-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Skupovi u zemlji


Međunarodni znanstveni skup Zaštita kulturne baštine od katastrofa sa sudjelovanjem brojnih svjetskih stručnjaka u području zaštite kulturne baštine za vrijeme katastrofa
Zagreb i Šibenik, 8. – 10. svibnja 2014.

Dragica Krstić, drkrstic@nsk.hr

Nela Marasović, nmarasovic@nsk.hr

Nacionalna i sveučilišna knjižnica

 

Kulturna baština obuhvaća širok raspon očuvanih dobara i identiteta te omogućava važnu komunikaciju s prošlošću i stoga o njoj treba trajno skrbiti kako bi ostala u nasljeđe budućim generacijama, osobito u izvanrednim okolnostima kao što su ratna razaranja te prirodne nepogode.

 

Iako je kulturna baština jedna od ključnih odrednica svakog naroda i/ili zajednice, kod nas i u regiji ne postoji djelotvoran sustav njezine zaštite od katastrofa. Iz toga je razloga Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, točnije njezin Odjel zaštite i pohrane, koji ima više od 50 godina iskustva u zaštiti knjižnične građe kao što su knjige, rukopisi, zemljovidi, grafike i dr., od 8. do 10. svibnja 2014. u Zagrebu i Šibeniku organizirao Međunarodni znanstveni skup Zaštita kulturne baštine od katastrofa. Suorganizatori skupa bili su Državni hidrometeorološki zavod, Institut za arheologiju te Filozofski i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dok su mu partneri bili Arhiv Republike Slovenije, Centralni institut za konzervaciju u Beogradu, Grad Šibenik, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatski nacionalni odbor ICOM-a, Gradska knjižnica Juraj Šižgorić iz Šibenika, Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

(Na slici je pozdravni govor Dunje Seiter-Šverko, glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, na svečanom otvaranju Skupa.)

 

Međunarodna elita stručnjaka

Skup je okupio 104 sudionika iz 15 različitih zemalja. Izlaganje je održalo 50-tak međunarodno priznatih stručnjaka u području zaštite kulturne baštine od katastrofa koji su kroz dvodnevni program, održan u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, te kroz radionice, održane zadnji dan u Šibeniku, nastojali pojasniti ključne probleme i mogućnosti rješenja u području zaštite i očuvanja svih oblika kulturne baštine za vrijeme katastrofa te prije nego što do njih dođe, osobito pisane baštine koja je knjižničnoj zajednici od primarne važnosti. Program održan u Šibeniku bio je posvećen preminulom knjižničaru, kulturnom povjesničaru te čuvaru baštine Grada Šibenika, gospodinu Milivoju Zeniću.

(Na slici je izlaganje Roka Žarnića, s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, o europskoj identifikacijskoj kartici kulturne baštine, EU-CHIC.)

 

Kulturna baština – komunikacija s prošlošću

Skup je dio trogodišnjeg projekta kojemu je cilj izrada smjernica strateškog plana za zaštitu kulturne baštine od katastrofa te donošenje prijedloga za izmjenu i dopunu postojeće legislative, kao i identifikacija ključnih institucija i osoba koje bi bile uključene u izradu i provođenje plana djelovanja.

(Dragica Krstić, na slici prva s lijeva, voditeljica Odjela za zaštitu i pohranu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, imala je zanimljivo izlaganje o suzbijanju mikroorganizama u baštinskim zbirkama.)

Na temelju plenarnih, pozvanih, prijavljenih kao i posterskih izlaganja razvidno je da kulturna baština obuhvaća širok raspon očuvanih dobara i identiteta koji nam omogućuju komuniciranje s prošlošću koju smo obvezni sačuvati ili pohraniti za sadašnje i nadolazeće generacije. To možemo postići primjenom relevantnih tehnologija, uključujući i one digitalne a uvažavajući tzv. 'MIM pristup' (eng. 'Triple I' approach), prema kojem svaki sustav zaštite i očuvanja baštine mora biti međunarodan (international), interdisciplinaran (interdisciplinary) i međusektorski (inter-sectoral).

Glavni zaključak skupa je da političari i ključni donositelji odluka nisu dovoljno svjesni rizika od katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem (posrednim i neposrednim) te da je potrebno podignuti razinu javne svijesti vezano za ovu problematiku te poticati bolje razumijevanje uzroka i posljedica katastrofa po kulturnu baštinu odnosno potrebu njene zaštite.

Na kraju Skupa usvojena je rezolucija s preporukom izrade i usvajanja Međunarodnog sporazuma o minimizaciji gubitaka u području kulturne baštine uslijed prirodnih katastrofa i katastrofa prouzročenih ljudskih djelovanjem, a s ciljem:

  1. razvijanja i usuglašavanja učinkovite strategije i standarda na temelju kojih će se izgrađivati digitalne knjižnice u kojima će biti pohranjena i dostupna kulturna baština,
  2.  izrade kvalitetnih digitalnih reprodukcija koje će potpomoći i potaknuti:
    1. širenje svijesti o ovom području i njegovoj problematici,
    2. oblikovanje i razvijanje politike i strategija na temelju činjenica,
    3. unapređenje znanja i razumijevanja vezano za ovo područje,
    4. promicanje obrazovanja i usavršavanja stručnjaka u ovom području,
    5. bolje razumijevanje potreba zaštite kulturne baštine te
    6. promicanje preventivnih aktivnosti da bi se otklonila ili umanjila oštećenja objekata kulturne baštine.

 

Aktualna tema najavila kontinuitet Skupa

Svi sudionici skupa složili su se da je tema poput ove izuzetno aktualna i da je ova konferencija bila vrlo uspješna u njezinom prikazu i aktualizaciji. Osim „probijanja leda“ u ovom području, bila je to prilika da se uspostave i neka nova poznanstva koja će u profesionalnom pogledu zasigurno omogućiti novi niz rješenja kada je u pitanju zaštita onoga što je nacionalnom identitetu jednog naroda najbitnije, a to je njegova baština. Iz tog je razloga odlučeno da Skup održi kontinuitet održavanja svake dvije godine, ali da se tema narednih godina profilira i posveti samo jednom problemu kako bi se na licu mjesta pronašlo za njega i konkretno rješenje.

Više informacija o Skupu može se pronaći na mrežnim stranicama http://chp.nsk.hr/.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-