-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 61, prosinac 2013. :: Iz rada HKD-a i regionalnih društava


Predavanje Marija Hiberta u organizaciji Knjižničarskog društva Rijeka: Kritičko bibliotekarstvo – izazovi odgovornosti u umreženom društvu
Sveučilišna knjižnica Rijeka, 3. lipnja 2013.

Marija Šegota-Novak
predsjednica Knjižničarskog društva Rijeka

marijasn@gkri.hr

 

U sklopu redovitog programa Knjižničarskog društva Rijeka, 3. lipnja 2013. ugostili smo Marija Hiberta iz Sarajeva koji je održao predavanje naslovljeno Kritičko bibliotekarstvo - izazovi odgovornosti u umreženom društvu.

Mario Hibert viši je asistent na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Doktorsku disertaciju pod nazivom Kritičko bibliotekarstvo: moguća paradigma informacijskog društva obranio je 2012. godine u Zagrebu pod mentorstvom profesorice Aleksandre Horvat.

Pojam kritičko bibliotekarstvo podrazumijeva međunarodni pokret knjižničara i informacijskih stručnjaka kojim se zaštita ljudskih prava stavlja ispred drugih profesionalnih briga – riječ je o kritičkom diskursu kojim se zagovara vid knjižničarske kulture utemeljen na konceptu društvene odgovornosti struke, aktivističkog opredjeljenja knjižničara da podupiru etiku intelektualnih sloboda polazeći od pretpostavke da nema neutralnosti u obrazovanju. Ideja kritičkog bibliotekarstva proistječe iz etičkih istraživanja profesionalnih načela bibliotekarstva, posebice posljedica zanemarivanja ili pak odbijanja sagledavanja važnosti razumijevanja uloge kritičkog mišljenja u teoriji i praksi, te principijelno poziva na orijentiranje k aktivnostima kojima se osiguravaju uvjeti za jednakopravno učenje i obrazovanje svih članova društvene zajednice.

Integritet bibliotekara, kao i njihov identitet, zahtijeva izravnije povezivanje knjižničarske znanosti s društveno humanističkim kretanjima bliskim paradigmi otvorenosti u informacijsko-komunikacijskoj zbilji umreženog društva. Prema Mariju Hibertu ova tema ukazuje na izazove bibliotekarstva 21. stoljeća uzimajući u obzir transformacije ekonomije, politike, kulture i obrazovanja uvjetovane novim oblicima otvorene i slobodne proizvodnje i distribucije informacija (nekomercijalne distribucije umreženih resursa) te upućuje na njihov značaj za promišljanje potencijala novomedijske demokratizacije znanja. Važnost razumijevanja i zagovaranja transformativne snage umreženosti podcrtana je u kontekstu afirmacije koncepta zajedničkih dobara (commons) te se društvena odgovornost knjižničara nastoji sagledati kroz prizmu nove organizacijske paradigme. Veliki uzor i oslonac u promišljanju kritičkog bibliotekarstva, informacijske etike, etike umreženog društva, Mario Hibert nalazi kod profesorice Toni Samek iz Kanade (Sveučilište Alberta, Studij knjižničarstva i informacijskih znanosti), autorice knjige Librarianship and Human Rights: A Twenty-first century guide .

U svome izlaganju Hibert je postavio nekoliko radikalnih pitanja, kao npr. pitanje na koji način bibliotekari danas razumijevaju svoj identitet – da li kao instrument kapitalističke ideologije uslužnosti ili kroz aktualizaciju aktivističkih obilježja poziva? U svom izlaganju on je podsjetio na primjere progresivnog i aktivističkog bibliotekarstva, ukazujući da knjižnica može biti mjesto subverzivnosti, a važna je i njena uloga u zaštiti intelektualnih sloboda korisnika. Jedan od primjera aktivističkog bibliotekarstva je grupa bibliotekara iz New Yorka koja je podržala aktiviste pokreta Occupy Wall Street.

Naglasio je važnost društveno odgovornog upravljanja mrežnim informacijama, ljudskim pravima te propitivanja novih tehnologija na kritički način. Dotaknuo se i tema digitalne demokracije, kontrole interneta, fetišizacije tehnologije....

S obzirom na popunjenost dvorane u Sveučilišnoj knjižnici te živahnu raspravu s podijeljenim stavovima nakon predavanja ocjenjujemo da su i tema i predavač odgovorili svrsi i cilju programa – upoznavanju članstva (i šire) s novim i različitim promišljanjima struke i znanstvene discipline kojom se bavimo.

Predavanje je bilo medijsko praćeno, od najave, preko izvještaja s predavanja do razgovora s predavačem (Novi list, Radio Rijeka, riječki portali).

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-