-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Tema broja: školske knjižnice (knjižnična raznovrsnost u homogenosti)


Riječke osnovne škole ususret Europskoj prijestolnici kulture 2020: projekt Sakralni dragulj sa Škurinja

Koraljka Mahulja-Pejčić

Knjižnica OŠ Ivana Zajca u Rijeci

koraljkao@net.hr

 

Škurinje su rubna gradska četvrt grada Rijeke poznata po mnogobrojnim trgovačkim centrima. Želite li kupiti komad odjeće ili namještaja, hranu ili auto odmah ćete se sjetiti Škurinja.

Međutim, između sivila betona i novih arhitektonskih zdanja smjestio se pravi sakralni dragulj iz 15. stoljeća. Malena crkva svete Marije od Milosti već stoljećima odolijeva vremenu i urbanističkim promjenama. Skrivena među novim zgradama, svakodnevno, sramežljivo zvonjavom u podne poziva stanovnike naselja na molitvu. Sastavni je dio Župe svetog Ivana Krstitelja koja ima dvije crkve, tzv. novu i staru.

„Stara“ crkvica svete Marije od Milosti najstariji je objekt na ovom dijelu grada. Nalazi se u neposrednoj blizini naše škole pa smo u okviru ovog projekta odlučili istražiti njenu povijest, legendu, unutrašnjost i vrijednu sliku kao i mnoge druge zanimljive detalje. Posebno je značajan reljef Marije s djetetom Isusom na glavnom oltaru, autora Rosellinija iz 1493. godine. Sama crkva je od velikog kulturnog i povijesnog značaja što je prepoznalo i Ministarstvo kulture RH, dodijelivši joj 2008. godine status zaštićenog kulturnog spomenika Republike Hrvatske.

Projekt upoznavanja crkvice sv. Marije od Milosti osmislila je knjižničarka OŠ Ivana Zajca Koraljka Mahulja-Pejčić, a realiziran je tijekom travnja i svibnja 2014. godine. U projektu su sudjelovali svi učenici škole, vjeroučitelj, učiteljice, profesori informatike, likovne i tehničke kulture te hrvatskoga jezika.

Knjižničarka je u crkvi održala niz predavanja vezanih za crkvu, povijest, legendu i kulturno-povijesnu vrijednost objekta. Učenicima se posebno dopala legenda o nastanku crkvice koja govori o zaljubljenom paru i njihovoj tragičnoj ljubavi te o ukazanju Majke Božje. Legendu je zapisala baka Kata pred puno godina te smo izložili presliku njezina zapisa. O vrijednosti crkvenog objekta na ovom području svjedoči Spomenica koju su rukom pisali svećenici. U njoj su izneseni svi zanimljivi podaci tijekom nekoliko desetljeća koji se vežu za život u crkvi. Jedan od najpoznatijih riječkih povjesničara Giovanni Kobler u svojoj knjizi na talijanskom jeziku Storia della città di Fiume iz 1896. godine opisao je kapelicu svete Marije koja je služila upravi bolnice u Rijeci od 1554. godine. Istraživački rad naših učenika te preslike Spomenice i knjige izložili smo na izložbi.

Učenici su po povratku u učionice iskazali svoje zanimanje i afinitete te s puno motivacije i kreativnosti izradili zanimljive likovne i literarne radove, makete i video uradak koji prati cijeli projekt. Od svih smo tih radova te povijesnih dokumenata na kraju priredili izložbu.

Ciljevi projekta bili su, osim proučavanja, promicanja i očuvanja kulturne i povijesne baštine grada Rijeke te razvijanja svijesti o njezinoj važnosti, razvijanje istraživačkog i suradničkog učenja kroz istraživanje ovog tradicijskog vjerskog objekta.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-