-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Skupovi u zemlji


Peti okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade pod nazivom Prirodna baština Hrvatske u literaturi za djecu i mlade
Gradska knjižnica Marka Marulića Split, 26. svibnja 2014.

Grozdana Ribičić, gribicic@gkmm.hr

Nataša Prkić, natasa.prkic@gkmm.hr

Gradska knjižnica Marka Marulića Split

 

U ponedjeljak, 26. svibnja 2014. u organizaciji Odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice Marka Marulića Split održan je peti okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade pod nazivom Prirodna baština Hrvatske u literaturi za djecu i mlade. Važnost promicanja zavičajne i baštinske tematike prepoznalo je i Ministarstvo kulture RH, koje je ove godine financijski poduprlo ovaj skup.

Upoznavanje djece i mladih s prirodnom baštinom Hrvatske preko književnosti i popularnoznanstvene literature pridonosi njihovu obrazovanju i otkrivanju biološke raznolikosti i prirodnih ljepota Hrvatske, a istodobno ih senzibilizira i osvještava im njihovu važnost, kao i potrebu za očuvanjem i zaštitom. Problematiziranjem ove tematike dobivamo bolji uvid u knjižnu i neknjižnu građu za djecu i mlade koja je inspirirana prirodnim ljepotama naše domovine. Različitim izlaganjima nastojali smo prezentirati dosadašnje stanje s obzirom na vrstu i količinu tiskane građe o prirodnoj baštini Hrvatske u literaturi za djecu i mlade, razmijeniti iskustva o realiziranim projektima i primjerima dobre prakse, te ostvariti kontakte za buduću suradnju o toj temi.

U prvom dijelu skupa, pod nazivom Prirodna baština Republike Hrvatske i Splitsko-dalmatinske županije, nastojali smo dati pregled stanja prirodne baštine Republike Hrvatske s naglaskom na Splitsko–dalmatinsku županiju. Zapitali smo se postoje li kvalitetni izvori informacija primjereni različitim uzrastima djece i mladih o ovoj temi. Istaknuli smo važnost knjižničara u traženju relevantnih izvora informacija o ovoj temi, s posebnim naglaskom na internet i pojavu weba 2.0, za kojima djeca i mladi najčešće posežu, kao i važnost poticanja i razvoja vještine kritičkog vrednovanja informacija (Pitajte knjižničare, projekt narodnih knjižnica RH). Nastojali smo prezentirati načine i pristupe obradi ove teme (projektna nastava), važnost njegovanja pričanja priča, a pažnju smo posvetili i vizualnoj dimenziji prezentacije prirodne baštine, s posebnim osvrtom na fotografiju kao moćan medij u njezinu osvještavanju i promociji. U ovom dijelu programa sudjelovali su Mario Mimica, profesor primijenjene geografije, umirovljeni viši savjetnik pri AZZO SDŽ (Posebno zaštićena prirodna baština Hrvatske); Gvido Piasevoli i Zora Kažimir iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije (Zaštita prirode u SDŽ – upravljanje i edukacija djece i mladih), Maruška Nardelli, knjižničarka GKMM-a Split (Relevantni izvori informacija o prirodnoj baštini Hrvatske), Ivica Šodan, književnik (Vražja usta i rukopisi iz večernjih priča mojoj djeci), Ivo Pervan, fotograf (Priroda Hrvatske okom fotografa: paralelna Hrvatska – videoprojekcija), Lucija Puljak, ravnateljica OŠ Pučišća (Mladi i prirodna baština u učeničkoj fotomonografiji Pučišća – Pjesma o kamenu ).

U drugom dijelu skupa usredotočili smo se na temu prirode u književnosti i literaturi za djecu i mlade. Zastupljene su bile različite vrste izlaganja: od znanstvenih i stručnih priloga, preko autorskih prikaza djela za djecu i mlade inspiriranih prirodnom baštinom, sve do primjera dobre prakse rada s djecom i mladima u obrazovnim ustanovama. U ovom dijelu programa sudjelovali su Hrvojka Mihanović-Salopek, znanstvena savjetnica u HAZU (Priroda kao nadahnuće književnika za djecu i mladež), Željka Horvat-Vukelja, književnica i urednica u Školskoj knjizi (Pripovijedanje kao mogućnost poučavanja o prirodnoj baštini - od „Putovanja patuljka Zvončića“ do „Brezine i jablanove ljubavne priče“), Mladen Vuković, splitski novinar i književnik (Biblijski magarac - zaštićena vrsta), Tomislav Najev, pjesnik, profesor i knjižničar i učenice OŠ Marjan (Životom otvorenih očiju: putopis kod Matoša), Katja Matković Mikulčić, ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica i književnica (Kako nas stabla povezuju), Irma Kovačić, umirovljena knjižničarka iz Zagreba i književnica (Putovanjem u čudesan svijet bilja); Mara Ožić-Bebek, književnica iz Imotskog (Zovem se Donna, a ti?),Nada Barišić, nastavnica hrvatskog jezika i učenice OŠ Ostrog u Kaštel Lukšiću (Tisuću priča u književnosti Priroda nam ispriča: prezentacija obrade lektire Slavonska šuma“ i „Velebitske vilin-staze“).

U trećem dijelu našeg okruglog stola predstavljeni su projekti i primjeri dobre suradnje knjižnica, škola i udruga s baštinskim ustanovama. U ovom dijelu programa sudjelovali su: Iva Dužić, knjižničarka iz Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak (Sisački pisci i ilustratori - čuvari baštine). Zdenka Bilušić, voditeljica Centra za vizualnu kulturu djece i mladih Gradske knjižnice Juraj Šižgorić Šibenik (Prirodna baština zavičaja kroz programe Centra i Međunarodnog dječjeg festivala Šibenik te suradnja s Javnom ustanovom NP „Krka“), Darija Jež i Marija Pranjić, ravnateljica i knjižničarka Gradske knjižnice i čitaonice Ante Jagar iz Novske (Zavirimo u svijet biljaka i životinja Parka prirode Lonjsko polje: projekt),Leda Tomaš, voditeljica školskog botaničkog vrta i bivše i sadašnje učenice OŠ Ostrog iz Kaštel Lukšića (Prezentacija školskog botaničkog vrta Ostrog), Jasna Antolović, voditeljica udruge Grupa Sredozemna medvjedica iz Zagreba (Sredozemna medvjedica – „morski covik“ u Jadranu), Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela (Kaštelanska kulturna i prirodna baština – projekt GKK i kaštelanskih osnovnih škola),Sanja Nejašmić, školska knjižničarka i učenik OŠ Postira na otoku Braču (Hropoćuša – kamen i život ).

U posljednjem dijelu okruglog stola promoviran je Zbornik radova s četvrtog okruglog stola o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade Utjecaj hrvatske usmene tradicije u suvremenoj književnosti za djecu i mlade. Promotorice i recenzentice Jadranka Nemeth-Jajić i Ivanka Kuić istaknule su važnost organizacije ovakvih okruglih stolova i tiskanje njihovih zbornika radova jer se narodne knjižnice javljaju se kao legitimni poticatelji diskursa o zavičaju i identitetu u dječjim knjigama i pozvane su da daju veći doprinos ovoj važnoj temi.

U sklopu programa i ove godine bila je postavljena izložba knjižne i neknjižne građe iste teme pod nazivom Lijepa naša Hrvatska. Izložbu s katalogom priredila je Helena Bužančić, knjižničarka Odjela za djecu i mlade GKMM-a Split.

S obzirom na povratne informacije sudionika i posjetitelja petog okruglog stola, možemo biti zadovoljni postignutim i početi se pripremati za sljedeći, šesti okrugli stol koji će se biti organiziran 2015. godine u sklopu 60. godine dječjih knjižnica u Splitu.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-