-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 64, listopad 2014. :: Iz knjižnica


Mediji i sredstva ovisnosti – zdravstveni odgoj u školskoj knjižnici

Jelena Cvrković

Knjižnica OŠ Mitnica, Vukovar

jcvrkovic@gmail.com

 

Današnji svijet nezamisliv je bez medija i sredstava masovne komunikacije. Mediji su postali dio današnje kulture i jedna od neizbježnih sastavnica procesa socijalizacije. U suvremenom društvu, nove generacije odrastaju u sve bogatijem kruženju novih medija i informacija. Sukladno tome, mijenja se utjecaj medija na djecu, osobito u komunikacijskom pogledu.

Prisutnost medija u svim područjima života implicira i korištenje medija u obrazovnom procesu. Novi mediji i nove tehnologije zahtijevaju od nas školskih knjižničara da budemo medijski obrazovane i osviještene osobe kako bismo svoje učenike mogli uz pomoć medija zainteresirati za učenje te ih istovremeno obrazovati za kritičko promatranje svijeta medija i kvalitetno snalaženje među informacijama.

U radu s učenicima kroz knjižnično-informacijsku pismenost, htjela sam utvrditi koliko današnji mediji utječu na komunikaciju učenika. Pomažu li novi mediji, primjerice računala i mobiteli, u komunikaciji ili je narušavaju?

Neka istraživanja pokazala su pozitivan utjecaj na jezični razvoj, dok su druga pokazala da je taj odnos štetan. Upravo zbog toga uloga školskog knjižničara od presudne je važnosti – mi smo ti koji možemo utjecati da novi mediji nemaju negativan utjecaj na jezični razvoj naših učenika.

Školski knjižničari u suradnji sa učiteljima i roditeljima imaju zadaću pomoći učenicima u medijskom opismenjavanju i stjecanju vještinakoje će koristiti u svojim budućim iskustvenim učenjima.

Na jednom od održanih sati knjižnično-informacijske pismenosti, uz korelaciju sa zdravstvenim odgojem (tema: Mediji i ovisnosti, 4. razred osnovne škole), pokušala sam doći do spoznaje kolika je i kakva komunikacija učenika upotrebom računala i/ili mobitela.

Posljedica provođenja više vremena na računalu i/ili mobitelu jest nedostatak ili slaba međusobna komunikacija. Utvrđeno je da učenici sve slabije i lošije komuniciraju te da im je rječnik sve oskudniji. Komunikacija se svodi na korištenje skraćenica i emotikona.

Učenici sve češće u svojoj komunikaciji putem interneta i/ili mobilnih uređaja, koriste emotikone kao elemente neverbalne komunikacije. Razumijevanje neverbalnih elemenata u komunikaciji postaje neizostavni čimbenik informacijske pismenosti pojedinca. Možemo reći da je neverbalna pismenost postala dio informacijske pismenosti.

Osim otkrivanja komunikacijskog jezika putem suvremenih medija, na satu sa učenicima 4. razreda nastojala sam saznati kakav utjecaj ostavljaju oglasi (reklame) na djecu (učenike). Gledajući dokumentarni film: Djeca potrošači, održavanjem radionice gdje su učenici samostalno izrađivali zadani oglas (reklamu), došla sam do spoznaje o velikom utjecaju reklama na djecu/učenike. Promišljanja naših učenika o utjecaju reklama vrlo su zadovoljavajuća, naime, učenici su svjesni kako oglasi utječu na njih te posljedica njihova konzumiranja. Učenici su uočili jezičnu neispravnost pojedinih oglasa te koliko brzo oglasi ulaze u našu komunikaciju. Oglasi tako postaju dio naše komunikacije koja time postaje sve lošija komunikacija.

Kakve će posljedice imati mediji i medijski sadržaji na učenike/djecu, odlučuju prije svega roditelji, ali i škola, učitelji, školski knjižničari. Osim medijske pismenosti koju trebaju proći učitelji, školski knjižničari, stručni suradnici, trebali bi je proći i roditelji. Postati medijski pismen znači naučiti postavljati prava pitanja o onome što gledamo, čitamo ili slušamo te naučiti o tome svemu misliti svojom glavom.

Bez obzira na sve pozitivne strane novih medija, treba voditi računa da se ne ugroze istinske vrijednosti kao što su živa riječ, knjiga i druženje.

Zbog sve šireg problema nedostatka vremena, u današnjem u globalnom svijetu tehnologije i informacija moramo pronaći dovoljno vremena za kvalitetan, živi razgovor, koji kod učenika razvija vještine koje će im koristiti u svoj budućoj komunikaciji.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-