-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 60, listopad 2013. :: Tema broja: knjižnice i EU - institucije


EU – info centar Knjižnice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku

Ljiljana Siber
Knjižnica Pravnog fakulteta Osijek
ljsiber@pravos.hr


Zašto informacijski centri Europske unije u knjižnicama?

Od početka svojega postojanja knjižnice u okviru jedne od svojih temeljnih funkcija osiguravaju pristup dokumentima i informacijama. Od uspostave modela javne knjižnice ovo poslanje je uključilo najširu moguću publiku, odnosno pružanje informacija svim ljudima. Ova krajnja uloga knjižnice je prepoznata u IFLA-inim Smjernicama za narodne knjižnice. Nadalje, EBLIDA je također u svojem poslanju utvrdila važan princip „neometanog pristupa informacijama u digitalnom dobu i ulogu knjižnica u postizanju toga cilja.“ Ovo načelo prepoznaje i koristi Europska unija kroz svoju informacijsku i komunikacijsku politiku.

Europska komisija uspostavlja informacijske centre u državama kandidatkinjama za članstvo kako bi javnost dobila što vjerodostojnije informacije o Europskoj uniji, kako opće tako i konkretne o njenim institucijama, aktivnostima i politikama. Kako se Republika Hrvatska sve više približavala mogućnosti i vjerojatnosti da postane članica EU-a, osnovna zadaća bila je pomaganje u pripremi za članstvo. U Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Republike Hrvatske Europskoj uniji naglašena je važnost i nužnost razvijanja informacijske infrastrukture na svim razinama društva u svrhu što boljeg razumijevanja svih aspekata pristupanja Uniji među građanima. Slijedom toga, Vlada Republike Hrvatske usvojila je u listopadu 2004. godine Komunikacijsku strategiju za informiranje hrvatske javnosti o pridruživanju Republike Hrvatske europskim integracijama čime je postavila strateške odrednice informiranja hrvatskih građana o procesu pristupanja Europskoj uniji. Kako se intenzivirala dinamika približavanja ulasku u Uniju, Vlada je 2006. godine donijela novu Komunikacijsku strategiju za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo, a knjižnice prepoznala kao važne partnere u komunikaciji s javnošću. Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju kao 28. Članice, u srpnju ove godine, nesumnjivo, informacije o EU-u su sada potrebnije nego ikada prije.

Kao dio informacijske strategije EU u svijetu zastupnik Europske komisije, šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren dodijelio je 2011. godine Pravnom fakultetu Osijek status Europskog informacijskog centra „EU i“ pri Knjižnici Fakulteta čime se pridružila drugim već uspostavljenim informacijskim centrima u Republici Hrvatskoj.

Glavna je zadaća Centra promovirati, razvijati, podučavati, istraživati i diseminirati informacije o vrijednostima na kojima se temelji Europska unija te povećavati razinu razumijevanja prednosti i izazova članstva u EU-u. Centar se obraća u prvom redu akademskoj zajednici, ali i cjelokupnoj društvenoj zajednici s posebnim naglaskom na lokalnu i regionalnu razinu. Akademska zajednica ima važnu ulogu u komunikaciji budući da njezini pripadnici, kao stručni i znanstveni autoriteti, utječu na stvaranje vrijednosnih stajališta u društvu i formiranje stavova mladih, naročito studenata.

Dobivenim statusom, temeljem potpisanog ugovora osigurali smo deset računala u informatičkoj učionici, ured u kojem je smještena Zbirka EU i jedno računalo za slobodan pristup internetskim izvorima i pravnim bazama podataka EU (EUR-Lex, PRE-Lex, OEIL-Legislative Observatory, CURIA i dr.) putem službenog poslužitelja EUROPA. Centar omogućuje svojim korisnicima pristup publikacijama s područja EU-a, online-pretraživanje kataloga Knjižnice, savjetovanje i pomoć pri pretraživanju informacijskih izvora. Korisnicima Centra omogućen je pristup komercijalnoj bazi ESO – European Sources Online zahvaljujući posredovanju kolegice iz „EU i“, Informacijskog centra EU Pravnog fakulteta u Zagrebu. Mogućnost za besplatan pristup navedenoj bazi s računala Fakulteta uspijeli smo dobiti kompenzacijom prijevoda nastavnog osoblja Katedre za ustavno pravo Fakulteta. Sveučilište u Cardiffu, odgovorno za bazu ESO, zatražilo je da prevedemo tekst Europa na internetu s engleskoga jezika na hrvatski.

ESO-baza nudi jednostavan pristup velikom broju bibliografskih podataka (knjige, časopisi, članci) te cjelovitih tekstova, primjerice dokumentima institucija Europske unije i sudskoj praksi.

Zbirka EU prvenstveno se sastoji od službenih publikacija Europske unije koje nam distribuira i dostavlja Ured za publikacije sa sjedištem u Luxembourgu. Sadržajno su to uglavnom studije i izvještaji EU-institucija za pojedina područja njenih politika u tiskanom obliku, koje su dostupne i online (eng. grey literature). Pristigla građa organizirana je kao zasebna zbirka u okviru postojećeg fonda Knjižnice. Bibliografski podaci navedene građe katalogiziraju se po međunarodnim standardima bibliografske kontrole za obradbu knjižnične građe i pretraživi su u integriranom knjižničnom sustavu CROLIST. Zbirku nadopunjujemo kupnjom znanstvene i stručne literature iz područja europskog prava na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. S obzirom na aktualnost i prirodu samog programa Fakulteta mogu reći da posjedujemo vrijedna izdanja.

Kvalitetan način da se ostvari maksimalna iskoristivost postojećih izvora je razvoj i provođenje programa edukacije korisnika. Kroz edukaciju studenata u svrhu poboljšanja informacijske pismenosti posebno upućujemo na dostupne informacijske izvore o Europskoj uniji. U prošloj akademskoj godini redovitim studentima u okviru predmeta Europsko pravo održali smo radionicu o mogućnostima i načinu korištenja usluga Centra i dostupnih informacijskih izvora. Organizirali smo i praktičnu radionicu za nastavno osoblje na temu Informacijski servis European Sources Online i Pravo Europske unije online pod vodstvom Aleksndre Čar iz Informacijskog centra za europsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Polaznici su radionicu ocijenili izuzetno uspješnom što nam je bio poticaj da u dogledno vrijeme korisnicima organiziramo posebne radionice, tribine i seminare o tematskim aspektima i politici Europske unije na županijskoj i lokalnoj razini. Namjera nam je, dovođenjem stručnjaka, pružiti pouzdane informacije za ciljane korisnike: članovima akademske zajednice, mladima, gospodarstvenicima te ostalim građanima.

 

***

Od ostalih aktivnosti Centra, ostvarena je suradnja s informacijskim centrom u Pečuhu kroz projekt sufinanciran sredstvima Europske unije. U okviru projekta Jačanje sveučilišne suradnje Osijek – Pečuh, SUNICOP, (Strenghtening UNIversity Coperation Osijek – Pécs) odobrenog u okviru IPA prekograničnog programa Mađarska – Hrvatska 2007-2013. u razdoblju od 1. 9. 2011. do 31 . 8. 2012. godine voditeljice Centara Pravnog fakulteta u Osijeku i Pečuhu provele su istraživanje na temu: Providing EU information in libraries – experiences from member states and candidate countries, ili u prijevodu Pružanje informacija o Europskoj uniji kao dio djelatnosti knjižnica – iskustva zemalja članica i zemalja u fazi pridruživanja. Istoimeni rad izložen je na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Contemporary legal challenges: EU – Hungary – Croatia, koja se održala u Osijeku u veljači 2012. godine. Rad je objavljen u zborniku na hrvatskom, engleskom i mađarskom jeziku u tiskanom i online-obliku.

Predstavljanjem istraživanja na navedenoj konferenciji imali smo priliku predstaviti Centre, a što je najvažnije naglasiti i promovirati važnost i ulogu knjižnice i knjižničarske profesije u potpori obrazovanju i aktivnoj pomoći u istraživanju i rukovanju različitim informacijskim izvorima.

Kroz projekt Širenje sveučilišne suradnje Osijek – Pečuh, DUNICOP (Depening UNIversity Cooperation Osijek-Pécs), u razdoblju od 1. 2. 2013. – 31. 1. 2014. godine Centar sudjeluje u istraživanju na temu: Information and education in environmental matters: how efficient are they regionally?, ili u prijevodu Informacije i obrazovanje o pitanjima okoliša: kolika je njihova regionalna efikasnost. Također, istoimenim radom predstavljen je na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji: Law – regions – development koja se održala u Pečuhu u lipnju 2013. godine.

U okviru projekata SUNICOP i DUNICOP, zalaganjem voditelja projekta, projektnog tima i uključivanja Centra u istraživanje provedena je nabava strane stručne i znanstvene literature prema posebnim pravilima javne nabave iz EU-fondova (tvz. PRAG). Time je knjižnični fond obogaćen za 233 naslova u ukupnom iznosu od 16 704,63 eura, od čega je 85% financirano od strane Europske unije.

Centar je inicirao i organizirao sklapanje sporazuma Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj u okviru Projekta Ujedinjenih naroda za razvoj (United Nations Development Program, UNDP) u Hrvatskoj prema kojemu je Pravnom fakultetu u Osijeku donirana Zelena knjižnica energetske efikasnosti (http://www.ee.undp.hr/info-edu/zelena-ee-knjiznica), akronima ZeeK.

S druge strane, simbiozom navedenih projekata i predstavljanjem Zelene knjižnice Centar je obilježio Dan Europe, 9. svibnja, te na simboličan način svjedočio odanosti ne samo europskim već i univerzalnim vrijednostima u pogledu zaštite okoliša i očuvanja planeta Zemlje.

Otvaranje Zelene knjižnice popratili su i mediji. U emisiji uživo Radio Osijeka imali smo prigodu širu javnost upoznati s uslugama Centra. Zelena knjižnica sastoji se od mnogih publikacija čija je namjena edukacija stručnjaka, zaposlenika javne uprave, studenata, ali i prosječnih građana koji nemaju veliko predznanje o energetskoj efikasnosti i sustavima za iskorištavanje obnovljivih izvora energije.

Suradnja u okviru projekta UNDP-a nastavit će se provođenjem edukacije o mjerama energetske učinkovitosti za studente i zainteresirane zaposlenike Pravnog fakulteta Osijek kroz radionice Zelenog ureda.

Prva Zelena knjižnica, kao što je poznato, otvorena je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, zatim u drugim sveučilišnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Otvaranjem sedme Zelene knjižnice na Pravnom fakultetu u Osijeku, zahvaljujući EU-info centru pri Knjižnici, postali smo jedina visokoškolska knjižnica u Republici Hrvatskoj koja je dio mreže ZeeK-a u sklopu navedenog projekta. Slijedom toga otvorila se mogućnost za suradnju i stvaranje partnerskih odnosa s Regionalnom razvojnom agencijom Slavonije i Baranje. Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje kao nositelj vrlo značajnih projekata vezanih uz energetsku efikasnost dio je istraživačkoga rada Centra. Budući na je Agencija uključena u istraživanje, pozvala nas je da sudjelujemo na javnom savjetovanju o Akcijskom planu energetski održivog razvitka grada Osijeka. S obziroma na mogućnosti angažmana u promociji, obrazovanju i promjeni ponašanja građana Centar je ponudio suradnju na Prijedlogu mjera za smanjenje emisija CO2 u Gradu Osijeku.

EU-info centar Knjižnice Pravnog fakulteta Osijek gdje god može promovira svoju djelatnost, knjižničarsku struku i razvija komunkacijske kanale na dobrobit zajednice i svojih korisnika.

Zaključno, moramo napomenuti da za sada uglavnom sve poslove i aktivnosti u okviru Centra provodi djelatnica Knjižnice. Ovi poslovi predstavljaju izazov, ali zahtijevaju i stalni angažman i pored svih drugih stručnih poslova, ispostavilo se da je to prevelik zahtjev. Zbog preopterećenosti svih zaposlenika smatram da to nije dobro ni održivo rješenje te ću zagovarati da tako odgovoran i bitan zadatak preuzme osoba, kojoj će to biti primarni radni zadatak.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-