-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Skupovi u zemlji


Međunarodni znanstveni skup Hrvatska dječja knjiga u europskom kontekstu
Hrvatski centar za dječju knjigu, Zagreb, 3. travnja 2014.

Alka Stropnik

Knjižnice grada Zagreba

alka.stropnik@kgz.hr

 

Skup je u organizaciji Hrvatske sekcije IBBY, u suradnji s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Goethe institutom Zagreb, IBBY sekcijom Slovenije i Odjelom za djecu i mladež Gradske knjižnice, održan 3. travnja 2014. u Hrvatskom centru za dječju knjigu u Zagrebu.

Na skupu su strani i domaći stručnjaci kroz svoja izlaganja tematizirali odnose hrvatske i pojedinih europskih dječjih književnosti (u prošlosti i danas), književne i nakladničke veze hrvatske i drugih književnosti, prikazali komparativna istraživanja prijevoda i prevođenja, prijevode hrvatskih autora na europske i svjetske jezike, međunarodnu kulturnu suradnju na području dječje knjige te govorili o knjižnici kao nezaobilaznom izvoru informacija autorima, nakladnicima i znanstvenicima.

Katja Wiebe, iz Međunarodne knjižnice za mlade u Münchenu (International Jungend Bibliotheke), predstavila je najveću knjižnicu međunarodne književnosti za djecu i mlade na svijetu koja u svojem fondu ima preko 600 000 knjiga na više od 130 jezika, što je čini važnim međunarodnim istraživačkim centrom za studente i znanstvenike. Knjižnica organizira mnoštvo tradicionalnih programa poput suradnje sa školama, javnih čitanja i druženja s piscima, no od 2013. godine, odgovarajući na potrebe mladih korisnika, u knjižnici započinje pilot projekt Književnost za mlade i društvene mreže. Povod za projekt bio je promišljanje kako doći do mladih, potaknuti ih na čitanje te što aktivnije uključiti u sve vrste događanja koja organizira knjižnica. Virtualni susreti s autorima, predstavljanja novih i komentiranje pročitanih knjiga ostvareni su korištenjem usluga weba 2.0 poput YouTubea, Facebooka, Twittera, Vimea i Pinteresta. Uspješna suradnja s mladima rezultirala je novim projektom Od knjige do filma u kojem mladi nakon pročitane knjige pišu scenarij i snimaju film (više informacija na www.ijb.de).

Govoreći o doticajima i sličnostima hrvatske i svjetske dječje književnosti, Dubravka Težak s Učiteljskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, naglasila je kako se utjecaj tema na književnost za djecu u hrvatskoj književnosti mijenjao. Od 19. do početka 20. stoljeća postojali su samo prijevodi knjiga pustolovnog žanra za djecu koje se danas nazivamo klasicima. Početni utjecaj tzv. zapadnih zemalja, mijenja se poslije II. svjetskog rata kad započinje utjecaj sovjetskih pisaca s temama socijalizma, komunizma i kolektivizma. Književnost za mlade s vremenom se razvija iz dječje književnosti, te se postupno uvode se nove teme (droga, seks, zlostavljanje…) od kojih hrvatski nakladnici u početku zaziru i nevoljko iz objavljuju. Danas pisci za djecu i mlade u Hrvatskoj prate trendove i teme, a neke su teme, poput Domovinskog rata i izbjeglištva, preuzele književnosti pojedinih europskih zemalja.

O razvoju slovenske i hrvatske autorske književnosti za mlade u posljednjih stotinu godina, kratak pregled prijevoda s i na hrvatski, odnosno slovenski govorila je Dragica Haramija s Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Mariboru. Slovenska i hrvatska književnost slabo su poznate su današnjim generacijama djece i mladih. Haramija je u svojem izlaganju istaknula da je (pre)malo prijevoda, gotovo je nezamjetljiv broj slovenskih naslova u obaveznoj školskoj lektiri (i obrnuto), iako postoje mnoge tematske podudarnosti u objema književnostima od avanturističke, pustolovne, fantastične i sportske do problemske literature (droga, problem pretilosti, anoreksije i bulimije i dr).

Iris Šmidt Pelajić, predavačica interkulturalne germanistike Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu problematizirala je slabu čitanost i prepoznatljivost njemačkih autora. Istraživanje koje je provela među studentima Učiteljskog fakulteta pokazalo je da su svima najdraže Grimmove bajke kojih se sjećaju cijeli život, no njemački autori nisu kasnije prepoznati. U lektiri propisanoj prema HNOS-u od tek je osam njemačkih autora od kojih većina nije obavezna.

Komparativna istraživanja književnosti uključuju različite aspekte, a Smiljana Narančić Kovač (Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) u svojem je izlaganju razmatrala relevantnost pojedinih područja istraživanja komparativne dječje književnosti za istraživanje hrvatske dječje književnosti s posebnim osvrtom na istraživanje kontakata i prijenosa tj. prijevoda. Navodeći primjere prevođenja na hrvatski Narančić Kovač je navela niz zanimljivih primjera. Tijekom povijesti prevođenja na hrvatski jezik ima prijevoda koji su, ponekad i više desetaka godina, bili odgođeni, poput primjerice Petra Pana ili Kronika iz Narnije. Neki su pak posredno prevođeni zbog nepoznavanja jezika na kojem je originalno djelo. U nekim povijesnim razdobljima djela su pri prevođenju bila cenzurirana (npr. Pipi Duga Čarapa) ili se njima manipuliralo zbog „viših ciljeva“. Prevoditelj mora biti vrsni stručnjak, to je posebice važno u dječjoj književnosti, jer zbog razlika među kulturama, (ne)poznavanja povijesnog ili društvenog okruženja čitatelji moraju moći razumjeti (kon)tekst.

Na završetku skupa Marina Danev i Natalija Dragoja, iz Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice KGZ-a, predstavile su istraživanja hrvatskih autora u prijevodima, odnosno izbor suvremene strane dječje knjige u Hrvatskoj koje su provele na postojećem fondu Odjela za djecu i mladež te Hrvatskog centra za dječju knjigu. Iz rezultata koje su dobile istraživanjem zaključile su da tek 10% fonda čine knjige na stranim jezicima, a zanemarivo malo je prijevoda hrvatskih autora na strane jezike. U rijetkim slučajevima kada su hrvatski autori prevođeni na azijske jezike tada je to napravljeno uz pomoć esperanta tj. jezika posrednika. Uz izlaganja kolegice su pripremile bibliografski popis knjiga na stranim jezicima i bibliografski popis knjiga stranih autora prevedenih na hrvatski.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-