-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 63, lipanj 2014. :: Skupovi u zemlji


26. Proljetna škola školskih knjižničara
Pula, 6. – 9. travnja 2014. godine

Ivan Klasnić

Knjižnica OŠ Josipa Zorića Dugo Selo

ivan.klasnic3@skole.hr

 

 XXVI. Proljetna škola školskih knjižničara organizirana je u Puli od 6. do 9. travnja 2014. Stručno usavršavanje školskih knjižničara i ove je godine interes usmjerilo prema slojevitoj temi, problematici komunikacije kao elementu uspješnosti školske knjižnice. Uz svečano otvorenje prvoga dana, sudionicima je ponuđen bogat program sastavljen od predavanja i radionica, primjera dobre prakse i promocije knjige, okruglih stolova strukovnih tijela i udruga, te književne večeri, posjete knjižnicama i nacionalnom parku kao pratećim događanjima. Neizostavni dio Škole su neformalni razgovori, razmjena iskustava i širenje poznanstava među kolegama.

U nedjelju 6. travnja, poslije svečanog otvorenja s kulturno-umjetničkom priredbom, pristigli sudionici mogli su se upoznati sa Strategijom stručnog usavršavanja za profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika. U svome izlaganju Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, naglasak je stavio na permanentno obrazovanje. Voditelj poslijediplomskog studija na Fakultetu političkih znanosti Božo Skoko govorio je o unapređivanju odnosa između knjižnice i javnosti s polazišta suvremene komunikologije, te je istaknuo važnost novih alata u promociji knjižnične djelatnosti. Potom je predstavljena knjiga Jasmine Lovrinčević i Dinke Kovačević Mjerila kvalitete rada u hrvatskom školskom knjižničarstvu koja daje odgovore na aktualna pitanja školske knjižničarske prakse. Kao je i započeo, prvi dan je zaokružen umjetničkim program, književnom večeri s pjesnikom Enesom Kiševićem.

Sutradan, uz ponešto povećani broj sudionika, predavanje je održao Dragan Knežević i ponudio primjere učinkovite prezentacije koje bi valjalo koristiti u svakodnevnom radu s korisnicima i osiguranju boljih uvjeta poslovanja knjižnice. Veliko zanimanje izazvao je okrugli stol Ishodi učenja za informacijsku pismenost – temu koja je predmet svakodnevne prakse, ali i sve veća i artikuliranija potreba za kurikularnim rješenjem knjižnično-informacijskog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama. Okrugli stol su vodile ugledne stručnjakinje Dinka Kovačević, Senada Dizdar, Mihaela Banek Zorica i Sonja Špiranec, te knjižničarke Biserka Šušnjić, Draženka Stančić i Tamara Zadravec. Međunarodni karakter stručnog skupa ogledao se u kasnijem izlaganju Senade Dizdar koja je prenijela iskustva s projekta provedenog na području Kantona Sarajevo, usmjerenog na aktualizaciju uloge školske knjižnice u procesu demokratizacije kroz knjižnično-informacijsko opismenjavanje korisnika. Rezultati predstavljenog projekta svoje mjesto mogu pronaći i u provedbi Građanskog odgoja u našim školama. U terminu prije početka radionica, predstavljen je Prilog za bibliografiju hrvatskoga školskog knjižničarstva, a jedna od autorica Veronika Čelić-Tica i stručna savjetnica Mira Zovko, potom su izlagale o vještini uspješne komunikacije.

Radionice su s radom započele u poslijepodnevnim satima. Sudionicima je uz prethodne prijave na raspolaganju bio izbor od 9 radionica za osnovne i srednje škole. U paralelnom terminu zakazana su izlaganja. Mira Zovko predstavila je i otvorila raspravu o zakonskim okvirima djelatnosti školske knjižnice, temu od interesa sviju, a osobito mlađih kolega. Planirajući sudjelovanje ovogodišnjoj školi i odabirući radionice, mislio sam da ću se morati odreći jedne u korist druge, ne biti u prilici slušati izlaganje i predstavljanje zanimljivog projekta, ali promišljena organizacija radionica i raspored paralelnih događanja, ipak je dopustila zadovoljavajuće planiranje mog dnevnog programa. Odabrao sam i pohađao dvije radionice: radionicu Razvijanje komunikacijskih vještina učenika kroz prezentaciju lektire koju je vodila Aleksandra Pavlović i te radionicu Draženke Stančić i Roberta Posavca pod nazivom Napredni alati za razvoj uspješne komunikacije u odnosima s javnostima školskog knjižničara. Iako namijenjena srednjim školama, ako je suditi po odabranom primjeru, prva me radionica privukla zbog obuke za debatni pristup lektiri kojeg mogu primijeniti i u višim razredima osnovne škole, a druga se pokazala kao potrebna sistematizacija i unapređivanje poslova koje obavljam kroz svakodnevnu djelatnost knjižnice i promociju škole u javnosti. Izbor je bio težak jer su i preostale radionice nudile vrijedan sadržaj.

Radionica Komunikacija – procjena kvalitetne suradnje je kroz različite metodičke postupke sudionike podučila kako motivirati učenike da postanu aktivni građani i otvoreni prema različitom. Izvrsna tehnika kreativnog izražavanja predstavljena je na primjerima u radionici Komunikacija kroz kreativno pisanje. Obuka za primjenu digitalnih aplikacija u obradi lektire i drugim oblicima neposrednog rada s učenicima, mogla se svladati kroz E-komunikaciju u školskoj knjižniciradionicu s koje ste izašli kao strip crtač, ili tvorac zabavnih kvizova. Razmislite, djelujte – poticajni je naslov radionice prikladne za sve uzraste koja kroz program cjelovitog učenja osposobljava za podučavanje govora nenasilja. Put prema kvalitetnoj komunikaciji – uvjetu osobnog i poslovnog uspjeha, ocrtan je kroz radionicu Tajne komuniciranja: zašto imamo dva uha, a samo jedna usta? Podučiti korisnika kako razumjeti, preoblikovati i primijeniti pročitani tekst naš je svakodnevni zadatak, a korisna metoda mogla se usvojiti na radionici Komunikacija s tekstom ili kako odgojiti čitatelja koji misli svojom glavom. Primjena glazbe kao ilustracije povijesne etape ili ideje, umijeće je koje su zainteresirani polaznici mogli upoznati na radionici Sjajne niti - glazba kao sredstvo komunikacije.

U vrijeme održavanja radionica utorkom prijepodne, odvijalo se paralelno izlaganje i povedena je rasprava o srednjoškolskom programu za knjižnice koje su vodile Biserka Šušnjić, Mira Zovko I Veronika Čelić-Tica. Potom je predstavljen projekt Kvizovima kroz lektiru – kreativna metoda kojom lektira postaje zadovoljstvo, a ne obaveza učenika. U poslijepodnevnom terminu održana je Sjednica upravnog odbora Hrvatske mreže školskih knjižničara i 12. skupštine Hrvatske udruge školskih knjižničara na kojoj su, uz reizbor članova tijela Udruge i raspravu o novoj strategiji školskog knjižničarstva, dodijeljene tradicionalne Nagrade „Višnja Šeta“ za proteklu godinu i životno djelo zaslužnim dobitnicama. Prije zaključaka i zatvaranja u podne, u srijedu su predstavljeni primjeri dobre prakse, mjesto s kojeg uvijek ponesete ideju ili uspješno rješenje koje možete primijeniti u svome radu. Zadovoljstvo održanim skupom obogatio je i zajednički posjet knjižnicama u gradu, odnosno organizirani izlet. Nakon par godina izostajanja, kroz ovo sam stručno usavršavanje obnovio svoje kompetencije, naučio poznate stvari gledati na nov način i doživio ugodno radno i prijateljsko ozračje.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-