-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Tema broja: školske knjižnice (knjižnična raznovrsnost u homogenosti)


Trenutak za knjižni kutak, radijska rubrika za kulturu čitanja

 

Knjižnica Osnovne škole Mokošica, Dubrovnik

irja.jerkovic@gmail.com

 

Rodonačelnica školskog knjižničarstva, Višnja Šeta uvijek je govorila da su svi projekti koje radimo uspješni samo ako radeći na njima dobijemo ideje za nove projekte. Tim načelom se vodim cijelog svog radnog vijeka. Ovo je priča o jednom takvom projektu iz projekta.

Cjelogodišnji rad na nacionalnom projektu Čitamo mi, u obitelji svi i predstavljanje tog projekta u medijima, iznjedrili su ideju za pokretanje rubrike za poticanje čitanja na Radio Dubrovniku, jer takvog sadržaja do tada nije bilo. Emitira se već pune dvije godine, promiče kulturu čitanja i ljubav prema knjigama na originalan i zabavan način i brzo je postala vrlo popularna.

Kako je sve počelo? Za prvu, uvodnu emisiju, izabrala sam knjigu Od korica do korica, a autor Daniel Pennac pomogao mi je da uspostavim početnu komunikaciju. Zamislila sam rubriku u kojoj ću na zanimljiv i poticajan način, kroz ležernu komunikaciju, na drugačiji način govoriti o knjigama i podsjetiti slušatelje na danas često zaboravljeni užitak čitanja. Radio je medij koji utječe na raspoloženje i moje knjižno utočište moralo je biti vrlo posebno da bi privuklo pozornost.

Uspjela sam razviti vlastiti komunikacijski stil i kroz radost druženja s knjigom privući vrlo raznoliko slušateljstvo, i mlade i stare, i obrazovane i one manje obrazovane, redovite čitatelje i one koji odavno nisu čitali ništa što nisu morali. Sad je to već široki krug vjernih i privrženih čitača koji ne propuštaju naš tjedni sastanak.

Pri odabiru knjiga i autora rukovodim se time da za svakoga treba biti ponešto, klasici i suvremeni pisci, putopisi, baština i zavičajna literatura, poezija, bajke, knjige za djecu, čak i obvezna lektira, koja na radiju sasvim drugačije zazvuči. Od Whitmana i Hemingwaya do Ježeve kućice, Praščića Babea i Snijega u Splitu. Nekad se čak zaputimo i u čarobni svijet slikovnica ili drugih ilustriranih knjiga pa iako je radio medij audio-komunikacije, nekako uspijem dočarati ljepotu ilustracija i ugodu prelistavanja, posebno ako želim roditeljima ukazati na činjenicu da ta aktivnost stvara male čitatelje i prije nego što nauče čitati. Često biram i knjige u kojima se govori o čitanju. U prigodnim datumima napravim kolaž tekstova raznih autora, na određenu temu, npr. za Božić o dobroti, za Badnjak o slanoj srdeli, za Novu godinu o svjetionicima (i mora i duha), u Mjesecu knjige istražujemo Povijest čitanja, za Uskrs Povijest papa, u prvim ljetnim danima zaplovimo U potrazi za izgubljenim Mediteranom, za otvaranje Ljetnih igara zasviraju u Knjižnom kutku besmrtne note Krležine Violine, za kraj školske godine poleti Galeb Jonathan…

Brojni su već velikani riječi gostovali u Knjižnom kutku Radio Dubrovnika, osim već spomenutih, naši i svjetski: Andersen, Luko Paljetak, Sanja Pilić, Ivana Brlić-Mažuranić, Matoš,  Predrag Matvejević, Ranko Marinković, Singer, Neruda, Anne Frank, Kishon, Pupačić,  Shakespeare, Martin Luther King, Borges, Ujević, Tadijanović… i još mnogi, mnogi drugi, jer pustolovina čitanja je priča bez kraja. I u toj priči uvijek otkrijemo nešto novo, i moji slušatelji, ali i ja, jer njihovi su komentari uvijek poticaj za naše još kreativnije druženje.

Uvijek ističem važnost razvijanja ljubavi i poštovanja prema knjizi u roditeljskom domu i promoviram zajedničko čitanje u obitelji, naročito čitanje naglas. Tijekom cijele 2013. godine Trenutak za knjižni kutak je vrlo aktivno sudjelovao u Europskoj godini čitanja naglas i u kampanji Čitaj mi, promovirajući to kao komunikaciju koja na jedan od najljepših načina zbližava obitelj. U školi sam se ove godine također puno posvetila čitanju naglas pa sam  i na županijskom natjecanju, po prvi put održanom iz čitanja naglas, sa svojim učenikom osvojila prvo mjesto. Naravno da čitanje uvijek otvara nova vrata, a čitanje naglas je komunikacija  koja zaista izaziva lančanu reakciju otvaranja novih vrata i projekata, čak i na području građanskoga odgoja, konkretno, volontiranja. Tako, ono što je zaista najljepše u svemu ovome, zajedno s mojim učenicima posjećujem Dječji odjel Opće bolnice Dubrovnik i Dom za nezbrinutu djecu Maslina i tamo svi zajedno čitamo naglas.

Moj angažman na radiju tijesno je, naravno, povezan s kulturnom i javnom djelatnošću moje knjižnice. Moj glas u eteru promiče kulturu čitanja i poštovanje prema knjizi, ali promiče i našu struku, knjižnice općenito i mene osobno u lokalnoj zajednici, što mislim da je jako važno.

Je li lako? Nije. Vrlo je teško stalno iznova smišljati načine kako knjigu i čitanje u današnje vrijeme učiniti zanimljivima, kako uspostaviti onaj klik! To znamo svi koji se bavimo ovim poslom, bolje reći, kojima je to poziv. Ali je nevjerojatno lijepo, kad uspijemo.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-