-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 64, listopad 2014. :: Predstavljamo


Pazinska Kuća za pisce – Hiža od besid

Iva Ciceran

predsjednica Upravnog odbora Hiže od besid,

Gradska knjižnica Pazin

ivaciceran@yahoo.com

 

Kuća za pisce – Hiža od besid pazinska je, ali i istarska kulturna institucija. Smještena je na Buraju, starom dijelu grada Pazina koji je zaštićen kao spomenik kulture. Atraktivnosti pozicije pridonosi to što je nadomak srednjovjekovnog Kaštela, a iznad ponora Pazinske jame.

Ruševna zgrada u vlasništvu Grada Pazina obnovljena je zajedničkim sredstvima Istarske županije i Grada Pazina. Radovi na Kući započeli su 2007. godine, a dovršeni su u studenom 2009. godine kada je svečano otvorena. Sastoji se od prizemnog prostora koji ima javnu namjenu (za književne večeri, predavanja i druge kulturne manifestacije) i garsonijere na katu u kojoj je predviđen smještaj gostiju.

Prilikom otvaranja Kuća je ugostila književnika Roberta Perišića koji je ujedno bio gost prve književne večeri. Nakon njega Kuća je ugostila Maju Vidmar, Zoltána Medvea, Milana Rakovca, Renata Baretića, Sanju Lovrenčić, Rusanku Ljapova, Miroslava Kirina, Ota Oltvanjija, Lászla Végela, Dortu Jagić, Igora Isakovskog, Nikolu Madžirova, Đurđu Knežević, Dinka Telećana, Srđana Srdića, Nenada Vlahovića, Seher Çakir, Mirnesa Sokolovića, Marka Sosiča, Mimu Simić, Marka Pogačara, Mirjanu Đurđević, Vanju Spirina i druge.

Osim navedenih autora i stipendijskih boravaka u su Kući održane i književne večeri te putopisne tribine na kojima su se publici predstavili sljedeći autori: Katarina Brbora, Nenad Ivanković, Hrvoje Ivančić, Jasen Boko, Nenad Vlahović, Dvina Meler, Juraj Bubalo, Radoslav Petković, Željko Maurović, Slavenka Drakulić (na slici dolje) i drugi.

Kuća za pisce otvorena je za domaće i međunarodne autore koji se književnim stvaralaštvom bave iz različitih aspekata, od pisaca do prevoditelja, teoretičara, povjesničara književnosti ili književnih znanstvenika. Programom rada, osim aktivnosti s autorima-stipendistima smještenima u Kući, predviđena su gostovanja nekih aktualnih i publici poznatijih imena u Hrvatskoj na čija je javna čitanja i razgovore jednostavnije privući širu publiku. S druge strane, cilj je, svakako, ugostiti i manje poznate, samozatajne, ali kvalitetne autore.

Potrebno je istaknuti da se Kuća za pisce narednih godina misli programski više otvarati za autore s područja šire regije, Balkana, Mediterana i Srednje Europe te se na taj način uključiti u mrežu gradova književnosti. Kroz stipendijske boravke planira se ugostiti strane autore, ali i omogućiti hrvatskim autorima boravke u sličnim programima i projektima u regiji.

Do sada je uspješno ostvarena suradnja s Goethe Institutom iz Zagreba kroz provedbu natječaja za stipendijski boravak u Kući za pisce autora ili autorice iz Njemačke na koji svake godine stigne 20-30 prijava. Uwe Rada (svibanj) i Svealena Kutschke (listopad) su autori koji jesu ili će tijekom 2014. boraviti u Pazinu po mjesec dana. Proveden je natječaj i za 2015. godinu te je odlučeno da će na stipendijske boravke biti pozvane Marica Bodrožić (rujan) i Anne Hahn (listopad).

Uspješna suradnja ostvarena je i s Austrijskim kulturnim forumom (stipendijski boravak Seher Peherstorfer-Çakir u Pazinu). Predviđeno je gostovanje austrijskih autora i u 2015. godini kao temelj za buduću suradnju kroz razmjenu stipendijskih boravaka hrvatskih i austrijskih autora.

 

 

Program rada za 2015. godinu

 

Tijekom 2015. godine Kuća za pisce ugostit će prozaike, pjesnike, esejiste i prevoditelje iz Hrvatske, Austrije, Njemačke, Makedonije, Srbije i Italije. Predviđeni su stipendijski boravci u trajanju od 15 do 30 dana tijekom kojih će autori biti predstavljeni književnoj publici Istarske županije. Od autora se očekuje da za vrijeme boravka ostavi neki pisani trag (sadržaj i oblik ostavljeni su na izbor) s napomenom da je materijal nastao u Kući za pisce – Hiži od besid. Gostovanja autora dogovarat će se u skladu s obvezama samih autora, ali i kalendarom događanja koji će utvrditi Programsko vijeće Kuće za pisce.

Autori i autorice s kojima će se istarska publika moći družiti tijekom 2015. godine jesu Edo Popović, Bekim Sejranović, Ermis Lafazanovski, Bojan Krivokapić (na slici), Antonela Marušić (Nora Verde), Tomislav Marković, Nataša Skazlić, Goran Skrobonja i Tomica Šćavina.

Voditelji razgovora s autorima tijekom književnih večeri bit će Branko Vasiljević, pjesnik i član Programskog vijeća, Davor Šišović, novinar i publicist, Neven Ušumović, pisac i predsjednik Programskog vijeća ili drugi voditelj/i prema prijedlogu Programskog vijeća.

 

 

Dodatne aktivnosti i programi

 

Osim navedenih programa, stalni program Kuće čine gostovanja književnika u sklopu Noći knjige, u Mjesecu hrvatske knjige i programi u suorganizaciji istarskih narodnih knjižnica.

Programsko vijeće donijelo je odluku da se i u 2015. godini dodijeli Nagrada „Edo Budiša“. Dobitnici nagrade do sada su bili Srđan Srdić (2012), Marko Pogačar (2013) i Bojan Krivokapić (2014).

Godišnja književna nagrada Istarske županije – Regione Istriana „Edo Budiša“ dodjeljuje se u spomen na rovinjskog književnika Eda Budišu (1958 – 1984), čije je djelo unatoč preranoj smrti ostavilo snažno i prepoznatljivo nasljeđe u istarskoj i hrvatskoj književnosti, osobito u kratkim pripovjednim formama. Nagrada „Edo Budiša“ dodjeljuje se jednom godišnje autoru/ici do 35 godina starosti kojemu/kojoj je u prethodnoj godini objavljena zbirka kratkih priča na području s kojeg nije potreban prijevod na hrvatski jezik (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora).

U sklopu programa rada pokrenuta je nakladnička djelatnost. Plan je jednom godišnje objaviti prijevod djela koje je tematski vezano za Istru. U plan ulaze i reizdanja naslova istarske tematike koji se iz različitih razloga ne mogu naći u hrvatskim knjižnicama, odnosno na hrvatskom tržištu knjiga. Tako je 2012. godine objavljen roman Radoslava Petkovića Put u Dvigrad (iz 1979), a 2013. godine dvojezično izdanje romana Sindrome da frontiera (Sindrom granice) slovenskog autora Aljoše Curavića. Knjiga je prvi put objavljena u Firenzi 2003. godine na talijanskom jeziku. Do kraja 2014. godine odlučit će se koji će naslov biti objavljen u 2015. godini.

U 2016. godini planirano je objavljivanje sabranih djela Ede Budiše. Osim sabranih djela publikacija bi sadržavala dodatak kojeg čini bibliografija Budišinih radova, bibliografija referentne literature o Budiši, kao i izbor tekstova o njegovom književnom djelu.

 

Hiža - dom

 

Na kraju, recimo da Hiža nije osmišljena kao samo inspirativno mjesto za pisanje i stvaranje, ona je dom književniku, prevoditelju, umjetniku... za vrijeme njegova boravka u Pazinu. Književnik-gost tako u tom razdoblju preuzima ulogu domaćina i dočekuje u svojoj Kući publiku, predstavnike medija i književne javnosti.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-