-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 62, travanj 2014. :: Skupovi u zemlji


17. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji s temom Predmet, prostor, vrijeme
Poreč, 27 – 29. studenog 2013.

Drahomira Gavranović

Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru

dgavrano@unizd.hr

 

Sedamnaesti po redu seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture održao se u Poreču od 27. do 29. studenoga 2013. godine. Tema seminara bila je Predmet, prostor, vrijeme, a glavni organizator bilo je Hrvatsko muzejsko društvo, uz Hrvatsko knjižničarsko društvo te Hrvatsko arhivističko društvo. Suorganizatori seminara, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatski državni arhiv te Odsjeci za informacijske znanosti Sveučilišta u Osijeku i Zagrebu, te Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru bili su također zastupljeni.

Podnaslov teme Predmet, prostor, vrijeme: teorijske postavke, razine opisa, istraživanja, standardi, smjernice, dobra praksa, projekti, programi bio je široko postavljen kako bi okupio sve relevantne projekte, smjernice, istraživanja, primjere dobre prakse iz svih triju zajednica (arhivističke, knjižničarske i muzejske), ali i ostavio mogućnost uključivanja nakladničke zajednice koja je u posljednjih nekoliko godina redovito zastupljena na AKM-seminarima.

Trodnevni seminar okupio je stotinjak sudionika koji su sudjelovali na seminaru s dvadeset izlaganja, dvanaest postera te je održano čak pet radionica.

Od izlaganja predstavljenih na 17. AKM-u možemo izdvojiti izlaganje koje je održala Duga Mavrinac iz Etnografskog muzeja Istre pod nazivom Promišljati predmet: doprinosi teorija materijalne kulture u analizi uloge i značenju predmeta, kroz prostor i vrijeme. U izlaganju je prikazala izmijenjen način promišljanja o predmetima, njihovoj ulozi i značenju za pojedinca, ali i za kulturu i društvo općenito. Ovaj rad jasno donosi prikaz promjene paradigme i pristupa opisu muzejskog predmeta koji se prenosi u sve sfere društva i ne zaobilazi ni arhivističku, niti knjižničarsku, ali ni nakladničku zajednicu. Nova promišljanja predmeta, bilo da se radi o knjizi, dokumentu ili nekom uporabnom predmetu dovode do promjene pristupa obradi, ali i nabavi predmeta pri čemu se istome predmetu trebaju davati različite uloge, tzv. različiti glasovi dok „priča svoju priču“.

Također, više tema obrađivalo je problem opisa građe ili gradiva u odnosu na potrebe korisnika i u odnosu na ulogu ustanove koja tu građu, predmet ili gradivo daje na korištenje. Goran Zlodi i Tomislav Ivanjko prikazali su primjer uporabe metode crowdsourcinga. Crowdsourcing predstavlja termin koji još uvijek nema hrvatski prijevod, a koji se odnosi na mogućnost uključivanja velikog broja korisnika putem novih tehnologija u svrhu prikupljanja što veće količine informacija o, npr. zbirci predmeta (digitaliziranom fotografijama ili dokumentima). Ustanova koje posjeduje digitalnu zbirku o kojoj nema puno podataka, a koja bi mogla biti od koristi zajednici, može zatražiti pomoć u otkrivanju podataka o predmetima putem mrežnih tehnologija te na taj način uz pomoć velikog broja korisnika doći do točnih podataka. Autori izlaganja prikazali su pozitivne primjere iz prakse svjetskih muzeja i ponudili ideju AKM-zajednici kao mogućnost za rješavanje nekih od postojećih problema koji se javljaju pri prikupljanju informacija o pojedinim izvorima. Iz muzejske zajednice obrađene su još i teme uporabe zbirki u svrhu edukacije, istraživanja, poticanja umjetničkih i znanstvenih projekata. Razmatrala su se pitanja promjene uloga muzejskih zbirki u vidu društvenih promjena i potreba muzejskih korisnika. Knjižničarska zajednica bila je zastupljena s nekoliko kvalitetnih izlaganja iz područja razvoja i implementacije standarda semantičkog weba i uporaba povezanih podataka.

Zanimanje je pobudilo i predstavljanje Strategije digitalizacije kulturne baštine do 2020. na kojem se moglo čuti kako je Ministarstvo kulture u suradnji sa stručnjacima iz pojedinih područja osmislio strategiju i što se u okviru hodograma očekuje od baštinskih ustanova u narednim godinama.

Na 17. AKM-u predstavljeno je 12 posterskih izlaganja. Novost ovoga AKM-seminara bilo je kratko usmeno predstavljanje postera. Iako su svi autori postera pokazali spretnost u predstavljanju i kvalitetnoj obradi tema, izdvojena su dva posterska izlaganja koja su se prema kriterijima tročlanog žirija pokazala najboljima. Prvi poster izrađen je u suradnji muzejske i arhivističke zajednice. Autori postera su Ivana Katušić iz Strossmayerove galerije starih majstora HAZU-a, Zagreb i Hrvoje Gržina, iz Hrvatskog državnog arhiva, Zagreb. Poster nosi naslov: Istraživanje, opis i zaštita fotografske građe iz dokumentarnih ostavština u muzeju: primjer suradnje muzealca i arhivista. Drugi izdvojeni poster izradile su Petra Milovac i Zrinka Marković iz Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb, pod nazivom Predstavljanje projekta Athena Plus.

U okviru AKM-a održan je i Otvoreni sastanak Stručnog odbora za izradu nacionalnog pravilnika za katalogizaciju u AKM-zajednici na kojem su bile zastupljene sve tri zajednice.

U okviru radionice AKM-korisnici i digitalni sadržaji sudionici su se mogli upoznati s istraživanjima korisnika svih triju zajednica. Voditelji radionice bili su Sofija Klarin Zadravec, Goran Pavelin, Mihaela Kovačić i Goran Zlodi. Druga radionica pod nazivom GIS: prostorni metapodaci pod vodstvom Boruta Kružića prikazala je mogućnosti upotrebe prostornih metapodataka, koordinata, karata, programa te mogućnosti uporabe Google Mapsa u projektima koji se provode u okviru muzejske i knjižničarske zajednice. U okviru treće radionice održane pod nazivom Elektroničko izdavaštvo: uloga nakladnika u kulturnoj i kreativnoj industriji voditeljice Nives Tomašević govorilo se o promjenama u nakladničkoj politici i postupanju s elektroničkim udžbenicima te o mogućnostima današnjeg čitatelja pri nabavi i korištenju elektroničkih izdanja. Također, prikazane su i mogućnosti uporabe elektroničkih izvora iz pravnih baza podataka za potrebe obrazovanja „novih naraštaja pravnika“ te prednosti i nedostaci uporabe baza podataka u edukaciji budućih pravnika. U okviru četvrte radionice održane pod nazivom AKM pedagogija voditeljica Ane Filep i Jelene Hotko prikazan je značaj edukativnih programa u baštinskim ustanovama te se iz obrazovne perspektive govorilo o važnosti arhivske i muzejske pedagogije. Radionica je sadržavala i demonstraciju aktivnosti koje se odvijaju u muzejima i arhivima u okviru poslova muzejskog (i arhivskog) pedagoga. Na petoj radionici održanoj pod nazivom Konzervatorsko-restauratorska radionica: istraživački koncept konzervatorsko-restauratorskog procesa pod vodstvom Damira Doračića sudionici su se teorijski upoznali s metodama rendgenske fluorescencije (XRF), molekulske spektroskopije (FTIR, ATR-FTIR) pri istraživanju kulturne baštine i nasljeđa te su prikazani primjeri restauracije, konzervacije i istraživanja provedena na papirnatim umjetninama te skulpturama i drugim kulturnim objektima koji zahtijevaju pažnju restauratora, konzervatora i ostalih stručnjaka koji se bave zaštitom kulturne baštine.

Sedamnaesti seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture završio je tradicionalnim stručnim izletom koji je vodio Želimir Laszlo.

Fotografije s izleta mogu se pronaći na sljedećoj adresi:

http://mudrac.ffzg.unizg.hr/~rvrana/akm17/

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-