradnje s navedenim knjižnicama.

Središnja knjižnica u okviru Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema nastoji poticati, ali ujedno i olakšati međunarodnu suradnju između hrvatskih i mađarskih knjižnica. Sudjelovanje na raznim konfrencijama i organiziranje međunarodnih stručnih skupova spadaju među prioritete Središnje knjižnice.

Knjižnica ima posebnu odgovornost u podupiranju učenja čitanja i promicanju knjiga i druge građe za djecu. Briga i očuvanje mađarskog jezika ubraja se među temeljne zadaće Središnje knjižnice Mađara, taj se cilj nastoji ostvariti, između ostalog, kroz suradnju s obrazovnim ustanovama na području RH. Središnja knjižnica njeguje kvalitetnu suradnju s osnovnim školama u Lugu, Zmajevcu, Korogu, kao i s Prosvjetno-kulturnim centrom Mađara u RH, gdje zajedno s partnerskim knjižnicama iz Mađarske, provodi program razmjene knjižničara, u okviru kojeg se održavaju radionice na mađarskom jeziku s ciljem njegovanja i očuvanja materinjeg jezika, odnosno upoznavanja ne samo knjige i knjižnice već same osobe knjižničara.

Tradicija knjižnica i čitaonica za mađarsku narodnost u Hrvatskoj na području Baranje datira još od 19. stoljeća kada se prvi put spominje u Zmajevcu. Od 1962. godine belomanastirska knjižnica imala je relativno dobro  izgrađenu mrežu knjižnica koja je imala 18 ogranaka i 4 knjižne stanice. Među njima su bile i knjižnice u Zmajevcu, Kopačevu, Suzi, Lugu, Vardarcu, Batini, Kotlini i Novom Bezdanu koje su imale knjižničnu građu na mađarskom jeziku. Navedene zbirke danas uglavnom stoje zatvorene u domovima kulture ili drugim, s gledišta knjižničarske struke, neadekvatnim prostorima u spomenutim mjestima.

Građu na mađarskom jeziku možemo još pronaći i pri Mađarskom kulturnom društvu Népkör u osječkoj Retfali, Mađarskom kulturnom društvu Ady Endre u Zagrebu, na Odsjeku za hungarologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,  kao i u nekim narodnim knjižnicama (npr. Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku). Pored toga knjižnična građa na mađarskom jeziku nalazi se i u spomenutim školskim knjižnicama  (u Lugu,  Zmajevcu, Korogu, Prosvjetno-kulturnom centru Mađara u Osijeku) kao i u školskim knjižnicama u kojima se održavaju sati njegovanja mađarskog jezika u Bilju, Dardi, Dražu, Kneževim Vinogradima itd.

Početkom Domovinskog rata došlo je do prekida cjelokupne mreže belomanastirske knjižnice, a knjižnice koje su pripadale toj mreži nisu se uspjele oporaviti od ratnog razaranja. Od mirne reintegracije pa sve do danas, samo je Grad Beli Manastir ispunio zakonske naputke o uspostavi narodne knjižnice na svom području djelovanja, dok ostale baranjske općine nisu udovoljile toj obvezi propisanoj Zakonom o knjižnicama. Razloge tome možemo pronaći u raznim negativnim okolnostima kao što su: loša gospodarska i financijska situacija u državi, velika nezaposlenost,  neadekvatna financijska potpora države za osnivanje takvih knjižnica,  raslojenost Baranje na više općina, tradicionalna stajališta o knjižničnim uslugama.

Treba istaknuti kako su narodne knjižnice u RH neprofitne kulturne ustanove čije osnivanje, ali i dalje opstojanje u mnogome zavisi od potpore lokalnih vlasti. Država bi se također trebala uključivati u brigu o tim knjižnicama u slučajevima kada takva potpora izostane od strane lokalnih samouprava.

Gradska knjižnica Beli Manastir, Središnja knjižnica Mađara u više navrata je nastojala skrenuti pozornost općinskih načelnika o spomenutoj obvezi lokalnih vlasti u okviru kojih bi se trebale osnovati knjižnice na područjima navedenih općina, nažalost neuspješno. Treba naglasiti kako je uloga Gradske knjižnice Beli Manastir, Središnje knjižnice Mađara samo savjetodavne prirode, stoga ne postoji mogućnost samostalnog osnivanja knjižnične mreže kao ni financiranja takvih knjižnica od strane knjižnice.

S ciljem revitalizacije baranjske knjižničarske mreže, koja bi zahvatila između ostalog i mađarske čitatelje, moguće je izdvojiti više eventualnih rješenja:

  • osnivanje knjižničnih ogranaka,
  • općine samostalno osnivaju knjižnice,
  • dvije ili više općina zajednički osnivaju knjižnicu,
  • osiguravanje knjižničarke službe posredstvom bibliobusa ili bibliokombija

Treba naglasiti kako je suradnja s mađarskim manjinskim udrugama koje djeluju na području Republike Hrvatske na ovom, ali i na bilo kojem drugom srodnom polju poželjna, stoga su vrata Središnje knjižnice Mađara u RH, za sve prijedloge koji su usmjereni za dobrobit mađarske kulturne zajednice, uvijek otvorena. Suradnja može biti u raznim oblicima, od zajedničkih apliciranja na raznim natječajima u zemlji i inozemstvu, preko zajedničke suradnje u unapređivanju knjižničnog djelovanja, pa sve do organizacije raznih kulturnih i inih priredbi.

Knjižnici možete pristupiti putem linka: http://www.gkbm.hr/sredisnja_knjiznica_madjara.html

Žolti Rabi, mag. iur. et mag. bibl.

 zsrabi@gmail.com

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-