-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 61, prosinac 2013. :: Ostali skupovi i manifestacije u zemlji


4. okrugli stol Sekcije za školske knjižnice i dviju komisija HKD-a za školske knjižnice pod nazivom Uloga masovnih medija u odgoju djece i mladih
Sisak, hotel Panonija, 3. listopada 2013. godine

Danica Pelko, dpelko@net.hr
Knjižnica Osnovne škole Donja Stubica
Jadranka Gabriša-Perković, jadranka.gabrisa@gmail.com
Knjižnica Industrijsko-obrtničke škole Sisak

 

O ulozi masovnih medija u odgoju u zadnje se vrijeme puno piše i govori. No malo se govori o tome kako spriječiti loš utjecaj masovnih medija, a kako iskoristiti pozitivne strane. Zato ne začuđuje što su školski knjižničari, koji u okviru programa knjižničnog odgoja i obrazovanja podučavaju medijsku kulturu, odlučili progovoriti o toj temi.

Stručni skup je održan 3. listopada u Sisku u hotelu Panonija i zapravo je na najbolji mogući način obilježio početak Mjeseca školskih knjižnica. Organizator skupa je bilo Hrvatsko knjižničarsko društvo – Sekcija i komisije za školske knjižnice (osnovnoškolske i srednjoškolske), a potporu skupu dalo je Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije, Narodna knjižnica i čitaonica „Vlado Gotovac” Sisak, Grad Sisak i Sisačko-moslavačka županija. Već na početku publiku su oduševili mladi iz plesne udruge Ulične sjene koju vodi Igor Posavec te Tomislav Čepegi iz Industrijsko-obrtničke škole Sisak. Na break-dance i rap način kritički su progovorili o društvu u kojem odrastaju. Skupu su se obratili predstavnici lokalne samouprave gradonačelnica Kristina Ikić Baniček i predstavnik županije Boško Zelić te predsjednica HKD-a Marijana Mišetić i predsjednica Knjižničarskog društva Sisačko-moslavačke županije Danijela Kulović.

Na posljedice tabloidizacije medija koje djeluju na svijest i ponašanje djece i mladih u svom je predavanju upozorio Zlatko Miliša, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Osijeku. Upozorio je na medijsku tiraniju i dao primjere medijskih manipulacija i kršenja dječjih prava u medijima. Posebno se osvrnuo na manipuliranje seksualnošću djece i mladih. Predavačica Dinka Juričić iz Školske knjige uglavnom se složila s profesorom Milišom te je ponudila dva vrlo djelotvorna lijeka za opasnosti koje vrebaju iz medija: kritičko mišljenje i ispravan sustav životnih vrijednosti. Tu je velika uloga roditelja i odgojitelja koji trebaju odgajati djecu tako da ne nasjedaju zamkama iz medija. Dinka Juričić je naglasila da unatoč lošem utjecaju medija, treba istaknuti i pozitivne strane, posebno interneta: razvijanje vlastite kreativnosti, neformalno socijalno učenje, suradnja i suradničko učenje. „Mlade ne treba štititi od medija, nego ih naučiti kako se njima služiti u svoju korist, a ne protiv nje.“ Profesor Igor Kanižaj sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti upozorio je na veliku opasnost od elektroničkog nasilja. Problem je u tome što „mladi, institucije u Hrvatskoj, baš kao ni roditelji, nisu sposobni suočiti se s posve novim oblicima manipulacija s kojima se svakodnevno susreću.“ Problem je, nadalje, i u tome što su mladi većim dijelom informatički pismeni, ali medijski nepismeni, ne prepoznaju manipulacije, ne znaju vrednovati medijski sadržaj, iako ga i sami proizvode. S tim u vezi Kanižaj se osvrnuo na pitanje nove Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije u kojoj se pojam medija i medijske kulture uopće ne spominje. Profesor Danijel Labaš, predavač na Hrvatskim studijima u Zagrebu i predstavnik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu završio je plenarni dio konstatacijom da ima sve više „obrazovanih mladih ljudi i odraslih ljudi koji su svjesni velike uloge medija u našim životima, te se udružuju kako bi široj društvenoj zajednici - djeci, mladima, roditeljima - pomogli da 'pripitome' medije u svojem životu, te što bolje i dublje proniknu u načine njihova utjecaja, koristeći ih na svoju korist, izbjegavajući potencijalne rizike i moguće ovisnosti o njihovom pretjeranom korištenju.“ Labaš je predstavio projekt „Djeca medija“ u okviru kojeg se održavaju radionice i interaktivna predavanja u osnovnim i srednjim školama, radijska emisija „Izazovi“ i održava se internetska stranica www.djecamedija.org.

U drugom dijelu stručnog skupa čuli smo od kolegica stručnih suradnica i učiteljica iz Strukovne škole Sisak, Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“, Slavonski Brod i OŠ „Petar Zrinski“ Čabar, kako one u svojim školama provode istraživanja i projekte u cilju odgoja za medije. Stručni skup je završio raspravom i zaključcima koje prenosimo u skraćenom obliku:

- odgoj za medije kao izborni predmet u osnovnim i srednjim školama potreban je u svrhu učenja korištenja medija i odnosa prema medijskim sadržajima jer samo medijski pismena osoba sposobna je razumjeti i kritički procjenjivati složene poruke koje nam odašilju televizija, radio, internet, novine, časopisi, plakati, videoigre....;

- nužni su odgoj za kritičko mišljenje i ispravan sustav životnih vrijednosti; ni jedno ni drugo čovjeku nije urođeno nego se mora naučiti, učenje je proces koji traži vrijeme, proaktivno dizajniran sustav, programe i odgojno zainteresirane mentore koji će programe provoditi kontinuirano, a ne samo prigodno i formalno;

- potrebno je subjektiviziranje uloge pojedinca u odgojno-obrazovnom procesu; u odgoj treba uključiti i mlade te inicirati i podupirati programe vršnjačke pomoći, odgovornog roditeljstva i sl.;

- vrlo je važno osmisliti i ispuniti slobodno vrijeme djece i mladih jer mediji najčešće ispunjavaju prazninu koju djeca i mladi danas osjećaju čime je prostor medijskoj manipulaciji otvoren;

- kroz Nacionalnu strategiju za mlade treba poticati formiranje centara za mlade, parlamenta za mlade, gradskih programa djelovanja za mlade, klubova, umrežavanje udruga za mlade...;

- nastavnike je potrebno stručno usavršavati kako bi se umanjila odgojna atrofija škole. Kao odgojitelji moramo biti privlačni i transparentni te dati mladima da sami kreiraju svoje slobodno vrijeme.

Školske knjižnice zahvaljujući izvrsnoj edukaciji školskih knjižničara, stalnom stručnom usavršavanju na svim razinama od lokalne do državne i međunarodne, u 21. stoljeću postaju medijsko i informacijsko središte škole koje već ima veliku ulogu u ostvarivanju gore navedenih ciljeva. Školski knjižničari su već dosta dugo osviješteni o ulozi masovnih medija na odgoj djece i mladih. Dobro educiran i motiviran knjižničar može i treba biti ključna osoba u medijskom odgoju i odgoju za kritičko mišljenje djece i mladih.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-