-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 64, listopad 2014. :: Iz knjižnica


Nova zgrada jelšanske knjižnice

 

Marija Plantarič-Huljić

v. d. ravnateljice Općinske knjižnice i čitaonice Jelsa

opcinska.knjiznica.i.citaonica.jelsa@st.t-com.hr

 

Općinska knjižnica i čitaonica Jelsa slijednica je Narodne čitaonice osnovane 1868. godine no njezina prava povijest zapravo započinje 23. travnja 1939. godine kada je u svrhu širenja i podizanja narodne prosvjete osnovana Općinska knjižnica Jelsa, „čitaonica puka“, tj. javna knjižnica namijenjena svim članovima tadašnje zajednice, ali i turistima, što treba posebno naglasiti.

Počela je s radom u Svečanoj dvorani Općinskog doma, a trajni smještaj bio je predviđen u Domu kulture koji su izgradili te iste 1939. godine. Poslije rata narodna knjižnica pravno-formalno nije postojala sve do 1998. godine kad je osnovana Općinska knjižnica i čitaonica Jelsa, a živi svjedoci reći će da je u Jelsi bila knjižnica od kad pamte. Njezinim su članovima, kako kažu, bili barem za vrijeme svojega školovanja.

Dana 10. studenog 2003. Knjižnica je stradala u požaru u kojem su nestali i oni rijetki pisani dokazi o njenom ranijem postojanju, dokazi da je unatoč neriješenom statusu knjižnica djelovala od 1946. godine dalje i da je bila jedina knjižnica na Hvaru u razdoblju od sedamdesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća. U svojoj dugoj povijesti, od 1868. nadalje knjižnica nije bila dostupna korisnicima samo tijekom dva razdoblja: za vrijeme talijanske okupacije u vrijeme Drugog svjetskog rata te poslije požara 2003. do siječnja 2006. godine kada je započela s radom u privremenom prostoru. Korisnici su posuđivali građu u dječjem odjelu i odjelu za odrasle, no za ostale odjele i aktivnosti koje propisuju standardi te za zapošljavanje novog osoblja, nije bilo prostora.

Tek je ove godine u Jelsi u stručnome smislu uređena prava knjižnica, u prostoru koji je zaista namijenjen njezinoj djelatnosti i koju je otvorio 14. kolovoza 2014. premijer Zoran Milanović u nazočnosti uzvanika Općine Jelsa prigodom Dana Općine.

Prostor u Domu kulture, koji je sada preuređen u knjižnicu, sastoji se od dvije veće prostorije ukupne površine 180 m2 na katu i ranije se nije koristio, osim povremeno u zimskim mjesecima za treninge rukometa. Kad je izgrađena sportska dvorana ostao je posve neiskorišten. Djelatnici knjižnice predlagali su preseljenje u taj prostor više puta od 1995. godine da bi ideja bila prihvaćena tijekom 1999. godine. Prvim nacrtima rekonstrukcije Doma potkrovlje nije obuhvaćeno, zato su radovi započeti poslije požara prekinuti i pristupilo se izradi novog idejnog i glavnog projekta koji je dovršen 2005. godine. Njime je predviđena i rekonstrukcija potkrovlja i krova čime je za knjižničnu djelatnost osigurana zadovoljavajuća površina za rad i razvoj. Trebalo je gotovo deset godina da konačno knjižnica useli u svoj dom. Cijena cijelog projekta iznosila je 4 520 144 kn od čega je Ministarstvo kulture sudjelovalo s 3 570 000 kn, a osnivač, Općina Jelsa, s 950 144 kn.

Dom kulture nalazi se u samom centru Jelse i idealno je mjesto za smještaj knjižnice jer se tu susreću svi komunikacijski putovi. U prizemlju su trgovina i ribarnica, a knjižnica na katu podijeljena je u dva nivoa spojena stepenicama u sredini prostora uz koje je smješten informacijsko posudbeni pult. Na prvom nivou, ukupne površine 160 m2 posudbenim odjelima namijenjeno je 140 m2 od čega južnu stranu prostorije popunjavaju odjel periodike s čitaonicom tiska i dječji odjel, kojemu uz zapadni zid slijedi odjel multimedije, a u sjeverni dio prostora smještena je književnost za odrasle. Tu su četiri priključna mjesta za računala namijenjena korisnicima. Prostor za osoblje i sanitarije zauzimaju 20 m2 prostora. U potkrovlju je prostor zbog stepeništa manji. Južnu stranu potkrovlja zauzima prostor za javne programe sa stolovima s priključnicama za računala i stolicama za manifestacije te zavičajna zbirka. Sjeverni i istočni dio namijenjen je znanstveno-popularnoj literaturi, referentnoj zbirci i prostoru za tihi rad. Dio od završetka stepeništa do zapadnog zida iskorišten je za spremište i smještaj glavnog računala (34 m2). Unutarnji ambijent u knjižnici je suvremen i korisniku ugodan.

Knjižnica sada raspolaže sa 17 000 naslova odnosno 20 000 jedinica građe. Djeci je namijenjeno 3 800 svezaka knjižne građe. U čitaonici je 560 svezaka, zavičajnoj zbirci 370, a oblikuje se i odjel s audiovizualnom građom koji sadrži 1 000 jedinica. Za odjel periodike u prethodnom prostoru nije bilo uvjeta. Uz katalogizaciju se u obradi građe primjenjuje predmetno označivanje (16 000 predmetnica), anotiranje i skeniranje naslovnica. Knjižnica se u svom poslovanju služi računalnim programom MetelWin.

Nova jelšanska knjižnica sasvim je posebna knjižnica jer je stvorena solidarnošću žitelja Hrvatske. Već 15. studenoga 2003. godine na Interliberu je započela akcija Darujmo knjigu za Jelsu u organizaciji Knjižnica Grada Zagreba i Gradske knjižnice Marka Marulića iz Splita, a 21. studenog je Slobodna Dalmacija krenula s akcijom Knjiga za Jelsu. Tako je za pomoć Jelsi senzibilizirana cjelokupna knjižnična zajednica, nakladnici, ustanove i građani. Zahvaljujemo svima i vjerujemo da je nova knjižnica dostojna ljubavi koju je Hrvatska pretočila na njezine police i u njezinu izgradnju. Ova lijepa knjižnica sada ima osposobljene posudbene odjele s knjižnom i audiovizualnom građom te povezanost sa svijetom putem interneta, ima prostor s propisanim cjelinama u kojem je na policama smješten do sada obrađeni fond, no da postane jedno živo kulturno i informacijsko središte treba osoblje koje će nastaviti dosadašnji rad te raditi na sadržajima koji u dosadašnjim uvjetima nisu bili mogući, treba povećati otvorenost knjižnice i broj korisnika te naravno biti primjereno financirana za obavljanje djelatnosti. Knjižnici sada treba udahnuti život.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-