-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 61, prosinac 2013. :: Osvrt


Građa lagana za čitanje: kako raditi prilagodbu tekstova

Dunja Marija Gabriel
predsjednica Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama HKD-a

dgabriel@nsk.hr

 

Prijevodom međunarodnih IFLA-inih Smjernica za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom (2004) i Smjernica za građu laganu za čitanje (2005, 2011) Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskoga društva započela je izuzetno vrijedan proces prevođenja i prilagođavanja dijela stručne literature koja je usmjerena prema osobama čije čitalačke vještine zahtijevaju prilagodbe. Tako se u hrvatskom knjižničarstvu pojavio do tada potpuno nepoznat pojam građe lagane za čitanje, a Smjernice su postale prava vodilja za pristupanje jednoj zasebnoj grani izdavačke djelatnosti do tada nedovoljno poznatoj u Hrvatskoj.

Svojevrsna zapostavljenost ove problematike u izdavačkim programima pojačava vrijednost svakoga novoga teksta prilagođenoga osobama s teškoćama čitanja i pisanja ili disleksijom, ako je prilagodba pravilna. Smjernice za građu laganu za čitanje usmjerene su prema osobama s disleksijom, ali i svim ostalim osobama koje imaju probleme u čitanju te imaju izuzetnu praktičnu vrijednost u smislu pomoći poboljšanja kvalitete života ovih osoba. To je u interesu svih koji trebaju brinuti o pismenosti u jednoj zajednici.

Smjernice nas upoznaju s pravilima stvaranja građe kroz primjenu spoznaja onih koji su prilagođavali i sami pisali lagano za čitanje. Premda je jasno da nema recepta kako u kojem jeziku sa sigurnošću znati što je lagano, temeljne postavke daju jasna pravila koja se moraju slijediti da bi se postigla obilježja građe lagane za čitanje. Smjernice je izvorno prikupio, oblikovao i priredio Bror Tronbacke, direktor švedske Fundacije za građu laganu za čitanje, pod pokroviteljstvom IFLA-e i njezine Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama. Švedska već skoro pola stoljeća proizvodi i građu laganu za čitanje. Jednostavnost, izbjegavanje simbola i metaforike, objašnjavanje teških i nepoznatih riječi, poštivanje kronološkoga slijeda radnje, pridavanje velike važnosti ilustracijama i grafičkome oblikovanju tekstova, osnovna su pravila kojih se treba pridržavati u sastavljanju građe lagane za čitanje.

Smjernice za izradu građe lagane za čitanje za osobe s disleksijom osobite su i razlikuju se od primjerice Smjernica za građu laganu za čitanje kod osoba s intelektualnim teškoćama jer se razlikuje jezična razina prilagodbe. Osobe s teškoćama čitanja ne smiju biti osiromašene za informacije i emocionalni doživljaj teksta, dakle prilagođavanje je takvo da uključuje prilagodbe na razini: konstrukcije rečenica, izbora i poretka riječi u rečenici, pojašnjenje riječi, oblika i izgleda teksta, veličine fonta, vizualnog isticanja važnih riječi. Svi ovi aspekti trebaju biti napravljeni tako da olakšavaju čitanje i razumijevanje pročitanog. Važno je da informacija u tekstu bude razumljiva, da se može obraditi, zapamtiti i koristiti pri učenju.

Upotrebom građe lagane za čitanje, dobro odabranih tekstova, otvaraju se mogućnosti djeci i mladima s teškoćama u učenju za bolje pamćenje, produbljivanje razumijevanja jezika i bolju organizaciju podataka za kvalitetno učenje. Ovako izrađena građa lagana za čitanje, učiteljima olakšava planiranje i ostvarivanje individualiziranog pristupa u radu s učenicima s disleksijom, kao i učenicima s jezičnim teškoćama.

Stoga ovom prilikom podsjećamo na put kojim bi trebala nastajati građa lagana za čitanje u Hrvatskoj.

Logopedi su ti koji trebaju odrediti prilagodbe s obzirom na poznavanje teškoća i osobitosti u jeziku, a profesori hrvatskog jezika uskladiti to s obzirom na poznavanje kurikuluma te osobitosti literature odgovarajuće za određenu obrazovnu dob. Knjižničari trebaju znati što je obvezna lektira za koju dob, koje knjige djeca rado čitaju te koje su dio opće kulture. Njihova uloga nije u preoblikovanju građe nego u brizi da se do građe dođe, da se ona djeci predstavi te u ostvarivanju suradnje sa stručnjacima koji izrađuju građu laganu za čitanje.

Članovi i suradnici Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama HKD-a, (knjižničari, predstavnici Hrvatske udruge za disleksiju i Odsjeka za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) u Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara (CSSU) 2005. godine počeli su sustavnu edukaciju i održavanje tečaja Pravo na razvoj pismenosti: građa lagana za čitanje. Od tada pa do danas kontinuirano se održavaju radionice za knjižničare, učitelje, logopede i ostale zainteresirane, uz objašnjenje postavki i važnosti građe lagane za čitanje te načela za preradu tekstova u lako štivo.

Nažalost, komercijalni nakladnici nisu još uvijek vidjeli svoju korist te još ni jedan lektirni naslov nije prerađen za osobe s teškoćama u čitanju. Namjera da se započne s takvim radom i cijelim nizom sličnih izdanja poželjna je i korisna, no ostvarivanje prilagodbi zahtijeva niz znanja, kompetencija i iskustva, kao i uvažavanje odrednica logopedske, knjižničarske i lingvističke struke te naputke Smjernica u izradi građe laganje za čitanje. U suprotnom zbog nedostatnih stručnih znanja nije moguće postići cilj: lako čitljiv tekst, razumljiv, a sačuvanih obilježja i osobitosti u skladu s izvornim tekstom koji se prerađuje u građu laganu za čitanje.

Za izradu građe koja je zaista jednostavna i lagana za čitanje neophodni su ne samo kompetentni tvorci već i recenzenti s logopedskim iskustvom koji značajno mogu pridonijeti kvaliteti rada. I – naravno, izdavači sa sluhom za poštivanje odrednica koje već postoje u nizu europskih zemalja. Samo takvom suradnjom i uz određivanje regulativa koje u našoj zemlji još nisu zaživjele (ali im svakako treba posvetiti pozornost) moguće je poboljšati kvalitetu brige i podrške za osobe s najrazličitijim oblicima teškoća u čitanju.

Stoga je dobro prije nego se upustimo u izradu građe lagane za čitanje, okupiti stručan tim koji može pomoći u izradi takvih tekstova te recenzente s potrebnim kompetencijama kako bi se doista postigla svrha.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-