-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 61, prosinac 2013. :: Iz knjižnica


Osnutak Narodne čitaonice u Dugom Selu 1890. godine

Predrag Topić
Gradska knjižnica i čitaonica Dugo Selo

gkds@gkds.hr

 

U povijesti svake ustanove bitno je saznanje kada je osnovana, ali kada ne postoje sačuvani dokumenti može se o tome samo nagađati.

Većina narodnih knjižnica počele su kao narodne čitaonice, a tako je bilo i sa sadašnjom Gradskom knjižnicom Dugo Selo. Vrijeme osnivanja čitaonice u Dugom Selu smještalo se obično krajem 19. stoljeća ili konkretnije, u 1891. godinu. Pretragom članaka u Narodnim novinama, u br. 43. od 23. veljače 1892. godine, naišli smo na članak koji govori o zabavi koju je priredila Narodna čitaonica u Dugom Selu, ali iz kojeg se jasno vidi tko je osnivač i prvi predsjednik čitaonice (kraljevski kotarski predstojnik Franjo Kadić) i koje je to godine bilo (1890).

 

Prenosimo članak u cijelosti:

U Dugomselu, 20. veljače. (Dopis.) (Narodna čitaonica). Dne 18. t. mj. priredila je naša čitaonica plesni vjenčić sa tombolom. Voljan sam vam o tom u kratko izvjestiti, nu prije svega nekoliko riečih o postanku i razvitku naše čitaonice, jer mislim da se o njoj jedva što u javnosti znade. Od kako su ovdje u Dugomselu smještene oblasti, dobilo je Dugoselo posve drugo lice i počela se osjećati potreba čitaonice. Tako prošlo nekoliko godinah, skoro na svakom mjestu gdje su se inteligentniji ljudi sastali, čula se koja rieč o potrebi, da se čitaonica ustroji, nu rekao bih, da nitko nije ili htjeo ili imao odlučne volje, da ovoj obćoj želji izadje u susret do gosp. kr. kot. predstojnika Kadića, koji je mjeseca travnja 1890. razaslao poziv na dogovor na sve inteligentne osobe obćine i kotara, te je u toj prvoj skupštini odmah izabran odbor i sastavljena su pravila, koja je i vis. kr. zem. vlada potvrdila i na temelju kojih se sada čitaonica sve bolje i bolje razvija.

Kao što svaka nova stvar traži, da joj se čovjek privikne, tako je i bilo s našom čitaonicom u početku. Nu dok je slabije životarila iz vana - širila je, reko bih, sve dublje i dublje svoje moralno korienje medju slojevi naše inteligencije, te sada broji liepi niz nutarnjih i izvanjskih članovah.

Za sada mora se čitaonica zadovoljiti sa jednom sobom dok se nedomogne samostalnijih prostorijah, s toga je i svoj plesni vjenčić dobrotom gosp. obć. načelnika Belca priredila revnim nastojanjem odbora a poglavito gg. Mikleušića i Graffa, u prostorijah obć. sgrade. Ples bio je mnogobrojno posjećen. Poslje odmora igrala se tombola. Sgoditakah što kupljenih, što poklonjenih po prijateljih družtva bilo je oko 15. Glavni sgoditak (liepa čaša sa tacom) zapao je pogl. gosp. kr. kot. predstojnika i predsjednika čitaonice Fr. Kadića, te izgleda, kao da je sama fortuna htjela s glavnim sgoditkom nagraditi osnovatelja čitaonice, pa je u tom smislu i nekoliko liepih zdravicah izrečeno g. predsjedniku i odboru.

Poslije svršenog plesa oko 4 sata u jutro zabavljalo se je družtvo uz pjesmu i glasbu 53. pješačke pukovnije do u jutro, pače i do dana. Nepovoljnom vremenu, t. j. sniegu, koji je onog dana do podne padao, mora se pripisati, da nam nisu došla još nekoja najavljena gospoda iz odaljenijih miestah.

I tako vam evo opisah ovaj plesni vjenčić, koji nam je svima ostao u liepoj uspomeni, a naravno i čitaoničkoj blagajnici.

Za razliku od većine ustanova osnivanih u Dugom Selu od strane domaćih uglednika, Narodnu čitaonicu osnovao je čovjek koji negdje početkom 1890. godine dolazi u Dugo Selo iz Velikog Grđevca (rodno mjesto Mate Lovraka) gdje je bio na položaju državnog činovnika onog vremena (Austro-Ugarska Monarhija). Očigledno se odmah intenzivno uključio u društveni život mjesta svoje nove službe. Krajem godine (u listopadu 1890) na sjednici Gospojinskog društva Crvenog križa u Dugom Selu biti će izabran na mjesto potpredsjednika tog društva, a njegova supruga Augusta (1855-1930) postat će članicom tog društva. Inače je osnivač i prvi predsjednik Narodne čitaonice u Dugom Selu Franjo Kadić (1846-1924) zapravo sin svog puno poznatijeg oca, također Franje Kadića (1821-1888), poznatog hrvatskog šumarskog stručnjaka iz druge polovine 19. stoljeća koji je poznat po pošumljavanju velebitskih goleti (npr. Senjska Draga).

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-