Registracija i prijava su obavezne ukoliko želite predati članak putem ovog sustava te u svakom trenutku biti u mogućnosti provjeriti trenutno stanje prijavljenih priloga.

Kao dio postupka prijave priloga, autori su dužni potvrditi sukladnost priloga koji prijavljuju sa svim sljedećim stavkama. Autorima koji se ne pridržavaju ovih smjernica prijave mogu biti vraćene.

  • Autori koji predaju rad na objavu u Vjesniku bibliotekara Hrvatske jamče da su se prilikom pisanja rada pridržavali načela akademske čestitosti.
  • Prijavljeni članak nije prethodno objavljivan niti se nalazi u postupku recenzije pri nekom drugom časopisu. Ako je članak već objavljivan, molimo to obrazložiti pod "komentari uredniku".
  • Članak zadovoljava okvire oblikovanja zadane Smjernicama za autore koje se mogu naći na stranici "Predaja radova“
  • Datoteka koja sadrži rad je u Microsoft Word, ODT ili RTF formatu.
  • Ako prijavljujete rad koji treba proći kroz postupak recenzije, svaka identifikacija autora treba biti uklonjena iz rada. Također, autorovo ime je uklonjeno iz svojstava dokumenta (do kojih se u Microsoft Wordu može doći preko izbornika Datoteka, Svojstva).
  • Ako je rad nastao na temelju nekog ocjenskog rada (završnog, diplomskog, ili doktorskog) u rubrici Metapodaci valja unijeti odgovarajuću napomenu o naslovu rada, mentoru, datumu obrane i sveučilištu na kojemu je obranjen.
  • Ako je rad nastao na temelju konferencijskog izlaganja (na primjer, kratko izlaganje ili .ppt prezentacija), u rubrici Metapodaci prilaže se odgovarajuća napomena o naslovu rada, nazivu konferencije/skupa, organizatoru i datumu predstavljanja.

UPUTE AUTORIMA

Predaja priloga

Rukopisi stručnih i znanstvenih radova za objavu u časopisu Vjesnik bibliotekara Hrvatske predaju se kroz elektronički sustav za predaju radova na adresi http://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/index.php/vbh. Prilikom registracije u sustav molimo autore da dodaju svoj ORCID ID ako ga imaju. Uz radove treba dostaviti ime i prezime, stručno zvanje i točnu službenu adresu, uključujući i adresu elektroničke pošte (prednost se daje službenoj adresi), strukturirani sažetak rada (200 do 300 riječi) na hrvatskom i engleskom jeziku. Autori su također obvezni navesti ključne riječi na hrvatskom i engleskom jeziku te naslov rada i na engleskom jeziku. 

Prilikom predaje rada autori su dužni ispuniti Izjavu o autorstvu i autorskim pravima.

Nakon provedenog postupka recenziranja u kojemu su zatražene izmjene, dopune i dorade teksta, autori su dužni:

a) u konačnoj inačici rada ispravljenoj nakon komentara recenzenata OBAVEZNO istaknuti (bojom) dijelove teksta koji su dodani prilikom ispravaka.

b) prirediti Pismo recenzentu u kojemu se u jednom stupcu navode svi recenzentski komentari, a u drugome što je autor usvojio, a što nije. Ako autor nije usvojio neke od komentara recenzenta, to treba obrazložiti.

Uredništvo prima samo neobjavljene rukopise. Prijava rukopisa za objavljivanje istoznačna je s "Izjavom o autorstvu i autorskim pravima" prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21). Time autor jamči da poslani rad predstavlja njegov originalni rukopis, da ne krši autorska prava te strogo poštuje pravila znanstvene metodologije u pogledu citiranja tuđih izvora i navoda. Šaljući tekst za objavljivanje, autor prenosi pravo prvog objavljivanja rada na izdavača časopisa i potvrđuje činjenicu da tekst nije bio ranije tiskan niti je pod razmatranjem za objavljivanje u nekoj drugoj publikaciji.

Opseg rada, izgled i oprema rada. Minimalno 4000 i maksimalno 7000 riječi, bez Popisa literature i Priloga. U iznimnim slučajevima odlukom glavnog urednika i/ili uredništva moguće je odstupiti od tog opsega. 


Strukturirani sažetak (200 do 300 riječi) treba sadržavati između 4 do 7 elemenata:
Cilj (obavezno) 
Pristup/metodologija/dizajn (obavezno)
Rezultati (obavezno) 
Ograničenja (ako je primjenjivo)  
Praktična primjena (ukoliko je primjenjivo) 
Društveni značaj (ako je primjenjivo) 
Originalnost/vrijednost (obavezno)  

Ključne riječi: do pet ključnih riječi poredanih abecedno i odvojenih točka zarezom

Uređivanje teksta
Glavni tekst rada je u Times New Roman, 12 točaka, pisan s proredom od 1,5 točke uz razmake između odjeljaka od 6 točaka. Tekst naslova tablice i slike piše se u Times New Roman, 11 točaka, s proredom od 1,5 uz razmake od 6 točaka iznad i ispod tablice odnosno slike.

Poglavlja u radu numeriraju se arapskim brojevima.

Tablice i slike unutar teksta trebaju biti numerirane redoslijedom pojavljivanja. Svaka tablica i slika trebaju biti naslovljene na način da budu čitljive i izvan konteksta. Naslovi tablica trebaju se nalaziti iznad tablice, a naslovi slika trebaju biti ispod slike. Valja izbjegavati nazive graf, grafikon, fotografija, shema, dijagram i sl. te umjesto njih koristiti izraz 'slika', a vrstu istaknuti u opisu. Unutar dijela teksta koji se odnosi na pojedinu tablicu ili sliku potrebno je u zagradi navesti o kojoj se tablici ili slici radi. Npr. (slika 1) ili (vidi tablicu 2).

Izravni citati. Izravne citate u tekstu treba koristiti štedljivo, i samo kad je neophodno nužno iskazati neku misao riječima izvornog autora. Sve izravne citate autor treba prvo najaviti u narativnom dijelu teksta (treba pojasniti razloge odluke da se nešto izravno navede) te po završetku citata prokomentirati odnosno pojasniti što je izvorni autor u tom citatu mislio reći. Citate koji iznose do 10-ak riječi treba navesti unutar teksta uobičajenim tipom slova i staviti u znakove navoda. Ukoliko je citat opsežniji, treba ga izdvojiti iz cjeline teksta kao poseban ulomak i staviti u navodnike, bez ikakvog daljnjeg oblikovanja.

CITIRANJE:
Bilješke u tekstu:

Vjesnik bibliotekara Hrvatske od 65. godišta koristi sustav bibliografskih bilješki koje se navode u tekstu i po potrebi objasnidbene bilješke kao podnožne bilješke (fusnote) za što se u tekstu dodaje brojka u superscriptu. U tekstu se u zagradi navodi prezime autora, godina i ako je potrebno stranica odijeljena od godine dvotočkom. U slučaju da se određeni dio teksta temelji na više različitih izvora informacija, svi se ti izvori trebaju navesti unutar zagrade, odijeljeni jedan od drugoga točkom-zarezom. Ako korišteni izvor ima više od tri autora, navodi se prezime prvog autora i oznaka et al. i godina. Oznaku “Isto” moguće je koristiti ako se bilješke vezane uz određeno djelo navode jedna za drugom (npr. isto: 8.). Kod prvog navođenja autorovog imena preporučuje se uporaba inicijala imena.

Popis literature na kraju rada:

Bibliografski navodi (referencije) trebaju biti navedeni kako slijedi:

McGarry, K. (1993). The Changing context of information: An Introductory analysis. 2nd ed. London: Library Association Publishing.

Crawford, W.; M. Gorman (1995). Future libraries: Dreams, madness & reality. Chicago; London: American Library Association.

Beaudiquez, M.; F. Bourdon; S. Zilhard (1991). Management and use of name authority files – personal names, corporate bodies and uniform titles: Evaluation and prospects. München: K. G. Saur.

Zakon o autorskom pravu (2003). Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. Narodne novine 167, 2399. [citirano: 2021–05–11]. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_167_2399.html.

Zakon o knjižnicama (2019). Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Narodne novine 17, 356. [citirano: 2021–05–11]. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_17_356.html.

– ako publikacija sadrži djelo do najviše 7 autora u popisu literature nakon prvog autora i izraza et al. uz godinu u zagradi (slijedi se navođenje koje se koristilo u tekstu), navode se svi autori. U slučaju da se navodi djelo s više od sedam autora, navodi se prvih sedam autora, a zatim s dopisuje izraz 'i suradnici'. 

Anderson et al. (2001). Anderson, C. J.; M. Glassman; R. B. McAfee; T. Pinelli. An Investigation of factors affecting how engineers and scientists seek information. Journal of Engineering and Technology Management 18: 131–155. 

Dreisiebner et al. (2021). Dreisiebner, S.; A. K Polzer; L. Robinson; P. Libbrecht; J-J. Boté-Vericad; C. Urbano; T. Mandl i suradnici (2021). Facilitation of information literacy through a multilingual MOOC considering cultural aspects. Journal of documentation 77, 3: 777 – 797 doi:10.1108/JD-06-2020-0099.

– ako se navodi članak u časopisu ili zborniku

Davies, E. (1997). Learn by wire: Managing network access to learning materials. The Electronic Library 15, 3: 205–214.

Capurro, R. (1992). What is Information Science for?: A Philosophical reflection. In: P. Vakkari and B. Cronin (eds). Conceptions of Library and Information Science: Historical, empirical and theoretical perspectives (Pp 82–96). London: Taylor Graham.

– ako se navodi članak objavljen na elektroničkom mediju (daljinski dostupan rad)

ELINOR Project (s. a.). International Institute for Electronic Library Research: the ELINOR Project. [citirano: 1999–05–11]. Dostupno na: http://ford.mk.dmu. ac.uk/Projects/ELINOR

Tri dana izolacije (2020). Tri dana izolacije: Evo kako knjige koje ste vratili u knjižnicu provode vrijeme u karanteni. [citirano: 2020–10–01]. Dostupno na: https://www.sibenik.in/sibenik/tri-dana-izolacije-evo-kako-knjige-koje-ste-vratili-u-knjiznicu-provode-vrijeme-u-karanteni/122088

Manzo, K. K. (1997). Libraries seeking updated role as learning center. Education week 16, 30. [citirano: 2002–04–15]. Dostupno na: http:// www.epnet.com/ehost/login.html 

ako se navodi mrežno dostupan rad koji ima DOI oznaku. Popisu literature potrebno je navesti pripadajuću DOI oznaku. U takvim slučajevima nije potrebno navoditi ni URL adresu ni datum pristupa

Bosančić, B. (2016). Proces stjecanja znanja kao problem informacijskih znanosti. Libellarium 9, 1: 31–58. http://dx.doi.org/10.15291/libellarium.v9i1.249

– ako se navodi članak objavljen na elektroničkom mediju (mjesno dostupan rad)

Fluckiger, F. (2001). Multimedia over the Internet. In: M. Matijašević et al. (eds). Joining Efforts from Communication to Collaboration over the Internet: Conference proceedings. 3rd CARNet Users Conference ‒ CUC 2001 [CD-ROM]. Zagreb: CARNet.

– ako se navodi članak objavljen i u tiskanom i u elektroničkom obliku

Barbarić, A. (2003). Povijesni pregled razvoja OPAC-a. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 3/4: 48–58. [citirano: 2005–04–05]. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/97/vbh/God.46(2003), br.3–4 

posredno citiranje treba izbjegavati, no ako se ne može izbjeći, posredno citiran rad treba navesti kao u primjeru

Za posredno citiranje koristi se izraz "Navedeno prema:". Posredno citirati znači citirati određenog autora/djelo već citirano unutar druge knjige/članka koja/i je korišten. Primjer citiranja unutar teksta:

(Aitchinson and Gilchrist, 1987, navedeno prema Rowley, 1994: 112).

U Popisu literature navodi se:

Aitchinson, J.; A. Gilchrist (1987). Thesaurus construction. 2nd ed. London: Aslib. Navedeno prema: Rowley, J. The Controlled versus natural indexing languages debate revisited: A Perspective on information retrieval practice and research. Journal of Information Science 20, 2(1994): 108–119.


Za sva dodatna pitanja i nedoumice, obratite se Uredništvu.