-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 62, travanj 2014. :: Skupovi u zemlji


Nizozemsko iskustvo u stvaranju dječjeg odjela: Knjižnica Hoorn – Dječji odjel Babel

Miranda Corbière*

voditeljica Obrazovnog odjela Knjižnice Hoorn, Nizozemska

mcorbiere@bibliotheekhoorn.nl

prevela Ivana Faletar Horvatić

 

* Kolegica iz Nizozemske održala je pozvano izlaganje na stručnom skupu „Zgrade, prostori ioprema dječjih knjižnica i knjižnica za mlade„ održanom 28. ožujka 2014. na novom Odjelu za djecu i mlade Knjižnice Medveščak u Zvonimirovoj 17 u Zagrebu.

 

Većina odraslih vjeruje kako je djetinjstvo životno razdoblje u kojem djeca uživaju najviše slobode – nemaju obveza i svaki njihov dan posvećen je igri. No je li uistinu tako ako znamo da im kod kuće roditelji, u školi učitelji, a u klubovima treneri i voditelji naređuju što da rade? Izgleda da se odluke zapravo donose u njihovo ime, a ne s njima.

Na isti se način prostori za djecu razvijaju bez njihovog sudjelovanja – iako jesu ili će biti jedini korisnici tog prostora. Donositelji odluka zanemaruju činjenicu da je sudjelovanje jedno od dječjih ljudskih prava: „Djeca imaju pravo sudjelovati u radu zajednica i imati programe i usluge stvorene za njih. To obuhvaća aktivno sudjelovanje djece u radu knjižnica i programa zajednice, aktivnosti usmjerenih na zagovaranje dječjih prava i u donošenju odluka.“ (Berkley et al., „Children's rights in the Canadian context“ // Interchange 8 (1977-1978), 1-2, str. 1-4)

Pedagog Reggio Emilia naglašava ulogu prostora u razvoju djece, koji ih mora potaknuti na istraživanje i stvaranje te ga je redefinirao kao glavni izvor obrazovne provokacije i shvaćanja. Iako se knjižnica smatra najzanimljivijim mjestom za djecu s razvijenim lingvističkim vještinama, novi prostor dječjeg odjela Babel predstavlja poticajan prostor svoj djeci, a razvijen je na temelju teorije Howarda Gardnera o višestrukoj inteligenciji.

 

Inovativnost u knjižničarstvu

Prije dvanaest godina Miranda Corbière počela je raditi kao voditeljica četveročlanog Obrazovnog odjela u narodnoj knjižnici u nizozemskom gradu Hoornu. Njime su se u to vrijeme koristila djeca iz 25 dječjih vrtića i 40 područnih osnovnih škola; pored redovite djelatnosti, sve dodatne aktivnosti tog odjela osmišljavali su i razvijali isključivo knjižničari.

Godine 2006. Miranda Corbière započela je razvijati školsku knjižnicu za cjelokupnu zajednicu, u kojoj su djeca zadužena za donošenje svih odluka i za koju je nagrađena Nagradom za inovativnost u knjižničarstvu (Library Innovation Award). Njezin pristup temelji se na ravnopravnoj suradnji s djecom u promišljanju i razvoju knjižničnog prostora i danas ga primjenjuju brojne nizozemske knjižnice, dok studije pokazuju da djeca uključena u takve projekte razvijaju sve pozitivniji stav prema knjigama.

Stečeno iskustvo primijenila je i tijekom izgradnje novog Dječjeg odjela Babel. Primarna ideja bila je da prostor postane promjenjiv i fleksibilan, onaj u kojemu će djeca moći graditi, pisati, čitati i stvarati svoje priče – a za razvoj prostora i ideje bila su zadužena sama djeca!

 

Novi Dječji odjel Babel

U suradnji s arhitekticom provedene su tri radionice sa sveukupno 30 djece. Na prvoj radionici arhitektica je djecu upoznala s osnovama organizacije prostora te im podijelila uvećane tlocrte prostora, nakon čega su se djeca penjala po policama ili stepenicama, kako bi pojmila prostor oko sebe. Uz pomoć rola wc-papira i špage podijelila su postojeći prostor na dio za bebe, igraonicu, radni prostor s računalima, nakon čega su počela izrađivati vlastite nacrte idealne knjižnice. Zanimljivo, svi nacrti uključivali su i prostor za manju djecu, dok su knjige podijelili po tematskom području (sport, geografija, povijest itd.), usprkos činjenici da su u knjižnicama oduvijek nailazili samo na abecedu.

Na drugoj radionici djeca su napravila 3D-verziju jednog predmeta koji su nacrtali tijekom prve radionice. Razne stolice, police za knjige ili potpuni odjeli (poput sportskog odjela) potom su izloženi u prostoru knjižnice.

Na posljednjoj radionici djeca su mogla završiti započeti dizajn ili više poraditi na detaljima poput savršene police za knjige ili tapeta. Nakon individualnog razgovora sa svakim djetetom, knjižničarka Miranda i arhitektica zajedno su izdvojile njihove najčešće odnosno najizraženije želje:

     -   mala djeca trebaju svoj zaseban prostor

     -   nova knjižnica mora biti vrlo šarena

     -   djeci mora biti dopušteno penjanje

     -   knjige moraju biti posložene po temama, ne abecedi

     -   sport i prirodoslovlje su najvažnije teme.

Na temelju dječjih nacrta, individualnih razgovora i spoznaja o njihovim željama, arhitektica je djeci predložila funkcionalni nacrt nove knjižnice koji su djeca jednoglasno odobrila. Novi Dječji odjel Babel otvoren je u prosincu 2011. godine, a u njemu se djeca mogu penjati po policama za knjige do kreveta na vrhu police ili čitati ispod palme. U prostoru je dostupan materijal za stvaranje priča – kocke za slaganje, magneti i magnetna površina, površine za oslikavanje, itd.

Dječji odjel Babel magično je mjesto i velik broj djece radije odlazi u knjižnicu nego na igralište ili u posjet zoološkom vrtu, jednako tako kao što knjižnicu napuštaju sa suzama u očima.

Brojčano, rezultati pokazuju:

  • broj posudbi povećan je za 25%
  • broj novih članova povećao se za 12%
  • djeca više vremena provode na odjelu za djecu – dok su se prije zadržavali u prosjeku sedam minuta, sada ostaju oko 45 minuta.

Dio magije i opuštene atmosfere ulovila je i nacionalna televizija, što se može vidjeti na kratkim videozapisima (URL: www.bibliotheekhoorn.nl/projecten/babel)

 

Suradnja s djecom ključni je element uspjeha

Pokretačka snaga obrazovnog rada u knjižnici u Hoornu su djeca. Dopušteno im je sudjelovanje u kontinuiranom razvoju prostora knjižnice, ali i osmišljavanje vlastitih aktivnosti i razvijanje modela upravljanja knjižnicom za vrijeme aktivnosti. One su zauzvrat sve dobro posjećene, jer se mladi voditelj/ica pobrine da svi njegovi prijatelji i školski kolege saznaju za njegovu radionicu. Knjižnica ima gotovo najveći broj mladih korisnika u Nizozemskoj, koji se osjećaju kao kod kuće te uživaju u činjenici da su ravnopravni sudionici svih procesa u knjižnici.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-