-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 61, prosinac 2013. :: Knjižničari preporučaju


Fatalne knjige, multipli identiteti i ljubavni fantazmi – košmar, i to kakav!
Rodrigo Rey Rosa, Severina, sa španjolskoga prevela Gordana Matić; Naklada OceanMore, Zagreb, 2012.

Vanja Kulaš
Knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu

vkulas@ffzg.hr

 

Neimenovani pripovjedač o njoj, Severini, tek je još jedan primjerak melankolične vrste knjižara koji teži postati piscem. (str. 14) Kad ne boravi u knjižari, koju drži s nekoliko prijatelja i istomišljenika, prepušta se čitanju i pisanju, ili barem u potonjem neuspješno pokušava. Severina je misteriozna svjetska putnica egzotičnog naglaska, bez stalne adrese.

Narator nas tješi kako zahvaljujući inovacijama u sigurnosnim sustavima danas sve manje ljudi krade knjige. Njegovo mu pak iskustvo govori da su više od polovice njih žene te knjigoljupci s ruksakom ili vrećastom torbom o ramenu. On to pouzdano zna jer u svojoj knjižari nije instalirao nadzornu kameru, što kompenzira perceptivnim umom i oštrim okom. U prilog tome govori i primjedba koju s čitateljem dijeli već na samom početku teksta: Primijetio sam je kada je prvi put ušla i odmah posumnjao da je kradljivica, iako tada nije ništa ukrala. (str. 9) Ana Severina Bruguera, uskoro ćemo se i sami osvjedočiti, doista je lopovica par excellence, a vrijedan knjiški plijen, umjesto u kakvoj naprtnjači, skriva u prorezima svojih izazovnih odjevnih kombinacija. U jednoj napetoj, blago erotiziranoj sceni, knjižar je pretražuje na izlazu i potvrđuje svoje slutnje, a ona...? Severina se nakon za nju očito tek uzbudljivog incidenta na mjesto zločina vraća i to ne jednom. Priča se ovih dvoje nespojivih likova umjesto da zauvijek završi prije nego li je i počela, serpentinasto ispliće pa potom razmotava sve do intrigantno otvorenog svršetka.

Severininom ljepotom i modnim stilom knjižar postaje opčinjen dok iz prikrajka promatra kako ga vješto potkrada, i to redom otuđujući rijetke i birane naslove. Isprva on samo minuciozno bilježi sveske koje neznanka krišom odnosi, pri čemu se sve strastvenije u nju zaljubljuje. Potresen nedavnim prekidom ljubavne veze, ali još i više uznemiren ovim za njega čudotvornim, koliko i opasnim susretom, dijeli s nama začudna promišljanja o objektu svoje žudnje – propadamo tako u košmarnu ispovijed imaginativnog knjiškog moljca.

Rey Rosa čitatelju prepušta procjenu što bi epizoda s tajnovitom Severinom za dokonog knjižara imala biti: puka muška fantazija ili nesvakidašnji, ali ipak zbiljski doživljaj. On je sanja i uhodi, čak pomišlja unajmiti privatnog detektiva da mu u tome bude od pomoći. U opsesivnoj potrazi za fatalnom ženom koja mu spretno izmiče, postaje rastresen i napet, u očajanju zanemaruje posao i na koncu se posve gubi u ljubavnom deliriju. Za to vrijeme Rosina (anti)junakinja juri aerodromima, harači svjetskim bibliotekama i knjižarama, upliće se u mutne ili pak ljubavničke odnose s njihovim vlasnicima te se skriva po sjenovitim pansionima sa svojim partnerom u zločinu. Vireći u jednu hotelsku knjigu gostiju, sluđeni će nesretnik doznati da je Otto Blanco, upisan ondje tek kao putnik iz Španjolske, Severinin vjerni pratitelj. Kakve je prirode odnos zavodljive kradljivice knjiga i tog elegantnog starca koji, kažimo to odmah, neće živ dočekati kraj pripovijesti, ostaje nam tek naslućivati. U jednom za nju destabilizirajućem trenutku ona nestaje bez pozdrava i traga, a knjižar se, i u međuvremenu njezin ipak ostvareni ljubavnik, pita što je njihova priča bila: prijevara ili deformacija njegove mašte? Ljubavni se tijek potom nanovo uspostavlja, a kako, otkrijte sami.

Naposljetku nam ostaje pitanje je li Severinino otuđivanje knjiga prizemno motivirano materijalnom korišću, izraz kompulzivnog poremećaja (uzvišena bibliofilija ili tek obična kleptomanija?), možda ipak sublimno intelektualistički raison d'être? Živjeti za knjige i od njih romantični je ideal svih junaka ovoga nevelikog romana (71 stranica), pa se doista čini kako je Severina kradljivicom postala samo kako bi uživala u nepreglednim stranicama štiva.

Atmosferičan tekst, snenog i zamamnog ritma, pritajenu napetost u maniri starinskih špijunskih trilera majstorski održava do posljednje rečenice. Severina Rodriga Rey Rose mračna je, mjestimice crnohumorna, čak i groteskna romaneskna priča, otežala od praznina i upitnika neizrečenog te potisnutih želja skupine samotnih individua; ljubavna zavrzlama na rubu jave i snoviđenja, jednog neostvarenog književnika i femme fatale s lažnim identitetima. Odmjerenim i istančanim stilom ovaj kratki roman dosjeća klasike hispanskoameričke književnosti, iako ne može biti recentniji – napisan 2009. godine, objavljen 2011. te odmah sljedeće godine preveden i u nas.

Rodrigo Rey Rosa (1958.) cijenjeni je gvatemalski književnik, autor brojnih romana i kratkih priča, prevoditelj, filmski scenarist i redatelj, nagrađen 2004. godine najznačajnijom gvatemalskom književnom nagradom Premio Nacional de Literatura Miguel Ángel Asturias. Po svršetku studija 1979. godine Rey Rosa pred represivnom politikom rodne zemlje emigrira u New York, a živio je i u Maroku, Španjolskoj te Berlinu. Prepoznat je zarana kao briljantan stilist, sklon mračnom i poetičnom izričaju, inspiriran traumatičnim ozračjem nasilja i paranoje u domovini. Lik Severine je, kako priznaje u jednom intervjuu, izmaštao nakon raspada vlastite ljubavne veze; negativnu je energiju i osjećaj praznine pretočio u prozu, koju je poput kodirane poruke namijenio izgubljenoj ljubavi.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-