-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Skupovi u zemlji


Stručni skup Dva dana za baštinu : digitalizacija kao stara/nova strategija upravljanja baštinom
Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 29. – 29. travnja 2014.

Dina Mašina

Knjižnica HAZU

dinam@hazu.hr

 

Dana 28. i 29. travnja 2014. godine u multimedijalnoj dvorani Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu održan je skup Dva dana za baštinu: digitalizacija kao stara/nova strategija upravljanja baštinom. U organizaciji skupa sudjelovali su Klub Hrvatskoga etnološkog društva (Klub HED-a), Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti i Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Vrlo aktualnoj temi digitalizacije, pristupilo se na multidisciplinaran način. Na skupu su sudjelovali predavači iz raznih institucija i struka, koji su podijelili i razmijenili vlastita iskustva stečena na projektima dokumentacije, istraživanja i predstavljanja kulturne baštine, i to na teorijskoj, znanstvenoj, izdavačkoj i/ili informacijsko-komunikacijskoj razini.

Program skupa realizirao se kroz šest sesija, od kojih su se prve tri održale prvi dan: Digitalna građa u znanstvenom izdavaštvu i znanstvenim knjižnicama, Digitalni repozitorij Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Digitalizacija i dokumentacija nematerijalne baštine. Sudionici skupa osvrnuli su se između ostalog na načine prezentiranja digitalizirane građe. Jadranka Stojanovski s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, istaknula je problem nefleksibilnog PDF-formata u koji se pohranjuju digitalni dokumenti. Uočeni su i mnogi drugi problemi s kojima se susreću sudionici projekata digitalizacije. Jedna od najčešćih zapreka je nepoznavanje zakonskih propisa, osobito onih koji se tiču autorskih prava. Kristijan Crnković, iz tvrtke ArhivPRO, ukazao je na problem selekcije relevantnih podataka prilikom opisa građe. Standardizacija opisa je nužna kako bi se olakšao proces njezine obrade.

Naglašena je potreba da se osigura dostupnost i pretraživost materijala unutar digitalnih repozitorija, kao i baza podataka. Jedan od načina prezentiranja kulturne baštine je uključivanje digitalnih zapisa u digitalnu knjižnicu Europeanu, koja omogućuje veću vidljivost prikupljenog i obrađenog materijala. Klementina Batina s Odsjeka za etnologiju HAZU predstavila je digitaliziranu građu Odsjeka, koja je dio Digitalnog repozitorija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, uključenog u Europeanu. Hipermedijalne virtualne izložbe još su jedna atraktivan način na koji se može prikazati digitalizirana građa. Prednost ovih izložbi je da nadilaze prostorna i vremenska ograničenja, a također mogu poslužiti u svrhu zaštite kulturne baštine. Lidija Bajuk iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu prezentirala je vlastitu virtualnu izložbu O hrvatskoj tradicijskoj glazbi Međimurja i oko nje.

Drugog dana skupa održane su preostale tri sesije: Digitalizacija i analiza materijala u istraživanju materijalne kulturne baštine, Digitalizacija suvremenih umjetničkih praksi i nezavisne kulture, Međunarodni projekti digitalizacije – iskustva i izazovi. Hrvoje Stančić s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Mandi Orlić s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu izložili su primjer korištenja eksperimentalnih interdisciplinarnih metoda za analizu materijalne baštine, za čiju je provedbu potrebno uključiti stručnjake iz područja informatike, matematike, fizike, kemije, povijesti umjetnosti i arheologije. Multimedijska umjetnica Kata Mijatović ovom je prilikom prezentirala svoj projekt arhiviranja snova Između neba i zemlje kojim je predstavila Hrvatsku na 55. Međunarodnoj izložbi umjetnosti La Biennale di Venezia.

Najveća kočnica projektima digitalizacije u Hrvatskoj svakako je nedostatak novčanih sredstava, osobito kad se radi o manjim institucijama. Nemogućnost osiguranja odgovarajuće tehničke potpore, manjak potrebnog hardvera i odgovarajućeg softvera, u startu onemogućavaju očuvanje vrijedne baštine digitalizacijom. Na skupu su prikazane pozitivne i negativne strane međunarodnih projekata digitalizacije na primjeru Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Skup je zaključen okruglim stolom pod nazivom Strategija digitalizacije i upravljanje baštinom. Unatoč mnogim problemima pri realizaciji projekata, digitalizacija osigurava dostupnost i zaštitu kulturne baštine. U budućnosti će se sve veća pažnja trebati posvetiti privlačenju sredstava iz europskih fondova, nužnih za daljnji razvoj digitalizacijskih projekata. Misao vodilja cijeloga skupa bila je važnost multidisciplinarnog pristupa, kao i potreba izgradnje nacionalne strategije. Ovaj je skup jedan od koraka prema daljnjoj suradnji među znanstvenicima iz različitih područja, te ujedno prema kvalitetnijem i sustavnijem pristupu sabiranju, očuvanju i predstavljanju kulturne baštine.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-