-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Tema broja: školske knjižnice (knjižnična raznovrsnost u homogenosti)


Projekt informatizacije školskih knjižnica Primorsko-goranske županije

Ljiljana Črnjar, ljiljana.crnjar@gkri.hr

Milka Šupraha-Perišić, milka.supraha-perisic@gkri.hr

Gradska knjižnica Rijeka

 

Prelaskom Gradske knjižnice Rijeka na novi računalni sustav Zaki 2009. godine otvoren je put ka izgradnji jedinstvenog knjižnično informacijskog sustava knjižnica na području matičnosti.

S tim ciljem, a na temelju prethodno provedene analize stanja, krajem 2009. godine sačinjen je prijedlog projekta informatizacije školskih knjižnica u Primorsko-goranskoj županiji koji se trebao provesti u fazama, kroz nekoliko godina, ovisno o osiguranim sredstvima. Tri osnovna preduvjeta za informatizaciju bila su: da knjižnica nema knjižnični softver ili je postojeći nestandardan, da knjižnica raspolaže odgovarajućom računalnom opremom i pristupom internetu, te da je knjižničar stručan, odnosno ima odgovarajuće zvanje.

Zahvaljujući podršci Primorsko-goranske županije koja je prihvatila prijedlog projekta i kontinuirano ga uvrštavala u program sufinanciranja javnih potreba, u trogodišnjem razdoblju od 2010. do 2012. informatizirano je ukupno 26 školskih knjižnica u 28 škola i to 15 osnovnih i 13 srednjih kojima je osnivač Primorsko-goranska županija.

Osim ovih škola, mreži knjižnica pristupile su tri riječke osnovne škole za talijansku manjinu čiji je osnivač Grad Rijeka. Škole su same snosile troškove implementacije programa, a Gradska knjižnica Rijeka im je pružila edukaciju na isti način kao i ostalim školskim knjižnicama u okviru projekta.

Sveukupno je do sada u sustav uključeno 29 školskih knjižnica u 31 školi.

Sa svakom skupinom provodila se prvo skupna edukacija, a potom individualna u pojedinoj školskoj knjižnici.

Individualna edukacija obuhvaća rad u sljedećim modulima Zakija: Modulu nabave, Modulu obrade građe, Modulu posudbe, Modulu statistike i Modulu revizije i otpisa.

Programi edukacije za korištenje ovih modula izvode se postupno, sukladno dinamici unosa postojećeg fonda u računalni sustav te je edukacija za pojedine module i dalje u tijeku.

Prednosti ovako organizirane edukacije su: individualan pristup svakom knjižničaru u njegovoj školskoj knjižnici, postupnost u svladavanju pojedinih modula, održavanje kontinuiteta u radu, stalno stručno praćenje i pomoć u svim fazama rada.

Skupnu i individualnu edukaciju organiziraju i vode Ljiljana Črnjar, voditeljica županijske matične službe i Milka Šupraha-Perišić, voditeljica Službe nabave, obrade i zaštite GKR.

Sveukupno je do sada održano 86 individualnih edukacija koje su u prosjeku trajale 4 do 5 sati.

Nadalje, za svu građu za koju knjižničari ne nalaze zapise u zajedničkoj bibliografskoj bazi Služba nabave, obrade i zaštite GKR obavlja poslove dopune normativne baze i katalogizacije. U proteklom razdoblju od četiri godine kreirano je blizu 1 000 zapisa.

Rezultati projekta u školskim knjižnicama očituju se kroz: informatizaciju cjelokupnog poslovanja upotrebom integriranog knjižničnog softvera, unaprjeđivanje, pojednostavljivanje i ubrzavanje procesa stručne obrade knjižnične građe preuzimanjem gotovih verificiranih, normiranih kataložnih zapisa, dostupnost informacija o fondovima školskih knjižnica na internetu i, posljedično, povećanje ugleda knjižnice i škole u javnosti.

Na kraju, ali ne i manje važno, uspostavljena je sustavna edukacija školskih knjižničara za korištenje programa kao i stručna komunikacija unutar mreže knjižnica što sve doprinosi usavršavanju profesionalnih kompetencija školskih knjižničara. Time smo se približili i osnovnome cilju – sustavnom i kontinuiranom razvoju školskih knjižnica savjetodavno praćenim i poduprtim iz matične knjižnice.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-