-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 68, siječanj 2016. :: Iskustva iz struke


Bicikliranje za knjižnice – Skandinavija

Knjižničar Karlo Galinec sudjelovao je na međunarodnom projektu Cycling for libraries - Bicikliranje za knjižnice, gdje se priključio ekipi od stotinu knjižničara iz cijelog svijeta u zagovaranju knjižnica i neophodnosti njihova opstanka te važnosti u razvoju suvremenog društva i svakog pojedinca u njemu. I to posebno danas kada su knjižnice diljem svijeta ugrožene zbog ekonomske krize, što je vidljivo kroz smanjivanje financijskih sredstava neophodnih za njihovo funkcioniranje. Ovogodišnja etapa bila je peta po redu, ali i najzahtjevnija dosad održanih ne samo zbog dužine, jer su knjižničari odvozili 730 kilometara u 10 dana, nego i zbog konfiguracije terena te kišnog i hladnog vremena u prvoj polovici etape. Prvih pet dana etapa se vozila brdovitim terenom Norveške i Švedske, i u tom razdoblju sudionici su prevalili više od 3000 metara uspona. Nakon dolaska u nizinske krajeve Danske knjižničari su se susreli s vjetrovitim vremenom, što je za njih bio dodatni izazov.

Kao i prijašnji, ovogodišnji događaj je uključivao minimalno PowerPointa, sjedenja u publici i izlaganja ex catedra. Sudionici su  umjesto toga održavali debate i neformalne razmjene ideja tijekom bicikliranja te su posjetili velik broj knjižnica i upoznali se s njihovim radom i programima, što je bila zaista jedinstvena prilika s obzirom da su skandinavske knjižnice poznate kao najrazvijenije i najnaprednije u svijetu. Knjižničari-biciklisti prenosili su primjere dobre prakse kolegama iz drugih knjižnica, pa tako i koprivnički predstavnik Karlo Galinec iz koprivničke knjižnice koji je svojim sudjelovanjem predstavio svoju  zemlju, grad i Knjižnicu.

Za Skandinaviju je karakteristično da je velik broj novih usluga determiniran adekvatnim prostorom i prepoznavanjem važnosti knjižnica u razvoju društva od strane političara. Takav pogled na knjižnice kao mjesta koje sudjeluje u razvoju  društva i prepoznavanje njihove važnosti omogućava uvođenje novih tehnologija što ne bi bilo moguće bez ulaganja značajnih novčanih sredstava.  Od usluga koje pružaju skandinavske knjižnice, a  moći će se u kratkom vremenu primijeniti i u lokalnoj zajednici, je edukacija u korištenju e-usluga. Edukacija uključuje poduku u korištenju online usluga banaka, državnih i lokalnih e-servisa (katastra, geoportala, plaćanja internetom, korištenje usluge e-građani itd). Uz te usluge, a s ostvarivanjem prostornih i financijskih preduvjeta, omogućit će se i preduvjeti za uvođenje  i primjena novih usluga temeljenih na novim tehnologijama i prostornim pretpostavkama.

Tu je prije svega RFID-tehnologija koju posjeduje svaka knjižnica u skandinavskim zemljama, adekvatni prostori za okupljanje djece i mladih s najmodernijim  tehnološkim sadržajima, kao i adekvatni prostori za provođenje vremena svih ostalih kategorija korisnika. Također je prepoznat trend sve veće potražnje za e-knjigama pa samim time knjižnice omogućuju pristup velikom broju takvih baza. Najzanimljivije usluge koje proizlaze iz  stupnja razvoja društva i načina na koji ono funkcionira, a uvjetovane su zakonom  koji pred knjižnice nameće obvezu knjižnica da osigurava prostor i potiče široku zajednicu na provođenje rasprava na različite teme. Teme o kojima se raspravlja su najrazličitije, od onih bitnih za razvoj društva pa do onih koje provode manje interesne skupine o pojedinim pitanjima iz djelokruga njihovog djelovanja, a u koje se mogu uključiti svi zainteresirani.

Karlo Galinec

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-