-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 62, travanj 2014. :: Tema broja: specijalne knjižnice


Razgovor s Darijom Ćaletom, predsjednicom Komisije za muzejske i galerijske knjižnice

Darija Ćaleta

Središnja knjižnica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja

darija.caleta@hpm.hr

razgovarala i priredila Andrea Božić

 

Novosti: Komisija za muzejske i galerijske knjižnice, kao što joj i ime kaže, okuplja knjižnice smještene u tim ustanovama. Imamo dojam da ste jedina grupa koja ne bilježi pad broja knjižnica, već naprotiv javno dostupne postaju knjižnice i zbirke za koje do nedavno nismo ni znali da postoje. Smatrate li da raste svijest o vrijednosti te baštine ili je to samo privid?

: Komisija za muzejske i galerijske knjižnice koja djeluje unutar Sekcije za visokoškolske i specijalne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva osnovana je 1998. godine. Iste godine stupio je na snagu i Zakon o muzejima (NN 142/98) u kojem se prvi put među stručnim djelatnicima muzeja spominju i knjižničari (čl. 37. i 40). Zakonom propisano zapošljavanje visokoobrazovanih stručnjaka u muzejskim i galerijskim knjižnicama te aktivan rad naše Komisije u proteklih petnaestak godina urodili su plodom – knjižnično poslovanje u muzejskim knjižnicama podignuto je na visoku profesionalnu razinu, muzejski i galerijski knjižničari aktivno sudjeluju na knjižničarskim skupovima prezentirajući svoje vrijedne fondove, sudjeluju i u njihovoj organizaciji (npr. Simpozij Knjiga u muzeju koji je organizirao Muzejsko-dokumentacijski centar 2011. godine, Okrugli stol Registracija knjižnične građe u baštinskim ustanovama u okviru 38. skupštine HKD-a čiji je suorganizator bila naša Komisija i dr). Izložbenom i publicističkom aktivnošću naših knjižničara također se skreće pozornost javnosti na građu koju posjedujemo i čuvamo. Zbog svega navedenoga, ali i zbog novih zakona i pravilnika o registraciji i zaštiti vrijedne knjižnične građe možemo reći da nije riječ o prividu: u društvu uistinu raste svijest o vrijednosti naše kulturne baštine. Na kraju svakako treba napomenuti da i danas, nažalost, brojni muzeji i galerije u Hrvatskoj nemaju knjižničare među svojim stručnim osobljem. Nadamo se da će se i to s vremenom promijeniti.

 

Novosti: Što su najveći budući izazovi knjižnicama koje okuplja Komisija?

: Umrežavanje knjižnica – izrada jedinstvenog online-kataloga muzejskih i galerijskih knjižnica s kojim bi svi naši fondovi bili jednostavno pretraživi i dostupni korisnicima, daljnji razvoj našeg poslovanja u skladu s novim i raspoloživim tehnologijama (digitalizacija i online-prezentacija naše građe), rješavanje problema preventivne zaštite i restauriranja knjižnične građe, registracija i valorizacija naših fondova kao kulturnog dobra RH, izrada nacionalne strategije razvoja specijalnih knjižnica...

 

Novosti: Kako je tehnološki napredak promijenio vaš način rada? Koliko primjenjujete nove tehnologije za prezentaciju i zaštitu vrijedne građe?

: Stanje se razlikuje od knjižnice do knjižnice – iako nam je svima zajednička težnja da unaprijedimo svoje poslovanje i postignemo veću dostupnost i vidljivost naših fondova kako u matičnim ustanovama tako i u široj zajednici. Digitalizacija knjižnične građe i njeno prezentiranje u mrežnom okruženju omogućava da ta građa postane vidljiva, pretraživa i dostupna krajnjem korisniku, pri čemu se fizičke jedinice knjižnične građe štite od propadanja. Zbog nedostatka financijskih sredstava i često neadekvatne i slabe informatičke podrške u matičnim ustanovama većina nas još uvijek nedovoljno koristi nove tehnološke mogućnosti za obradu, prezentaciju i zaštitu vrijedne knjižnične građe. No kako se svijest o važnosti primjene novih tehnologija i u muzejskoj i u knjižničarskoj struci sve više razvija, očekujemo pozitivne pomake u skoroj budućnosti.

 

Novosti: Koliko su vaše knjižnice ispred ili iza matičnih institucija u primjeni novih tehnologija i usluga temeljenih na novim tehnologijama?

: I ovdje se stanje razlikuje od knjižnice do knjižnice, u nekim institucijama knjižnice su naprednije u primjeni novih tehnologija i usluga temeljenih na njima, negdje zaostaju – no možemo zaključiti da je većina muzejskih i galerijskih knjižnica u ravnopravnom položaju u odnosu na ostale odjele matičnih institucija u primjeni novih tehnologija i usluga temeljenih na njima.

 

Novosti: Što vidite kao jaku osobinu svojih knjižnica, a što smatrate da treba promijeniti?

: Jaka osobina muzejskih i galerijskih knjižnica su njihovi neprocjenjivo vrijedni knjižnični fondovi koji su snažna potpora u radu matičnih ustanova, ali i srodnih znanstvenih i obrazovnih institucija. Potrebno je promijeniti stav javnosti, ali i matičnih ustanova prema muzejskoj knjižnici kao pomoćnom sredstvu isključivo muzejskih djelatnika. Stoga je potrebno dalje raditi na promidžbi i afirmaciji muzejskih knjižnica i njihovih fondova, te na primjerenijem pozicioniranju muzejskih i galerijskih knjižničara unutar matičnih ustanova što oni svojim znanjem, sposobnostima i marom uistinu zaslužuju.

 

Novosti: Hvala lijepa na razgovoru!

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-