-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Iz inozemstva


9. međunarodni festival gradova-knjiga (9. International Booktown Festival)
Norveška, Tvedestrand 1. – 5. svibnja 2014.

Iva Ciceran

Gradska knjižnica Pazin

ivaciceran@yahoo.com

 

U Norveškoj se od 1. do 5. svibnja održavao 9. međunarodni festival gradova-knjiga (9. International Booktown Festival) u organizaciji Međunarodne udruge gradova knjiga (IOB, International Organisation of Book Towns) i predstavnika domaćina Booktowna Tvedestranda.

Prvi grad-knjiga (booktown) je Hay-On-Wye i osnovan je 1962. u Walesu. Sada postoji više od 40 gradova-knjiga diljem svijeta, a od 2010. godinegrad Pazin primljen je u međunarodnu udrugu gradova-knjiga te sam kao njegova predstavnica sudjelovala u radu i programu festivala koji se održavao u Tvedestrandu i Gjevingu.

Tvedestrand (na slici) tradicionalni je mornarski gradić, 200-tinjak kilometara južno od Osla, smješten na obali fjorda i jedan je od dva grada-knjiga u Norveškoj (drugi je Fjærland). Iako se prilikom dolaska u grad ne vidi more, splet uličica, kako se brzo otkriva, vodi niz brežuljak ka luci. Pitoreskne drvene kuće dom su stanovnika Tvedestranda, a zanimljivo je da su u nekima od njih smješteni antikvarijati, ponekad je otvoreno i pet do deset antikvarijata, ovisno o godišnjem dobu. Neki su otvoreni tijekom cijele godine i stanovnici Tvedestranda i okolnih mjesta dolaze u njih ne samo radi kupnje knjiga već i radi zajedničkog druženja te iz ljubavi prema čitanju. Drugi su pak otvoreni samo tijekom ljeta ili u vrijeme održavanja književnih festivala i ostalih gradskih i općinskih manifestacija. Specijalizirani su i za različita područja, od arhitekture, umjetnosti, povijesti do beletristike.

Gjeving je turističko mjestašce na obali fjorda koje svoj budući razvoj temelji na kulturnoj politici. Iz te je priče i hotel pod nazivom Bokhotellet Lyngørporten (na slici) koji je od recepcije sve do dizajna soba posvećen knjigama. Na recepciji su police s knjigama, fotelje i taburei, i hotel je otvoren za sve one koji žele doći i čitati, a ne samo za goste. U hotelskom kafiću uređen je dio s knjigama, knjižničnim namještajem te polica za knjige koju čini natpis les mer što znači čitaj više. Osim toga, u svakoj se sobi nalazi nekoliko knjiga koje gosti mogu čitati dok borave u hotelu.

Preko puta Gjevinga nalazi se skupina otoka koja tvori naselje Lyngør. Otoci su dostupni samo brodom/čamcem i poznati su kao najbolje očuvana zajednica u Europi. Na njima nema asfaltiranih cesta i tijekom godine trajno ih nastanjuje 70-ak stanovnika dok se ljeti taj broj znatno povećava. Područje nazivaju i najhladnijom rivijerom u Europi ili Venecijom sjevera.

Radni dio festivala IOB-a održan je 2. svibnja u prijepodnevnim satima. Nakon pozdravne riječi gradonačelnika Tvedestranda, uslijedilo je kratko predstavljanje svih prisutnih predstavnika. Redom to su: Fjærland (KampungBuku), Tvedestrand (Norveška), Hay-on-Wye (Velika Britanija) KampungBuku (Malezija), Redu (Belgija), St-Pierre-de-Clages (Švicarska), Wünsdorf-Waldstadt (Njemačka), Borrby (Estonija) i Pazin (Hrvatska). Osim predstavnika članova IOB-a prisutna je bila delegacija s Islanda koji također radi na osnivanju grada knjige i zainteresiran je dio Međunarodne udruge gradova knjiga.

Dosadašnji predsjednik udruge IOB-a Jan Kløvstad izvijestio je o aktivnostima IOB-a u protekle četiri godine. Osvrnuo se kratko na festivale i susrete u Wünsdorfu u Njemačkoj, Langkawi u Maleziji i Paju u Južnoj Koreji. Istaknuo je da mediji sve više prate IOB-eove aktivnosti pa su tako u Sjevernoj Koreji objavili listu 10 najboljih gradova knjiga, a u Velikoj Britaniji listu 10 najboljih knjižara.

I drugi gradovi ili zemlje pokreću akcije vezane uz IOB pa je na Glavni odbor stigao upit s Novog Zelanda o mogućnosti osnivanja grada knjige, a Kairo želi dvije ulice posvetiti knjigama i knjižarama. Predstavnici s Islanda iznijeli su svoje ideje o osnivanju regije knjiga koja bi uključivala više malih naselja. Također planiraju osnovati rezidenciju za umjetnike što otvara moguću suradnju za razmjenu autora između Kuće za pisce u Pazinu i njihove rezidencije. Razgovori na ovu temu obavljeni su izvan službenog programa festivala.

U popodnevnim satima organiziran je bogati književni program u Bokhotelletu koji je uključen u književni festival koji se paralelno odvijao u Gjevingu i Tvedestrandu u vrijeme 9. međunarodnog festivala knjiga.

Drugi dan organizirano je predstavljanje svih sudionika festivala u Tvedestrandu. Program je otvoren govorom Richarda Bootha, samoproglašenog kralja svojeg rodnog grada, Hay-on-Wyea, kojeg je uspio pretvoriti u svojevrsni centar rabljenih knjiga i grad s brojnim antikvarijatima. Nakon prigodnog govora i pozdrava gradonačelnika Tvedestranda, domaćin Jan Kløvstad ukratko je predstavio sudionike iz svih zemalja. Potom je uslijedio kratki obilazak antikvarijata uz vodstvo.

Samostalno predstavljanje pojedinih gradova knjiga, pa tako i Pazina, odvijalo se u knjižarama. Domaćin je osigurao prostor gdje su sudionici mogli izložiti svoje prospekte, brošure, knjige i ostale materijale, i gdje su sve zainteresirane upoznavali s aktivnostima u gradovima iz kojih dolaze. Kao predstavnica Pazina bila sam smještena u centru Tvedestranda u Bok&Papir shopu. U istom prostoru kolegice iz Saint-Pierre-de-Clagesa predstavljale su svoj grad i festival koji će biti 2016. u Švicarskoj.

Predstavljanje svih gradova knjiga bilo je interaktivno i zamišljeno tako da sudionici razgovaraju s kolegama o mogućnostima buduće suradnje, ali i da se predstave lokalnoj zajednici, sebe i sredinu iz koje dolaze kao i aktivnosti u svojem booktownu.

Tijekom predstavljanja brojni su skandinavski autori sudjelovali na književnom festivalu koji se održavao paralelno sa festivalom gradova knjiga. Mnogi od njih pokazali su interes za našu pazinsku Kuću za pisce – Hižu od besid. Neki od njih najavili su mogućnost prijave za stipendijske boravke u Pazinu.

Osim predstavljanja gradova knjiga u knjižarama bila su organizirana čitanja i druženja s publikom norveških autora. Dio programa odvijao se i u gradskoj knjižnici u Tvedestrandu.

Zadnji dan festivala bio je posvećen aktivnostima koje pojedini gradovi knjiga provode kako bi djecu i mlade potaknuli na čitanje i aktivno ih uključili u svoje programe.

Laura Kvamme predstavila je aktivnosti norveškog grada-knjiga Fjærlanda. Osim uobičajenih aktivnosti vezanih uz antikvarnu prodaju knjiga jedan su antikvarijat posvetili knjigama za djecu i mlade, a ispred njega postavili malo igralište na kojem se uz igru organiziraju čitanja, izložbe i sl.

Jan Kløvstad prezentirao je aktivnosti u Tvedestrandu koje se odnose na čitanja u antikvarijatima. Također posjećuju dječje vrtiće u manjim naseljima i pozivaju djecu na aktivnosti prilikom kojih im je omogućeno izabrati knjigu na dar. Istaknuo je da tada neka djeca (najčešće iz obitelji koje su izbjegle u Norvešku) po prvi puta dobiju svoju vlastitu knjigu/slikovnicu.

Kao primjer dobre prakse iz Pazina predstavila sam aktivnosti vezane uz projekt Na tragu priči koji je proveden tijekom 2013. godine uz kratki osvrt na sve programe u knjižnici (redovne radionice, Bajkomanija...). Statistički govoreći u 2013. godini imali smo 53 aktivnosti/programa (1 126 nazočnih) za djecu i mlade te 20 aktivnosti/programa (512 nazočnih) za odrasle plus programe u Kući za pisce. Istaknula sam da projekt Na tragu priči nije uključen u gore navedenu statistiku. Sudionici su bili impresionirani brojnim programima koji se u Pazinu provode, a nisu nužno dio književnih festivala (Istrakon, Dani Julesa Vernea…). Za razliku od drugih gradova koji programe imaju u određenom djelu godine, u Pazinu se aktivnosti uz knjigu i čitanje odvijaju tijekom cijele godine.

Zbog svog vrijednog književnog nasljeđa i brojnih programa Pazin zaslužuje naziv grada-knjige no za razliku od drugih članova organizacije nema razvijenu antikvarnu prodaju knjiga. Otvaranjem jednog ili više antikvarijata Pazin bi se izjednačio s ostalim gradovima, a antikvarna prodaja knjiga daje dodanu vrijednost gradu – turističku i festivalsku.

 

I još malo Norveške

Kako sam za Norvešku otputovala nekoliko dana ranije tako se ukazala prilika da posjetim Oslo i naravno – knjižnice. (Na slici gore je norveška nacionalna knjižnica, Deichmanske Bibliothek Oslo.)

Tijekom posjeta nacionalnoj knjižnici na pamet mi je palo da upitam imaju li u fundusu Ibsenove rukopise i je li ih moguće vidjeti. Istina je da ljubazna riječ otvara mnoga vrata, a ako si usput knjižničarka – e tada se vrata sigurno otvaraju. Iznimno ljubazne kolegice iz trezora su donijele i pokazale mi čestitke koje je Ibsen slao svojoj supruzi (na slici).

Posjetila sam i gradsku knjižnicu koja ima građu na više od 60 jezika. Na posebnoj polici smješteni su naslovi autora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije s naznakama kojoj književnosti svaki autor pripada.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-