-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Iz inozemstva


Godišnja skupština i konferencija EBLIDA-NAPLE
Atena, 13. – 14. svibnja 2014.

Marijana Mišetić, mmisetic@ffzg.hr

Nevia Raos, nraos@ffzg.hr

Hrvatsko knjižničarsko društvo

 

Dana 13. i 14. svibnja 2014. u Ateni (Grčka) održala se 22. konferencija Europskog ureda za knjižnične, informacijske i dokumentacijske udruge (EBLIDA) i 12. NAPLE konferencija na temu „Libraries in Transition : Changes? Crisis? Chances! u suorganizaciji EBLIDA-e i Grčkog društva knjižničara i informacijskih stručnjaka (EEBEP).

Utemeljena 1992, EBLIDA djeluje kao spona između europskih institucija i europskih knjižničarskih zajednica. U središtu su njezina interesa pitanja europskog informacijskog društva, posebice teme autorskih prava, licenciranja i digitalizacije u sferi kulture i obrazovanja s jedne, i zajedničkog europskog zakonodavstva s druge strane. Uz primjereno informiranje i educiranje knjižničarskih zajednica, djelovanja EBLIDA-e usmjereno je prema brizi za knjižnice i knjižničarstvo u europskom zakonodavnom prostoru.

Godišnji sastanak Vijeća EBLIDA-e održan je tradicionalno dan prije godišnje skupštine i konferencije EBLIDA-NAPLE. Dnevni je red uključivao EBLIDA-ino godišnje izvješće o radu te izvješća pojedinih ekspertnih grupa: EGIL-a (Expert Group on Information Law) i EGCIS-a (Expert Group on Culture and Information Society). Od 2013. godine na čelu EGIL-a nalazi se Ulrika Domelöff Mattsson (Švedska), dok je na čelu EGCIS-a Aldo Pirola (Italija).

Središnji dio sastanka, uz usvajanje financijskoga izvješća za 2013. te programa rada za razdoblje 2014/2015, bio je posvećen EBLIDA-inoj kampanji Pravo na e-čitanje (Right to e-read Campaign), Kampanja je započela 22. travnja 2014. godine na Međunarodni dan knjige, nakon opsežnih priprema čiji se dio odvijao i na sastancima EBLIDA-inih tijela u studenome 2013. u Zagrebu, i u kojima je aktivno sudjelovalo Hrvatsko knjižničarsko društvo. Više informacija o kampanji dostupno je na web-stranicama kampanje: http://www.eblida.org/e-read/home-campaign/.

Tijekom sastanka Vijeća, EBLIDA je u više navrata iskazala zahvalnost Hrvatskome knjižničarskom društvu za gostoljubivost i dobru organizaciju sastanaka EBLIDA-inih tijela u Zagrebu. Vezano uz pravo na e-čitanje, EBLIDA je najavila novo stajalište o knjižnicama i pismenosti u Europi te apelirala da knjižnice potaknu korisnike na potpisivanje peticije za pravo na e-čitanje, u nadi da će prikupiti milijun potpisa, kao stoti dio ukupnog broja korisnika knjižnica u Europi (link na EBLIDA-inu peticiju: http://www.change.org/en-GB/petitions/for-the-right-to-e-read).

Središnje teme ovogodišnje konferencije EBLIDA-e bile su uloga knjižnica u europskoj pismenosti, jake knjižnice i jaka društva, te oblici tehnološke, ekonomske i društvene promjene i njihov utjecaj na knjižnice. Zapaženi predavači u prvom dijelu konferencije bili su predsjednik EBLIDA-e Klaus-Peter Böttger (na slici), predsjednik NAPLE Foruma Jan Braeckman, predsjednica IFLA-e Sinikka Sipilä, utemeljiteljica i počasna predsjednica nizozemske Zaklade za čitanje i pisanje (Stichting Lezen & Schrijven) princeza Laurentien od Nizozemske.

Drugi dio konferencije protekao je radom u paralelnim tematskim sesijama, nakon kojih su slijedili rasprava i zaključci. U raspravi je naglašena važnost utjecaja knjižnica na društvo kroz prostor kulture, rekreacije, tehničkog i tehnološkog razvoja i inovacija, etičkog i filozofskog kritičkog sagledavanja te zaštite i razvoja dostignuća čovječanstva. Naglašen je najneposredniji utjecaj knjižnica na čitanje, pismenost, održanje jezika, kulture i identiteta, čuvanje i dijeljenje znanja, te samu budućnost čovjeka.

Predsjednica IFLA-e Sinikka Sipilä naglasila je da knjižnice podižu kvalitetu života u svim segmentima, a da bi one to mogle činiti, moraju djelovati u povoljnom zakonodavnom okviru te imati definirane snažne nacionalne kulturne politike, izrađene strateške dokumente, preporuke i standarde. Misija je europskih knjižnica stvoriti naciju kvalitetno obrazovanih građana, i u tu svrhu moraju dobiti svu pomoć u održavanju vlastite infrastrukture, u zapošljavanju i plaćanju djelatnika, te u izgradnji i održavanju sustava obrazovanja za struku.

Rasprava je naglasila i osjetljiv položaj obrazovanja i znanosti te knjižnica kao obrazovno-znanstvene infrastrukture, s obzirom na tendencije suvremene politike i tehnologije, da često daju deklarativnu podršku društvu jednakosti i jednakih prilika, dok u stvarnosti proizvode sve snažniji „digital divide“ i društvo nejednakosti.

Suvremene društvene tendencije dovode i do obezvređenja koncepta dugotrajnosti kroz trud, ulaganja, znanje, proizvode, odgovornost, a teme ekonomije i gospodarstva dominiraju privatnim i javnim prostorom.

Položaj knjižnica pritom se ne može razmatrati odvojeno od promjena položaja u nakladničkoj djelatnosti, ali i općih promjena u potrebama korisnika. Također, položaj knjižnica ne može se izdvojiti iz odgovornosti države za stvaranje društva obrazovanih građana, nasuprot privatnog interesa, čiji je primarni cilj stvaranje kapitala. Rasprava je bila dodatno intonirana recentnim događanjima u Grčkoj, kolijevci europske civilizacije i kulture i napose demokracije, koja prolazi kroz turbulentna politička i ekonomska iskustva.

Konferencija EBLIDA-e informirala je i o radu Mreže europskih politikā pismenosti (European Literacy Policy Network – ELINET), koja je ustanovljena u veljači 2014. g. kako bi se umanjili i spriječili različiti oblici nepismenosti u Europi. Mreža je osnovana na inicijativu Europske komisije, u svrhu podizanja svijesti, prikupljanja i analize informacija, razmjene politika, dobre prakse i inicijativa vezano uz djecu, mlade i odrasle sa slabim vještinama pismenosti. Suradnju s ELINET-om EBLIDA je najavila i na ovogodišnjoj generalnoj konferenciji i skupštini IFLA-e u Lyonu (Francuska).

Ovogodišnje konferencije EBLIDA-NAPLE održane su na Tehnološko-obrazovnom institutu u Ateni, uz podršku Odsjeka za knjižničarstvo i informacijske sustave atenskoga sveučilišta. Prisustvovalo im je oko 120 sudionika iz cijele Europe.

Grčko je društvo knjižničara i informacijskih stručnjaka sudionicima obiju konferencija dalo mogućnost za tri iznimno edukativna i ugodna druženja: u Grčkoj nacionalnoj knjižnici u središtu Atene, na neformalnoj večeri, te u posjetu knjižnici i izletu u Mikenu.

Grčka nacionalna knjižnica čuva dva milijuna svezaka knjižne građe, 11 600 naslova časopisa te 10 000 geografskih karata i jedinica neknjižne građe. U trezoru se čuva 4 500 rukopisnih kodeksa koji potječu iz vremena od 9. do 19. stoljeća. Izlet u Mikenu omogućio je polaznicima konferencija uvid u same početke grčke arhajske civilizacije, ali i posjet bivšem tvorničkom kompleksu i primjeru nekadašnje industrijske arhitekture s kraja 19. stoljeća, koji je suvremenom prenamjenom postao lokalno kulturno središte s polivalentnim prostorima, koji uključuju i knjižnicu.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-