-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 62, travanj 2014. :: Skupovi u zemlji


Dan digitalnih repozitorija
Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce), 5. ožujka 2014.

Željka Salopek, zsalopek@ffzg.hr

Iva Melinščak Zlodi, imelinsc@ffzg.hr

Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu

 

U organizaciji i u prostorijama Sveučilišnog računskog centra u Zagrebu 5. ožujka 2014. godine održan je prvi Dan digitalnih repozitorija. Kao što su organizatori i naglasili, cilj je bio razmjenjivanje iskustava i poticanje rasprave među knjižničarima, IT-stručnjacima i drugim zainteresiranima iz institucija koje imaju svoje repozitorije ili ih tek namjeravaju stvoriti.

Zainteresiranost za temu i potreba za ovakvim skupom bila je vidljiva već iz velikog broja posjetitelja. Izlaganja su održana u vrlo ugodnoj atmosferi i odličnoj organizaciji Srca uz aktivno sudjelovanje publike kako za vrijeme samih izlaganja, tako i u raspravama na kraju sesija. Naglasak je bio na pitanjima vezanima uz prikupljanje, pohranjivanje i, osobito, očuvanje podataka, organizaciju i upravljanje repozitorijem te temi institucionalnih repozitorija u okviru otvorenog pristupa znanstvenim informacijama.

Izlagači su nas upoznali s aktualnom praksom u repozitorijima u inozemstvu i kod nas, s prednostima takvog pohranjivanja podataka, ali i problemima na koje se nailazi. Predstavljen je rad nekih postojećih repozitorija u Hrvatskoj, naglašene su pogodnosti otvorenog pristupa te istaknuta potreba za međusobnom suradnjom.

Dan digitalnih repozitorija otvorio je ravnatelj Srca Zoran Bekić uvodnim izlaganjem o brzom rastu količine informacija i potrebi za organiziranjem i pohranjivanjem podataka u znanosti i obrazovanju te o podatkovnoj infrastrukturi Srca.

O razvoju repozitorija i brizi za podatke u zemljama Europske unije izlaganje je održala profesorica Jadranka Stojanovski sa Sveučilišta u Zadru. Profesor Hrvoje Stančić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu održao je izlaganje o povjerenju korisnika u informacije u repozitorijima. O iskustvima NSK-a u pohranjivanju digitalnih podataka govorile su Sofija Klarin Zadravec i Tanja Buzina, s podrobnijim osvrtom na Hrvatski arhiv weba(HAW), dok je Tamara Horvat dala pregled rada HIDRA-inog sustava DAMIR (Digitalni arhiv mrežnih izvora Republike Hrvatske) u posljednjih deset godina.

O jednoj od usluga Srca, Agregatoru hrvatskih repozitorija i arhiva (ARA) više je rekao Miroslav Milinović. Marijana Glavica održala je izlaganje o stvaranju i organizaciji repozitorija istraživačkih podataka, a nastanak i rad institucionalnog repozitorija Instituta Ruđer Bošković (FULIR) predstavio je Alen Vodopijevec. Davor Švaić s Akademije dramskih umjetnosti govorio je o potrebi Akademije za multimedijalnim repozitorijem te o poteškoćama na koje se nailazi pri njegovu stvaranju.

Za drugi dio Dana predviđeno je samo jedno izlaganje, koje su pripremili Draženko Celjak, Nino Katić i Miroslav Milinović iz Srca, pod nazivom Hrčak 2.0. Draženko Celjak iznio je informacije o dosadašnjem, osam godina dugom, razvoju portala hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa u otvorenom pristupu. Podaci koje je iznio jasno pokazuju da je Hrčak projekt koji je u regionalnim, ali i svjetskim razmjerima iznimno uspješan: 353 uključena časopisa, uz stalni daljnji porast od 25-45 prijava godišnje, više od 100 000 radova s cjelovitim tekstom, i preko 30 000 posjeta dnevno početkom 2014. Mnogi su časopisi osim unosa tekućih brojeva pristupili i retrospektivnoj digitalizaciji, pa ćemo u Hrčku danas naći i članke objavljene u 19. st. Ipak, pred Hrčkom je i niz razvojnih izazova koje treba savladati i zahtjeva za poboljšanjem funkcionalnosti koji dolaze iz različitih korisničkih zajednica – uredištava časopisa, čitatelja i knjižničara. Postavlja se i pitanje širenja projekta: obuhvaćanje zbornika s konferencija, pored časopisa, te uključivanje časopisa i nakladnika iz drugih zemalja u regiji. Naglašena je i potreba za dosljednije provođenje Etičkog kodeksa, kako bi se izbjegle objave svešćića časopisa koji nisu cjeloviti ili nisu u potpunosti u otvorenom pristupu.

Nakon izlaganja uslijedila je vrlo aktivna rasprava u kojoj su naznačeni neki od poželjnih smjerova razvoja portala Hrčak: poboljšanje interoperabilnost i olakšavanje preuzimanja i višekratne uporabe podataka (korištenjem standardnih identifikatora, formata i protokola, obogaćivanjem sheme metapodataka), uvođenje naprednijih i preciznijih mogućnosti pretraživanja, olakšavanje rada uredništvima (što je donekle u koliziji sa zahtjevima knjižničarske zajednice za povećanjem preciznosti i normiranosti zapisa), dodavanje naprednijih mogućnosti: novih formata uz sadašnji PDF, objavljivanje radova u tisku, navođenje doprinosa pojedinog autora, otvorena recenzija i pohrana recenzija, uvid u alt-metričke pokazatelje, povezivanje s bibliografskim i citatnim bazama podataka, preuzimanje podataka u upravitelje osobnim bibliografijama poput Zotera itd.

Tijekom rasprave pokazalo se da je daljnji razvoj i portala Hrčak i digitalnih repozitorija općenito od velikog interesa za različite zajednice: uredništva časopisa, knjižničara, IT-stručnjaka, znanstvenih ustanova, i što je još važnije, da postoje stručnjaci unutar tih zajednica koji su spremni povezati se i zajednički preuzeti aktivnu ulogu u daljnjem oblikovanju i razvoju digitalnih repozitorija. Dan digitalnih repozitorija završio je pozivom za skori radni sastanak koji otvara prostor za aktivno sudjelovanje i podjelu odgovornosti i zaduženja u razvoju repozitorija, a to budi nadu da ćemo na drugom Danu, početkom 2015. imati priliku vidjeti i pokazati mnogo novoga.

Više informacija o Danu digitalnih repozitorija i prezentacije izlagača mogu se naći na stranicama Srca, na poveznici: http://www.srce.unizg.hr/o-srcu/kalendar/dan-digitalnih-repozitorija-2014/

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-