-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Knjižničari preporučaju


Mjesto na kojemu možemo biti ono što jesmo – prikaz knjige Ivane Bašić O čitateljskim grupama: metodički priručnik s primjerima dobre prakse. Zagreb, Balans Centar, 2014.

Mirta Šimić

Knjižnica Ivane Brlić Mažuranić – Knjižnice grada Zagreba

mirta.simic@kgz.hr

 

Ovo je prvi priručnik u Hrvatskoj koji se bavi vođenjem čitateljskih grupa i nezaobilazno je štivo za sve sadašnje i buduće voditelje čitateljskih klubova, ali i za sadašnje i buduće članove koji će u priručniku naći sve relevantne informacije o tome što čitateljska grupa jest, kako funkcionira i zašto se uključiti u rad čitateljske grupe. Autorica knjige je Ivana Bašić (1975), profesorica hrvatskog jezika i književnosti i dopredsjednica udruge Balans centar za logopediju i biblioterapiju (www.balanscentar.blogspot.com), u kojoj je 2011. objavila knjigu Biblioterapija i poetska terapija – priručnik za početnike.

Na županijskim vijećima za profesore književnosti i knjižničare dosad je održala niz predavanja na temu mogućnosti primjene razvojne biblioterapije u knjižnicama i školama, a posebnim naglaskom na važnost osnivanja čitateljskih grupa. Magistrirala je s temom Vesna Biga – modeli pripovjedne proze.

Na osnovu svog bogatog iskustva u vođenju čitateljskih grupa (Malo drvo, Klub tuđih najdražih knjiga u udruzi Balans centar i Opstanak u Knjižnicama grada Zagreba – Knjižnici Ivane Brlić Mažuranić) i na osnovu ankete provedene u knjižnicama, udrugama i među privatnim grupama (na anketu je odgovorilo trideset voditelja i oko osamdeset članova čitateljskih klubova), autorica nam na sistematičan i pregledan način približava recentno stanje čitateljskih grupa u Hrvatskoj u usporedbi sa stanjem u razvijenijim zemljama.

U uvodu autorica obrazlaže sve dobrobiti osnivanja čitateljskih grupa kao jednostavnog i svugdje primjenjivog načina rada koji smanjuje izolaciju, potiče druženje i razmjenu i na najbolji mogući način potiče čitanje.

U prvom poglavlju priručnika autorica daje pregled razvoja čitateljskih grupa u Hrvatskoj na primjerima Gradske knjižnice Rijeka, Gradske knjižnice Zadar, Knjižnica grada Zagreba, Gradske knjižnice Marka Marulića, a prikazane su i čitateljske grupe osnovane u udrugama (Balans centar – Malo drvo, Klub tuđih najdražih knjiga, Udruga Academus – Čitateljski klub LibRA, te Književni klub Booksa ) i jedna privatna čitateljska grupa – Crna kutija.

Drugo poglavlje donosi nam definiciju pojma čitateljska grupa i osnovna obilježja čitateljske grupe. Na osnovu provedene ankete među članovima čitateljskih grupa autorica navodi potrebe koje zadovoljava čitateljski klub: druženje s ljudima sličnih interesa, proširivanje svojih čitateljskih interesa i usvajanje novi znanja, potreba za stručnim usavršavanjem, mogućnost sagledavanja stvari iz različitih perspektiva, kvalitetna i opuštena komunikacija, oslobađanje u iskazivanju misli i osjećaja, mogućnost refleksije na sadržaje, osjećaj sigurnosti i odmak od stvarnosti. Sve ove potrebe potkrijepljene su odgovorima iz ankete. Autorica također pokušava napraviti distinkciju između čitateljskog kluba i čitateljske grupe, a dotiče se i američkih online čitateljskih klubova i Čitateljskog kluba Knjižnice Ivane Brlić na Facebooku.

Zašto osnovati čitateljsku grupu ili postati njezin član tema je kojom se bavi treće poglavlje ovog priručnika. Smisao osnivanja čitateljske grupe autorica vidi u nekoliko pravaca: odmor od površne komunikacije, razvijanje duha demokracije i tolerancije, stvaranje mreže društvenih odnosa, razvijanje socijalne osjetljivosti i duha zajedništva te vizije čitateljske grupe kao modela učenja.

U četvrtom poglavlju koje je ujedno i najdulje autorica daje metodičke upute za rad čitateljskih grupa. Tu su prikazana i dva osnovna modela čitateljskih grupa – tzv. multi-title čitateljske grupe u kojima članovi čitaju različite knjige i o njima izvještavaju ostale članove i tzv. single-title čitateljske grupe u kojima članovi čitaju jednu istu knjigu. U ovom dijelu svi zainteresirani naći će odgovore na pitanja za koga osnivamo čitateljsku grupu, kako okupiti članove, kako održati prvi susret čitateljske grupe, koje vještine i znanja treba posjedovati voditelj, na koji način održati komunikaciju između susreta, koji je optimalan broj članova.

Također će saznati koja su tri zlatna pravila rada, kako odabrati ime grupe i zašto je to važno, rituale koji se mogu sprovoditi, a koji će još jače povezati grupu, kako izabrati i kako voditi razgovor o knjizi i još mnoštvo korisnih informacija.

Priručnik je popraćen prilogom u kojem su navedene knjige dobre za raspravu po preporuci članova čitateljskih klubova, bibliografijom i linkovima na relevantne stranice.

Ova knjiga je nastala iz autoričine velike ljubavi prema čitateljskim grupama, iz želje da čitateljskih grupa bude sve više te iz potrebe da podijeli svoje znanje i iskustvo s drugima. Autorica posebnu važnost pridaje osnivanju čitateljskih grupa u osnovnim i srednjim školama i nada se da će i učitelji i profesori prepoznati dobrobiti od ovakvog načina rada.

Kako sama autorica kaže (str. 11) Više od svega želim da cijeli svijet jednom bude kao čitateljska grupa – mjesto na kojem se razlike poštuju, prostor u kojem gradimo smisao cjeline iz pojedinačnih značenja, arena u kojoj se borimo za što više smijeha i za što više različitih perspektiva koje nas raduju i povezuju. Jer, u konačnici, čitateljska grupa je mjesto na kojem možemo biti ono što jesmo i prihvatiti drugog onakvog kakav jeste. Ima li išta bolje od toga?

Intervju s autoricom pročitajte na stranici Gradske knjižnice Rijeka: http://gkr.hr/Magazin/Razgovori/Ivana-Basic-O-citateljskim-grupama-knjiga-ispod-cekica.

Nama knjižničarima nakon svega preostaje još samo dodati: bravo!

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-